List Politico danas je objavio tekst u kom nemušto osuđuje donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahauu i Mathauzenu i tvrdi da će ona stopirati evropski put naše države. U tekstu koji obiluje pretpostavkama navodi se između ostalog da je „kontroverzno“ glasanje u crnogorskom parlamentu zasijenilo nade zemlje za ulazak u Evropsku Uniju.
S tim u vezi, postavlja se pitanje da li ista ta Evropska Unija zaista baštini tekovine antifašizma i antinacizma na kojoj je nastala jer ukoliko nije tako, onda se čitava ta zajednica nalazi u itekako velikom problemu, pokazujući da ipak želi blagonaklonije da gleda na zločine ustaškog NDH režima, kao i nacističkog u Njemačkoj i fašističkog u Italiji.
Tekst je prenio portal Vijesti, a prenosimo ga integralno, kako ne bi izmakao koji dio licemjerja pisanja ovog lista.
Kontroverzno glasanje u crnogorskom parlamentu, koje osuđuje zločine počinjene od hrvatskih fašista tokom Drugog svjetskog rata, zasijenilo je nade zemlje za ulazak u Evropsku uniju (EU), piše Politiko.
Rezolucija se fokusira na logor smrti u Jasenovcu u Hrvatskoj, kojim je upravljao fašistički režim koji je sarađivao s nacističkom Njemačkom. U logoru su ubijene desetine hiljada Srba, Jevreja, Roma i drugih manjina.
Glasanje je zasjenilo pozitivnu sedmicu za Spajićevu pro-EU centrističku vladu.
Premijer je opisao svoju administraciju kao „zaista optimističnu i uzbuđenu“ nakon što su prevladali veliki izazov u pregovorima o pristupanju EU na međuvladinoj konferenciji u Briselu 26. juna.
Spajić želi uvesti svoju zemlju u EU do 2028. godine i kaže da namjerava zatvoriti „nekoliko poglavlja“ do kraja godine, dok Mađarska predsjedava sastancima Vijeća EU.
Nakon glasanja o rezoluciji, predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel otkazao je put u glavni grad Crne Gore, Podgoricu, tokom koga je trebalo da se sretne sa Spajićem, umjesto toga pozvao je predsjednika Jakova Milatovića u Brisel.
Crna Gora, zemlja od oko 600 hiljada stanovnika gdje dostupni podaci sugerišu da oko 30 odsto čine etnički Srbi, predstavlja se kao najlakša prilika dok EU nastoji proširiti.
Spajić, 36, došao je na vlast krajem 2023. nakon perioda duboke političke nestabilnosti i sada vodi manjinsku vladu koju podržava pro-srpska stranka.
Spajić je rekao da je rezolucija koju je Generalna skupština UN-a usvojila u maju, a kojom se osuđuje genocid u Srebrenici koji je protiv Bošnjaka počinila Srbija 1995. godine, dovela do „hiperinflacije“ u rezolucijama.
On je dodao je da podržava sve takve rezolucije sve dok se fokusiraju na žrtve, a ne na počinitelje ili historiju.
Crnogorski poslanici proširili su svoju rezoluciju u posljednjem trenutku kako bi uključili i druge historijske zločine poput nacističkih koncentracionih logora u Dachau i Mauthausenu.
„Bila je, iskreno, Pandorina kutija rezolucija otvorena rezolucijom UN-a o Srebrenici,“ rekao je Spajić. „Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija.“
Hrvatska vlada osudila je rezoluciju crnogorskog parlamenta kao „neprihvatljivu, neprimjerenu i nepotrebnu“ u objavi na X mreži u subotu, rekavši da je usvojena kako bi se obezvrijedila i relativizirala rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici te da rizikuje da poremeti crnogorski put ka EU.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da rezolucija iz Podgorice pokazuje „namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore“ i šalje „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrim susjedskim odnosima“.
Nakon raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih, konstitutivne republike zemlje vodile su niz međunacionalnih ratova koji su suprotstavljali Srbe, Hrvate, Bošnjake i Crnogorce jedni protiv drugih i oživljavali starije zamjerke iz Drugog svjetskog rata i ranije.
Govoreći za Politiko u petak, Spajić je rekao da se „u potpunosti“ slaže s hrvatskom željom da ne vuče regiju „natrag u historiju“.
„Ne želimo uljepšavati istoriju. Samo želimo uljepšati budućnost,“ rekao je. „Želimo apsolutno najbolje moguće odnose s Hrvatskom.“
Spajić je povezao vrijeme rezolucije s ruskim naporima da destabilišu Zapadni Balkan i kompromituju njegovu vladu.
„Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da „Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku historiju“ rekao je, sugerišući da bi, da je njegova vlada glasala protiv rezolucije, to bilo korišteno protiv njega.
Pro-ruski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Crnoj Gori na usvajanju rezolucije i najavio da će posjetiti zemlju ovog mjeseca. Ranije je negirao bilo kakvu vezu s mjerom, ali je u maju nagovijestio da bi Srbija mogla dati sličan prijedlog u UN-u.
Ana Brnabić, predsjednica srpskog parlamenta i bivša premijerka, kritikovala je Hrvatsku zbog protivljenja rezoluciji, nazivajući kritike hrvatskih zvaničnika „izuzetno tužnim.“
Mišel je odgodio posjetu Podgorici „za kasniji datum kako bi osigurao uspješne razgovore s ključnim sagovornicima u zemlji, koji ne bi trebali biti zasjenjeni najnovijim događajima,“ rekao je zvaničnik EU za Politico.
„Dobrosusjedski odnosi takođe ostaju bitan element procesa pristupanja,“ rekao je zvaničnik, dodajući da je Mišel u kontaktu sa Spajićem.
Zvaničnik crnogorske vlade rekao je da su nezadovoljni Mišelovo odlukom o odgađanju i zabrinuti da će to poslati pogrešnu poruku.