Nakon nabavke helikoptera: Srbija prva po broju letjelica u regionu

Proces opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Srbije traje već nekoliko godina, a jedna od ključnih stavki u ovom procesu jeste jačanje vazduhoplovnih snaga naše vojske. Pored kupovine 15 „Erbasovih“ lakih višenamjenskih helikoptera H145M, od kojih se pet već nalazi u operativnoj upotrebi RV i PVO, i nabavke četiri jurišna helikoptera Mi-35M iz Rusije, na veliko iznenađenje mnogih, juče je na vojnom aerodromu u Batajnici prikazano još 11 Mi-35P, kupljenih od Kipra.

Nabavka pomenutih letjelica koje su se nalazile u sastavu Nacionalne garde ove ostrvske države predstavlja najveće pojačanje za srpsko vazduhoplovstvo, budući da Srbija sada raspolaže sa čak 15 jurišnih helikoptera, poznatih pod nadimku „letjeći tenk“. Pored 15 jurišnih, domaće vazduhoplovne snage mogu se pohvaliti sa još 47 helikoptera i to 29 lakih višenamjenskih SA 342 „gazela“, 13 transportnih, odnosno višenamenskih Mi-17 i pet već pomenutih H-145M.

Dakle, računajući 11 novopristiglih „letjećih tenkova“ sa Kipra, u sastavu Oružanih snaga Republike Srbije nalazi se ukupno 62 helikoptera i još deset u procesu nabavke, čime smo postali druga država sa najvećim brojem letjelica ove vrste u regionu ukoliko izuzmemo Tursku. Stoga i ne čudi zabrinutost pojedinih zemalja iz komšiluka, pogotovo kada se uzmu u obzir i njihovi kapaciteti, tj. helikopterske flote.

Glavni konkurent na prostoru nekadašnje SFRJ je svakako Hrvatska, čije helikopterske jedinice raspolažu sa ukupno 50 letjelica i to: 25 transportnih/višenamjenskih Mi-17/171š, 15 izviđačkih OH-58 i dva višenamjenska UH-60 „crni jastreb“ američke proizvodnje, dok se za obuku koristi osam višenamenskih helikoptera „bel 206“. U pogledu borbenih sposobnosti i tehničko-taktičkih karakteristika, najveći potencijal svakako imaju „crni jastrebovi“, međutim njihova ubojita moć je znatno manja u odnosu na Mi-35.

Trka sa Hrvatskom

Prema pojedinim izvorima, Hrvatska planira nabavku još šest UH-60, a važno je napomenuti da se za pružanje vatrene podrške mogu koristiti i sovjetski Mi-17/171š, kao i OH-58 opremljen protivoklopnim vođenim raketama. Bez obzira na sve navedeno, zahvaljujući isporuci sa Kipra, srpsko ratno vazduhoplovstvo je ostvarilo primat koji će ostati neosporan bar još deceniju.

Što se tiče ostalih zemalja bivše Jugoslavije, na trećem mestu je Bosna i Hercegovina sa 22 helikoptera – šest Mi-17, osam SA 342 „gazela“ i osam višenamjenskih UH-1H; zatim ide Slovenija sa 16 višenamjenskih helikoptera – osam „Bel 412“, četiri H215M i četiri „Bel 206“ namijenjena za obuku.

Sjeverna Makedonija je u svom ratnom vazduhoplovstvu do skoro imala nešto drugačiji sastav, pa je pored šest Mi-17 i četiri trenažna „Bel 206“, raspolagala sa četiri jurišna helikoptera Mi-24, ali je odlučeno da se ukupno 12 (osam iz rezerve) Mi-24 donira Ukrajini. Time je Sjeverna Makedonija u potpunosti lišila svoje vazduhoplovstvo bilo kakve borbene sposobnosti, budući da više ne raspolaže ni jurišnim avionima Su-25, takođe doniranim Ukrajini.

Na poslednjem mjestu nalazi se Crna Gora sa 11 helikoptera i to tri višenamjenska „Bel 412“, dva laka „Bel 505“ i šest SA 342 „gazela“. Na osnovu opisanog jasno je da oružane snage nijedne od zemalja nekadašnje SFRJ, osim eventualno Hrvatske, ne može da se poredi sa srpskim ratnim vazduhoplovstvom kada je u pitanju količina i kvalitet borbenih helikoptera.

