Predsjednik Skupštine Andrija Mandić gost je večerašnje Slobodne zone sa Draženom Živkovićem i tim povodom je kazao da je Crna Gora napravila iskorak i da nikada nije bila sila koja se mjerila i takmičila sa drugim, ali da su ljudi poput Marka Miljanova postavljali standarde.
„Crna Gora je prva država na planeti koja izglasala Rezoluciju o logorima gdje je stradao naš narod i drugi narodi. Ne želim da zaboravimo srpske, jevrejske i romske nacionalnosti ali je u Jasenovcu stradao i veliki broj Hrvata. Ova Rezolucija nije uperena ni protiv kog naroda – ona je prosto jedan susret sa prošlošću gdje postavljamo standarde za oblikovanje naše djece“, kazao je Mandić.
On dodaje da oni koji nisu glasali su ljudi koji su kalkulisali i nisu imali dovoljno poštovanja prema žrtvama jer su kalkulisali šta se gubi a šta se dobija.
„Kada razmišljamo dan nakon izglasavanja, važno je da u našem obrazovnom sistemu imamo odnos Crne Gore prema Jasenovcu, Dahauu i Mathauzenu, gdje se nalazio narod Crne Gore. Tek sa glasanjem postoji odnos države prema Jasenovcu. Svaki učesnik u Parlamentu se odredio prema Jasenovcu ali kad je došlo do glasanja došlo je do kalkulacija“, kazao je Mandić.
On dodaje da je njegova generacija ipak uspjela da stavi jedan kamenčić i da je napravljen iskorak. Komentarišući reakcije iz Hrvatske, Mandić dodaje da su ipak uvrstili i još dva logora iz EU i da je to suočavanje sa prošlošću i da njie bilo reakcija iz Austrije i Njemačke.
„Reakcija iz Hrvatske vjerovatno dolazi zbog viška emocija zbog građanskog rata ali je i to period za opreznu analizu. Znate kako je u Donjoj Gradini gdje je ubijeno na stotine hiljada ljudi. Naša crkva je te ljude proglasila novomučenicima. Svake godine imamo predstavnike Jevrejske zajednice i Romske zajednice. Mnogo mi znači što su se juče oglasili Jevreji i Romi i što su ovo podržali. To je civilizacijski čin. I američka ambasadorka nije imala različite aršine u odnosu na ovu Rezoluciju. To je duh evropskih vrijednosti“, kazao je Mandić.
„Poslanici i vlasti i opozicije rekli da je u Jasenovcu bio genocid“
Predsjednik Skupštine je precizan – svaki poslanik vlasti i opozicije se jasno izjasnio da je u Jasenovcu bio genocid.
„To što su neki glasali a neki ne, ja tu ne vidim podjelu – ovo je tema jedinstva. Mislim da podjele u Crnoj Gori nema. Promovisao sam taj jedan novi iskorak koji negdje treba da bude važan za nas koji razgovaramo u Parlamentu, spreman da istrpim oštre napade i da pomognem ljudima koji misle da mogu dobiti neke nove birače vikom i bukom. Možda bi profitabilno bilo da ja kažem da ovi ili oni nisu glasali – ali ne, oni su rekli da je bio genocid“, kazao je Mandić.
Komentarisao je poteze predsjednika države Jakova Milatovića i pitao je li pošteno da on kaže da je u Jasenovcu bio genocid, i konstatovao da jeste ali da je u pitanju politička kalkulacija i strančarenje.
„On je opterećen sa tim šta ko radi a šta ko ne radi. Žao mi je što ne stasava na brži način. Bolje je izgledao u predsjedničkoj kampanji nego sad, ali nije. Tada je izgleda bio popularniji nego sad“, kazao je Mandić.
Dodaje i da postoje argumenti u koncernu Vijesti i da argumenti koje čuje od njih predsjedniku države izgleda postaju najbliži.
„To što mu kažu oni koji su se borili za uticaj kod Mila Đukanovića i Slavka Perovića, pa i obigravali oko DF-a, oni su nudili dobre usluge pa onda napadom na ono što su prethodno podržavali pripremili teren za one neke druge“, kazao je on.
