Holanđanin će biti novi generalni sekretar NATO-a?

Holandski premijer Mark Rute osigurao je podršku dvije trećine zemalja NATO-a da vodi vojni savez kasnije ove godine, rekla su dvojica viših zvaničnika za „Politico“.

“Nakon vrlo intenzivnih rasprava među saveznicima, sada smo došli do tačke kada je više od 20 članica NATO-a spremno podržati premijera Rutea kao sledećeg generalnog sekretara”, rekao je zvaničnik NATO-a koji nije imenovan kako bi razgovarao o osjetljivim internim raspravama, prenosi Hina.

Rute, koji je vodio kampanju za tu dužnost od novembra, jedini je kojeg su predložile vlade 31 članice Saveza, rekli su zvaničnici.

Prema pravilima NATO-a, o odabiru generalnog sekretara mora se odlučiti “konsenzusom”, što znači da Rute još mora dobiti podršku svih preostalih zemalja.

Deset zemalja suzdržano

Zvaničnik je rekao da rasprave “nisu konačne”, ali da “postoji sve veći zamah iza njegove kandidature”.

Raste pritisak na članice NATO-a da odobre Rutea prije samita čelnika u Vašingtonu u julu. On bi zamijenio Jensa Stoltenberga, koji je na čelu NATO-a od 2014.

Američka ambasadorka pri NATO-u Džulijana Smit rekla je prošle sedmice da bi saveznici trebalo da teže “završetku procesa odabira vjerovatno u prvom tromjesečju ove kalendarske godine”.

Još jedan visoki zvaničnik NATO-a potvrdio je broj zemalja koje još trebaju podržati Ruttea, rekavši da je oko deset zemalja još suzdržano.

Mađarske nesuglasice sa Ruteom

“Nastavićemo da slušamo njihova pitanja i zabrinutosti”, rekao je prvi zvaničnik.

“Podstičemo holandsku misiju pri NATO-u da odgovori na ta pitanja”, dodao je.

Zemlje su suzdržane u pogledu podrške iz raznih razloga.

Turska je zahtijevala da Rute ne favorizuje zemlje EU-a u Savezu, navodi Bloomberg.

Mađarska ima dugogodišnje nesuglasice sa Ruteom zbog njegovih oštrih kritika demokratskog nazadovanja zemlje.

Nejasno podržavaju li baltičke zemlje Ruttea

Ostaje nejasno podržavaju li baltičke zemlje Rutea, s obzirom na njihovo insistiranje na većoj političkoj podršci ukrajinskom putu ka pridruživanju NATO-u.

Estonska premijerka Kaja Kalas izrazila je interes za čelnu funkciju u NATO-u tokom događaja koji je u novembru organizirao Politico.

Ali zvaničnici NATO-a kažu da ona nije u kombinaciji budući da nije objavila svoju kandidaturu.

Isto vrijedi i za letonskog ministra vanjskih poslova Krišjanisa Kariņša, koji je prošle godine obavio malu medijsku turneju kako bi ispitao stanje.