Mađarska, Rumunija, Bugarska, Grčka i Albanija

Kada su u pitanju naše komšije na sjeveru, najveći dio helikopterske flote od 41 letelica, čini 20 lakih višenamjenskih H145M, dok su po brojnosti na drugom mjestu osam sovjetskih jurišnih helikoptera Mi-24. Pored toga, Mađarsko vazduhoplovstvo u operativnoj upotrebi ima sedam Mi-17, dva H125M namijenjena za obuku i četiri transportna H225M, sa naoružanjem, a u toku je proces nabavke još 12 potonjih letjelica.

Po kvantitetu, iznad Srbije nalazi se jedino Rumunija čije oružane snage raspolažu sa 67 višenamjenska helikoptera i to sedam IAR 316 koji se koriste za obuku, dok se ostatak flote sastoji od raznih varijanti domaće verzije SA 330, poznate pod oznakom IAR 330. Od 60 helikoptera IAR 330, 22 su jurišne varijante IAR 330L SOKAT, tri su mornaričke, a ostatak čine L/M verzije za transport.

Ipak, važno je naglasiti da Rumunija trenutno radi na modernizaciji i unapređenju svoje helikopterske flote, zbog čega je ugovorila nabavku čak 24 jurišna helikoptera AH-1Z i 21 višenamjenski UH-1J. Ukoliko svi primjerci budu isporučeni, a istovremeno starije letjelice ostanu u aktivnoj upotrebi, rumunsko ratno vazduhoplovstvo bi imalo više od 100 helikoptera. Ovo neće pretjerano uticati na položaj Srbije, kako zbog relativno dobrih odnosa dviju država, tako i zbog činjenice da Mi-35 važi za sposobniji helikopter.

Bugarske snage u svom sastavu imaju ukupno 25 helikoptera i to 12 H215M, tri Mi-17, dva „Beč 206“, dva jurišna Mi-24, dva mornarička višenamjenska AS565 „panter“ i jedan takođe mornarički AS365 „delfin“.

Sa druge strane, grčka vojska se može pohvaliti izuzetno jakom mornaričkom komponentnom svoje helikopterske flote sa čak 12 operativnih helikoptera SH-60 u različitim varijantama i još devet naručenih primjeraka. Pored toga, Helensko ratno vazduhoplovstvo raspolaže sa po 12 „Bel 205“ i H215M, dva „Bel 212“ i dva laka višenamjenska, tj. helikoptera za potragu i spasavanje AV109. Ukupan broj helikoptera u operativnoj upotrebi je 40, ne računajući devet čije se isporuka i dalje čeka.

Najmanji broj helikoptera u ovoj grupi zemalja ima Republika Albanija, čije je vazduhoplovstvo opremljeno sa oko 20 letjelica ove vrste i to većinom višenamjenskih i lakih višenamjenskih. Tu spadaju jedan AV109, tri „Bel 205“, pet „Bel 206“, četiri BO105, dva H145M, četiri H215M i dva UH-60 „crni jastreb“.

Iz svega navedenog jasno je da trenutno uz Rumuniju, Srbija raspolaže najbrojnijom i najbolje opremljenom helikopterskom flotom, a razlog za to su upravo jurišni helikopteri Mi-35, odnosno njihova osposobljenost za nošenje najrazličitijeg naoružanja od automatskog topa do vođenih raketa.

Svakako najveći problem za Srbiju ostaje naoružavanje snaga bezbjednosti tzv. Kosova, budući da se već duže pojavljuju informacije i izjave prištinskih zvaničnika o eventualnoj nabavci borbenih helikoptera američke proizvodnje. Konkretno, radi se o „crnim jastrebovima“ i gorepomenutim izviđačkim OH-58, koji mogu biti naoružani protivoklopnim raketama kao u slučaju Hrvatske. Tačan broj nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o dvije do četiri letjelice, stoga je na osnovu same količine jasno da se radi o propagandnom i „zastrašivačkom“ poduhvatu, a ne o stvarnoj prijetnji.

(RT Balkan)