Komentarisao je i današnju izjavu Ranka Krivokapića i kazao da se dijametralno razlikuje od njega.
„On je fer protivnik, njegovi stavovi su svima jasni. On nije preletačević. On ima jasnu ideologiju, politiku i on je nažalost sa tom svojom politikom ključni čovjek za podjelu Crne Gore. 2020. godine, 30. avgusta poražena je ta politika podjela. Nova većina šalje poruke da želi da pomiri Crnu Goru. Ne želimo više podjele. Imate u poslaničkom klubu DPS-a neke koji su pripadali JVuO koji istrajavaju na politici podjela. Moramo da pronađemo snage. Imam razumijevanja za drugu stranu a vidim da veliki broj mladih ljudi to prihvata. Očekivao sam od Krivokapića koji je darovit političar da će ovih dana napraviti iskorak a ne istrajavati na podjelama koje su definisali njegovi politički očevi“, kazao je Mandić.
„Rezolucija je kamen koji je prislonjen na sve ono što su naši preci uradili“
On dodaje da ne želi da potencira narod Crne Gore, već da je tamo stradao i narod Srpske i Kozare i da je to stravičan logor.
„To je bio jedan logor i zločin vezan za jednu ideologiju. Ne potenciram niti želim da danas to povezujemo sa današnjom Hrvatskom, koja ne bi trebala to da brani. Mislim da to ne treba da brane ni Plenković ni Milanović jer to ne može da se odbrani. Napravili smo stvar koja nam služi na čast, ponosan sam što sam bio na čelu palrmaenta koji je to izglasao. To je kamen koji je prislonjen na sve ono što su naši preci uradili“, kazao je Mandić.
U Dahau je bio njegov djed po majci, tvrdi Mandić, i dodaje da je on jedan od anonimnih zarobljenih kraljevih vojnika.
„Ono što je to obilježilo je da su se tamo nalazili Gavrilo Dožić i sveti vladika Nikolaj“, kazao je Mandić.
Komentarisao je i napade na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i dodaje da mnogi žele da predstave Rezoluciju kao Vučićevo djelo.
„Oni žele da nas predstave kao marionete. Ta besprizorna kampanja kojom se pokušava podijeliti srpski narod i posvađati“, kazao je Mandić dodajući da je Spajić odavno kazao da će on to podržati.
Dodaje da to nije imalo nikakve veze sa Vučićem i Srbijom već da je ovo stvar Crne Gore.
„Da ne bude zabune. Ja zajedno sa svim kolegama iz Crne Gore, mi smo srpski političari, poštujemo naše kolege i vlast u Srbiji i RS. Bili smo na Svesrpskom saboru a to je na korist Crne Gore. Ja sad da sporim što albanski političari podržavaju Albaniju na evropskim prvenstvima? Izvolite, dovedite investicije. Mi ćemo da radimo sa Srbijom“, podvlači Mandić dodajući da su projekti na korist svih građana.
Komentarisao je i najavu da srpski političari za Petrovdan dođu u Crnu Goru i prisjetio se i posjete predsjednika RS Milorada Dodika i kazao da očekuje da bi volio da oni dođu za Petrovdan ili bilo koji drugi dan.
„To je poruka zajedništva i poruka onome što treba da bude novi glas iz Crne Gore. Nije lako bilo Srbiji kada je Crna Gora priznavala nezavisno Kosovo a oni se kleli u Srpsku Spartu. Svaka odluka u UN-u Crne Gore je bila antisrpska. Ovo sada je jedna poruka većinske Crne Gore koju šaljemo Srpskoj i Srbiji“, kazao je on.
Nadalje, Mandić je komentarisao i spomenik Peđi Leovcu i kazao da mu je žao što nije mogao da prisustvuje. Mišljenja je da svaki narod u Crnoj Gori treba da sarađuje sa svojim narodima, bez ponižavanja i da je tu budućnost.
