Karan za BORBU: Obavještajno djelovanje stranih službi u Srbiji vezano za predstojeće izbore (1. dio)
U Srbiji su, u proteklih par nedjelja, razbijene dvije strane obavještajne mreže – hrvatska i bugarska.
Naime, krajem novembra Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je, na osnovu podataka Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), za presonu non grata proglasilo prvog sekretara ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, Hrvoja Šnajdera.
On je, utvrdila je BIA – koja ga je pratila proteklih godinu dana – vrbovao srpske političare, novinare, NVO aktiviste i privrednike, kako bi izvlačio podatke o unutrašnjem stranačkom životu Srbije, izbornim šansama na predstojećim parlamentarnim izborima, kosovskom pitanju, odnosima sa Rusima i Kinezima, stanju u vojsci…
Takođe, početkom ove nedjelje BIA je, u saradnji sa Vojno-bezbjednosnom agencijom (VBA), nakon pojačanog nadzora u dužem vremenskom periodu, otkrila i uhapsila rezervnog oficira Vojske Srbije (VS), Ljubena Gligorova (61) iz Bosilegrada koji je preko saradnika, među kojima je bilo i lokalnih političara i vojnih lica, sakupljao informacije o brojnosti, kadrovskoj hijerarhiji i strukturi, rasporedu, naoružanju jedinica vojske na jugu države, a prije svega Četvrte brigade raspoređene uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom.
Pojačana obavještajna aktivnost stranih službi u Srbiji je, prema mišljenju penzionisanog pukovnika nekadašnje Kontraobavještajne službe (KOS), Ljubana Karana, u dobrom dijelu vezana za predstojeće izbore.
„Stvar, da se razumijemo, jeste vezana za izbore. Kao što znate, imamo nasilni dio opozicije, koji unaprijed najavljuje nezadovoljstvo rezultatima izbora. Oni, dakle, unaprijed tvrde da će izbori biti pokradeni, iako za to nema nikakvih signala da je istina, a u tom pravcu imaju podršku vanjskih faktora, tj. njihovih obaveštajnih službi“, priča Karan.
Ovaj bivši pukovnik KOS-a za BORBU je kazao da su u pitanju službe određenih država i paradržave u regionu, koje koordiniraju velike zapadne sile, odnosno njihove obavještajne službe.
„Prije svega CIA, BND i MI6. Najaktivniju ulogu u tom obavještajnom izučavanju Srbije, ili obavještajnom nasrtaju na Srbiju, u ovim lokalnim okvirima ima hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija. Tako da nije čudo da u ovo predizborno vrijeme, kada ih zapad gura da pojačaju svoj rad, kada im trebaju informacije i podaci, oni ulaze u veće rizike i, od strane naših bezbjednosnih službi, bivaju otkriveni“, primjećuje on.
Zato su u poslednje vrijeme, smatra naš sagovornik, neke obaveštajne aktivnosti prerasle u velike obavještajne afere otkrivanjem ne samo jednog špijuna, nego čitavih špijunskih mreža.
„Za sada hrvatske špijunske mreže koju je, maskiran diplomatskim imunitetom – kao prvi sekretar hrvatske ambasade – vodio profesionalni obavještajac i, a čemu smo svjedočili početkom nedjelje, upad Bugarske obaveštajne službe (DANS) koju je, držeći druga lica na vezi, vodio rezervni oficir Vojske Srbije“, podsjeća Karan.
On, dalje, pojašnjava da je mrežu bugarske DANS, za razliku od hrvatske SOA-e, držao čovjek iz Srbije kao njihov agent.
„Što znači da on nije profesionalni obaveštajac, kao što je ovaj nedavno otkriveni Šnajder, nego i on spada u ovu špijunsku mrežu kao špijun koji drži agenturu“, pojašnjava on.
Velike i moćne obavještajne službe, naglašava u razgovoru za BORBU Karan, pomažu rad malih balkanskih satelita na način što im omogućavaju da jačaju svoje špijunske mreže, tako što će oslabiti srpske bezbjednosne agencije.
„Tako su uspjeli da izazovu probleme vezano za BIA, jer su diplomate SAD-a uslovljavale odlazak bivšeg direktora, Aleksandra Vulina, pod nekakvim optužbama lažnim da je on ruski čovjek i da ne može ostati na tom mjestu“, kosntatovao je on.
Karan otkriva i da su američke diplomate bile toliko uporne da su, čak, zaprijetili sankcijama Srbiji, ali i da neće sarađivati sa našim bezbjednosnim službama dok je on na tom mjestu.
Iz tog razloga je Vulin, kao odgovoran političar i funkcioner, odlučio da podnese neopozivu ostavku kako bi zaštitio Srbiju.
„Znači, to je jedan vještački način izazivanja problema gdje, jednostavno, natjeraju naše službe da se bave same sobom“, jasan je on.
Takav pritisak i udar je, ističe Karan, pogotovo na one obavještajne agencije gdje zapadne službe procijene da je rad dobar i da bi mogao imati rezultate.