Mladen Mikijelj

SAD po­ma­žu su­du u Ha­gu da sa­sta­vi op­tu­žni­cu pro­tiv Pu­ti­na

0

Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Dr­ža­ve od­lu­či­le su da una­prije­de od­no­se s Me­đu­na­rod­nim kri­vič­nim su­dom (MKS) u Ha­gu po­vo­dom op­tu­žni­ce pro­tiv ru­skog pred­sjed­ni­ka Vla­di­mi­ra Pu­ti­na. De­le­ga­ci­ja ame­rič­kog Kon­gre­sa na vi­so­kom ni­vou po­sje­ti­la je ju­če sje­di­šte su­da i sa­sta­la se s glav­nim tu­ži­o­cem MKS Ka­ri­mom Ka­nom.

Ame­rič­ku de­le­ga­ci­ju pred­vo­di re­pu­bli­ka­nac Majkl Ma­kol, ko­ji je i pred­sje­da­va­ju­ći Spolj­no­po­li­tič­kog od­bo­ra Pred­stav­nič­kog do­ma Kon­gre­sa. Uoči su­sre­ta s Ka­nom on je re­kao da je „30.000 dje­ce od­u­ze­to po­ro­di­ca­ma i in­dok­tri­ni­ra­no u Ru­si­ji” i da je Va­šing­ton raz­ma­trao ka­ko mo­že da po­mog­ne Ha­gu da pri­ku­pi vi­še do­ka­za i oba­vje­štaj­nih po­da­ta­ka u slu­ča­ju pro­tiv Pu­ti­na.

Agen­ci­ja Roj­ters ocije­ni­la je da je ovaj po­tez naj­no­vi­ji znak po­bolj­ša­nja ve­za iz­me­đu Va­šing­to­na i svjet­skog su­da za rat­ne zlo­či­ne, ko­ji je u mar­tu iz­dao na­log za hap­še­nje Pu­ti­na i po­vje­re­ni­ce za dje­cu Ma­ri­je Ljbo­ve Be­lo­ve zbog ne­za­ko­ni­tog de­por­to­va­nja sto­ti­na ma­li­ša­na iz Ukra­ji­ne. Ru­si­ja je vi­še pu­ta ne­gi­ra­la da su nje­ne sna­ge po­či­ni­le rat­ne zlo­či­ne i da su na­sil­no od­vo­di­le ukra­jin­sku dje­cu.

S dru­ge stra­ne, Ru­ski is­tra­žni ko­mi­tet po­kre­nuo je kri­vič­ni po­stu­pak pro­tiv su­di­ja i tu­ži­la­ca MKS. Ni Ru­si­ja ni SAD ni­su čla­ni­ce su­da, ali je u ju­lu ame­rič­ki pred­sjed­nik Džo­zef Baj­den za­tra­žio od svo­je ad­mi­ni­stra­ci­je da poč­ne da dije­li do­ka­ze o na­vod­nim ru­skim rat­nim zlo­či­ni­ma u Ukra­ji­ni s MKS.

Ni­je, me­đu­tim, uvijek bi­lo ova­kve sa­rad­nje. Ta­ko je Va­šing­ton za vrije­me ad­mi­ni­stra­ci­je Do­nal­da Tram­pa uveo sank­ci­je naj­vi­šim zva­nič­ni­ci­ma Me­đu­na­rod­nog kri­vič­nog su­da zbog vo­đe­nja is­tra­ga o na­vod­nim rat­nim zlo­či­ni­ma ko­je su po­či­ni­le ame­rič­ke tru­pe u Av­ga­ni­sta­nu i Ira­ku i izra­el­ski voj­ni­ci na Za­pad­noj oba­li i u Ga­zi. Baj­den je uki­nuo sank­ci­je i po­dr­žao rad su­da u is­tra­zi ru­skih rat­nih zlo­či­na u Ukra­ji­ni. U ju­lu je ame­rič­ki dr­žav­ni tu­ži­lac Me­rik Gar­land iz­ja­vio da Mi­ni­star­stvo prav­de SAD sa­ra­đu­je sa su­dom i po­dr­ža­va ukra­jin­ske tu­ži­o­ce ko­ji spro­vo­de is­tra­ge o rat­nim zlo­či­ni­ma.

Ame­rič­ki me­di­ji pre­nije­li su da je je­dan od čla­no­va de­le­ga­ci­je, upi­tan da li po­sto­ji do­volj­no do­ka­za za slu­čaj ge­no­ci­da pro­tiv Ru­si­je – upo­re­dio ovu si­tu­a­ci­ju s na­ci­stič­kom oku­pa­ci­jom Evro­pe to­kom Dru­gog svjet­skog ra­ta. „Ka­da po­ku­ša­te da iz­bri­še­te kul­tu­ru, na­rod i re­li­gi­ju, to je de­fi­ni­ci­ja ge­no­ci­da”, re­kao je Ma­kol.

En Vag­ner, re­pu­bli­kan­ka iz Mi­su­ri­ja, sa­gla­si­la se s ocje­nom go­vo­re­ći o „zlo­či­ni­ma pro­tiv čo­vječ­no­sti, pot­pu­nom ge­no­ci­du ko­ji je ovaj čo­vjek (Pu­tin) po­či­nio”, a de­mo­kra­ta iz Vir­dži­ni­je Dže­ri Ko­no­li re­kao je no­vi­na­ri­ma da je Pu­tin i prije ra­ta ne­gi­rao po­sto­ja­nje Ukra­ji­ne kao dr­ža­ve i na­ro­da. „Ta­ko da mi­slim da je on sam iz­nio ar­gu­men­te za ge­no­cid i nje­go­vo ka­sni­je po­na­ša­nje je po­pu­ni­lo pra­zni­ne”, re­kao je Ko­no­li.

Po­sje­ta ame­rič­ke de­le­ga­ci­je Ha­gu je po­sled­nje od­re­di­šte to­kom bo­rav­ka u Evro­pi, to­kom ko­jeg su raz­go­va­ra­li o sa­rad­nji NA­TO-a i na­či­ni­ma da­lje po­dr­ške Ukra­ji­ni, uklju­ču­ju­ći obez­bje­đi­va­nje bor­be­nih avi­o­na F-16 i obu­ku pi­lo­ta. Ta­ko­đe su po­sje­ti­li Šved­sku i Fin­sku.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.