„Da ne ponižavamo jedni drugima pretke. Iako su bjelaši pobijedili zelenaše da ispoštujemo i njih. To je priča koju i dan danas pričaju iz opozicije. Jedan poslanik PES-a je dobro kazao kao da je ušao u 41-45-u, je li ovo moguće. Može to da nam se sviđa ili ne sviđa, mala mu je razlika između totalitarnih režima fašizma i komunizma. On će prvo da pomisli na gulage i Gole Otoke i kazaće da nisu ljudi koji baštine demokratske vrijednosti“, kazao je Mandić.
Komentarišući petogodišnjicu smrti Momira Bulatovića, Mandić je kazao da je on obilježio istoriju Crne Gore i da je od njega mnogo naučio.
„Bio sam u Kučima, bio je i mitropolit i prijetelji porodice Bulatović. On je bio darovit i imao je osjećaj za Crnu Goru. Mnogo sam naučio od njega kada nije bio aktivan političar i pokazao je širinu i razmijevanje prema ljudima koji su bili loši i prema njemu. Pokazao je da ne treba da budemo strogi i da treba da oprostimo i neku lošu riječ i neko loše djelo. Kao što je rekao mitropolit, on je bio Hrišćanin u srcu. Nije bio osvetoljubiv, nikome nije zlo mislio, a bio je dovoljno vješt da učini da Crna Gora bude jedina Republika SFRJ u kojoj nije bilo građanskog rata. Mi jesmo imali napad NATO pakta, ali nismo imali građanski rat a to je izbjegnuto mudrim ljudima i odlukama“, kazao je Mandić.
Vrativši se na dnevnu politiku, i odlaganje premijerskog sata, Mandić je kazao da je on bio zakazan za danas ali da je odložen.
„Ne bih insistirao na nesporazumima, a opozicija je kroz proceduralna reagovanja saopštila svoj stav. U ponedjeljak je premijerski sat a sumnjam da će se nešto značajno desiti. Imamo jošš dva premijerska sta, a mislim da premijer koga je Parlament izabrao da uvijek bude na raspolaganju“, kazao je on.
Očekuje i rekonstrukciju Vlade koja će ojačati parlamentarnu većinu i dodaje da u Vladi svakako postoje disonantni tonovi jer se smjenjuju pojedini ministri.
„Ako se smjenjuju, onda je rekonstrukcija dobra stvar za restart motora koji je dobro funkcionisao. Želio bih da rekonstrukcija bude i sjutra ali to nije stvar o kojoj ja odlučujem“, kazao je Mandić.
Nema ništa protiv da Bošnjačka stranka bude dio vlasti i dodaje da su Demokrate bile protiv jer su oni sa DPS-om u Bijelom Polju i pozvale ih da sa njima raskrste.
„Imamo napredak u odnosu na nepostojanje razgovora. Moje želje su da ćemo imati pozitivan rezultat. Nadam se u konkretna rješenja“, kazao je on.
Komentarisao je i aktuelni problem u Beranama i kazao da postoji jasan sporazum da će doći do rotacije predsjednika opštine i predsjednika skupštine.
„Naši partneri iz Demokrata su ispunjavali ranije tu obavezu i naš političar Marko Bato Carević je u Budvi postao predsjednik opštine. NSD u Beranama želi, hoće i traži da se to ispoštuje da dogovor bude ispoštovan. Nažalost u parlamentarnoj većini, par odbornika ima neka druga rješenja. Ja vjerujem da u ovakvim stvarima ti razlozi koji se saopštavaju ne mogu biti izgovor za ono što su oni dogovorili. Morate poštovati dogovor jer će vas ljudi poštovati onoliko koliko ste potpisali. Onda je pošteno mandat vratiti stranci da bi došlo do izbora drugog odbornika“, kazao je Mandić.
Komentarušići situaciju u Budvi oko Nikole Jovanovića, Mandić tvrdi da mladi političari time povećavaju svoj značaj a da je najveći broj glasova uzeo Mladen Mikijelj.
„Ponosan sam na mlade ljude. To je jedna nova generacija srpskih političara. Mi smo izjednačeni po broju mandata sa drugom listom. Kada saberete te dvije liste, koje su skoro nastupale zajedno, to je taj broj mandata. Najrpirodnije je da se ljudi dogovore. Nisu imali iste stavove, odlučili su da idu na izbore, i sad je najbolje da se dogovore“, kazao je on.