Zoran Đikanović odmah do Mila: Na funkciji 20 godina, karijeru obilježile optužbe za primanje mita!

Piše: Miloš Stanojević

Ukoliko neko ima šansi da dostigne Mila Djukanovića u broju godina na državnoj funkciji onda je to Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. Đikanović je član Komisije postao 2000. godine, a njen predsjednik dvije godine kasnije. Od tada izuzetno važno tržište kapitala, jedno od najbitnijih oblasti tokom tranzicije bivših komunstičkih zemalja, je u rukama Đikanovića. A kakve su njegove ruke i u šta su sve bile upletene svjedoče brojne afere u kojima je pominjan Đikanović. One nijesu dobile sudski epilog, najvjerovatnije zbog bliskosti Zorana Đikanovića sa bivšim režimom i porodicom Mila Djukanovića. Istina, ni nakon promjene vlasti, Zoran Đikanović nije promijenio funkciju niti ko pokreće njegovu smjenu. Da li su Đikanovićevi ekonomski korijeni toliko duboki, pa se protežu i do ljudi iz nove vlasti, pokazaće vrijeme. Medjutim za sada Đikanovića niko ne dira, pa on mirno ispija kafe po podgoričkim hotelima i nastavlja dvodecenijski mandat. Dokle, vjerovatno ni Đikanović ne zna!

A da je nešto trulo u Đikanovićevom sistemu otkriveno je još 2012. godine. Tada je specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin oštro kritikovao izvještaj koji je podnesen evropskim institucijama o radu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) na čijem čelu je Zoran Đikanović. Kacin je naveo da je komisija zavisna od „privatnih i plemenskih interesa, koji su slabo prikrivani“.

-Problemi koji se pojave u sprovođenju zakona koji reguliše tržište kapitala u Crnoj Gori rješavaju se u stalnoj komunikaciji sa ovlašćenim učesnicima i time obezbjeđuje puno poštovanje zakona, koji važe za sve koji dobronamjerno grade pozitivnu klimu i poslovni ambijent rekao je Kacin i potom kategorično naveo da to nije tako.

-To je politika, a našu riješenost da na ovim principima nastavimo sve dalje aktivnosti ne možete pokolebati. Ono na šta nas tjerate jeste da na ovaj način prenesemo jasno da ste spremni na nevjerovatno iskrivljavanje činjenica, da vam svi argumenti leže u zamjeni teza i da pokušavate ovakvim pismima da stvarate alibi za eventualne sudske procese i propagandne aktivnosti koje protiv ove komisije vodite već duže vrijeme i to činite na način, malo je reći, koji nije primjeren – naglasio je Kacin i istakao da to dokazuje da Crna Gora nije pravna država i da KHOV nije nezavisna institucija.

-Te riječi nijesu primjerene nezavisnoj instituciji, već odslikavaju stanje u kojem su državna tijela uhvaćena, od strane privatnih, ili u ovom slučaju plemenskih interesa, koji su slabo prikriveni. Nadam se da će moja poruka, evropskog liberala, biti pravilno interpretirana – poručio je Slovenac.

Medjutim jedna od najozbiljnijih optužbi koja je pretvorena i u krivičnu prijvu protiv Đikanovića datira iz 2019. godine, a podnio ju je Mladen Bojanić, sadašnji minisztar za kapitalne investicije. O tome su opširno pisale „Vijesti“.

Podgorički dnevnik navodi da je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

U priču sa turskim investitorom Đikanović se uključuje 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica. On je Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao predlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Uglavnom, Đikanović svoju ponudu završava molbom Abaku „da blagovremeno iskažete svoje interesovanje za ovaj događaj“. Sve u nadi da će ovaj „naći interes“ da svoju kompaniju predstavi na Forumu.

Turci su poruku pročitali onako kako je napisana. Ipak, žele sa svojim lokalnim savjetnicima i advokatima da provjere utisak koji su stekli nakon dopisa predsjednika KTK. I savjetnicima je jasno o čemu se radi. Uostalom, jedan od njih je i podnio krivičnu prijavu iz koje smo saznali za neuobičajenu dobrodošlicu sa kojom zvaničnici tržišta kapitala dočekuju investitore.
„U nevedenom email-u, Zoran Đikanović ukazuje potencijalnom stranom investitoru na perfidan način da će njihovo interesovanje za predmetni dogaćaj pokazati i njihovi ozbiljnost, kao i na činjenice da će ovom događaju biti prisutan on lično, kao predsjednik Komisije, a zatim i Predsjednik Vlade Crne Gore, ministar finansija i guverner Centralne banke, čijim se ugledom Đikanović koristi da bi ostvario svoje kriminalne namjere”, ukazuje Mladen Bojanić u prijavi tužilaštvu. Predsjednik KTK je tako, smatra Bojanić, izvršio krivično djelo zahtijevanje mita iz člana 423 Krivičnog zakonika Crne Gore. „Navedenom radnjom Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika Komisije, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist za NVO gdje pokriva rukovodeću funkciju, a kako bi sa druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos”.

Upravo to se, tvrdi Bojanić, i desilo nakon što su zvaničnici Gedik Yatirima odbili (krajnje ljubazno) ukazanu čast da plate za svoju promociju prije nego dobiju dokumenta neophodna za poslovanje. Turci su, u jesen prošle godine, započeli izvršenje obaveza koje su uslov da njihova Beta Investments dobije licencu. Uplatili su 125.000 eura na račun novoosnovanog preduzeća u Ziraat banci, i platili naknadu Komisiji. Licencu, do kraja jula ove godine, ipak nijesu dobili.

Komisija je izbjegavala da aplikantu pruži osnovnu pomoć i pojašnjenja koja su bila neophodna, tvrdi Bojanić. Umjesto toga su radili sve kako bi otežali poziciju podnosioca zahtjeva i kako bi odugovlačili sa izdavanjem licence. „U tom smislu postoji niz zahtjeva i pitanja aplikanta na koje Komisija nije ni odgovorila, kao i vrlo sporno mišljenje Komisije (za koje je aplikant platio naknadu od 500 eura po važećoj tarifi Komisije), a kojim se zahtijeva da budući izvršni direktor investicionog društva Anil Abbak poznaje crnogorski jezik, iako za to ne postoji osnov u primjenjivim propisima Crne Gore. Kao pravne izvore za ovakav stav Komisije, u mišljenju se poziva na „uporednu praksu“, što je pravni nonsens i jasan znak da je Komisija, odnosno njen predsjednik, sabotirala investitora koji nije htio da prethodno plati reket“, zaključuje Bojanić.

O njoj se, zvanično, nije oglasio niko iz tužilaštva, izvršnih vlasti ili esnafskih udruženja koja okupljaju investitore, investicione fondove, brokere, zaključuje se u tekstu „Vijesti“.
Samo ova dva primjera pokazuje da je položaj predsjednika Komisije za hartije od vrijedosti podložan korupciji i da nakon toliko godina na njenom čelu teško je vjerovati da Đikanović nije bio u prilici i da tu priliku nije iskoristio za zaloupotrebu položaja. I zadnji dogadjaji na tržištu hartija od vrijednosti ukazuju da Đikanović i njegovi službenici nijesu imuni na korupciju i da koriste svoj položaj kako bi sugerisali novim investitorima da u Crnoj Gori i dalje vlada, kao reče Kacin, plemenska svijest i da se „poglavica“ prvo mora privoljeti da ima razumijevanja za nove ideje! O tome, pak, drugom prilikom!