Rajić: Predstojeći izbori u SAD će imati formu referenduma

U novoj epizodi emisije „Relativizacija“ Ljiljana Smajlović razgovarala je sa specijalnim savjetnikom ministra odbrane Republike Srbije Miloša Vučevića, bivšim poslanikom u Skupštini Srbije, članom odbora za spoljnu politiku i evropske integracije, te strastvenim posmatračem američke politike i znalcem tamošnjeg izbornog sistema Predragom Rajićem.

Iako je pogodio da će 2020. za predsjednika SAD biti izabran Džozef Bajden, ali i 2016. da će trijumfovati Donald Tramp, Rajić na početku razgovora ističe da je još rano za prognozu pobjednika izbora u Americi u novembru, kao i to da Bajden ima bolje početne pozicije, premda sva istraživanja pokazuju da bi u ovom trenutku pobijedio Tramp.

„Istraživanja su se fokusirala na to da isprave greške iz 2020. godine kada su u ključnim državama – Mičigenu, Pensilvaniji, Viskonsinu, Džordžiji i Arizoni – davala Bajdenu više od pet odsto prednosti, čak i dvocifrenu, a ispostavilo se da je pobijedio s razlikama 0,1–0,6 odsto. Zato su promijenili fokus grupe, ali su izgleda malo pretjerali jer su uključili više muškaraca belaca srednjih godina bez fakultetske diplome, pogotovo evangeliste, što je Trampova baza“, pojašnjava Rajić.

Bajden u boljoj poziciji od Trampa

S tim u vezi da istraživanja nisu pouzdana dodaje i činjenicu da u Americi već godinama postoji tendencija tzv. stidljivih glasača koji u anketama kažu ono što misle da bi bilo prihvatljivo, a ne kako će zapravo glasati.

„Kada kažem da Bajden ima bolju poziciju, to ne zasnivam na kvalitativnosti već na matematici. Mislim da je Tramp u istoj poziciji kao 2020, kao teniser koji je osvojio mnogo turnira u jednoj godini pa sledeće mora da ih brani. Matematički, politička geografija Bajdenu ide naruku. Da bi pobijedio, treba da dobije sve države koje je dobila Hilari Klinton 2016. godine, kada je demokratski kandidat na kraju izgubio. Ovaj put izazov mu je samo Nevada. Ako pobijedi svuda gdje je pobijedila Hilari, treba da osvoji još samo tri države – a to su Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin, i zato kažem da ima bolju početnu poziciju“, ističe gost „Relativizacije“.

Dodaje da je Bajden rođen u Pensilvaniji, kao i to da demokrate, uprkos svim predsjednikovim manama, godinama, lapsusima, nemaju boljeg kandidata. Viskonsin je najslabija karika, što je očigledno i Bajden uvideo budući da je više od 70 odsto novca namijenjenog kampanji za ove tri države koje će odlučiti izbore usmerio upravo na Viskonsin.

Posebno je zanimljiva situacija u Mičigenu zbog nejasnog procenata ljudi arapskog porekla koji su zbog rata Izraela u Pojasu Gaze kivni na Bajdena.

„Jedno od ključnih pitanja za Bajdena u ovoj kampanji je upravo da održi svoje glasove muslimanske zajednice, koji su naročito važni u Mičigenu ne zbog velike koncentracije već jer je to tzv. kolebljiva država, tako da ukoliko muslimani riješe da bojkotuju izbore, a vjerujem da neće glasati za Trampa, Bajden će imati problem. U Mičigenu su islamska i jevrejska zajednica podjednako brojne, pa ukoliko bi Bajden u cjelosti podržao Izrael, izgubiće muslimanske glasove, a ako napravi zaokret u odnosu na politiku prema Gazi, pitanje je da li će održati muslimanske glasove, ali će svakako izgubiti one jevrejske“, kaže Predrag Rajić.

Izbore u SAD lako može da reši Mardž Simpson

Ipak, dodaje, ne treba zaboraviti da je opstanak države Izrael upisan u strategiju nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država kao suštinski značajan element, kao i to da su i Bajden i Tramp deklarisani cionisti.

Što se tiče grupe stanovništva koja će biti vrlo važna za ishod predsjedničkih izbora u SAD, sagovornik Ljiljane Smajlović smatra da će dominirati belkinje iz predgrađa.

„Da se našalimo, ove izbore lako može da reši Mardž Simpson, to jest bijela žena iz predgrađa. Ova grupa stanovništva se nije identifikovala s Hilari 2016, pa su ili apstinirale ili glasale za Trampa u većem procentu no što se očekivalo, dok su se 2020. uplašile zbog korone, ekonomske situacije, rasnih nemira u susednoj Minesoti, te glasale za Bajdena. Zato im sada svaki čas šalje Kamalu Haris da im pokaže da će im oni garantovati mir, jer žena koja je stub porodice u svakoj zemlji želi predvidljivost, stabilnost, mir“, ističe Rajić.

Takođe, belkinje iz predgrađa vrlo pogađa i pitanje abortusa za koje smatraju da je privatno i da država ne smije da se miješa u njega. Zapravo, kako kaže Rajić, cijela američka kultura je takva da država ne treba da se miješa u privatne stvari, te se isti argument koristi i za oružje – demokrate žele da ograniče pravo na držanje oružja a republikanci na abortus.

Upitan kako je moguće da Bajdenovim izgledima očigledno ne škode brojni gafovi, Rajić kaže da je prvi čovek SAD  još 2011. bio prozvan gaf mašinom, ali da su takvi ispadi kod ljudi u devetoj deceniji normalni i da će ih biti sve više jer je pritisak u predsedničkom kabinetu ogroman.

„Jedan od najvećih strahova Bajdenovog izbornog tima je njegov nastup na predsjedničkoj debati. Moguće je da ukoliko procijene da on nije fit za debatu, iskoriste ako neki od četiri krivična procesa protiv Trampa bude gotov i on osuđen, pa odbiju sučeljavanje s kriminalcem“, dodaje savjetnik srpskog ministra odbrane.

Komentarišući publicitet koji Tramp dobija svakim pojavljivanjem na sudu gdje zapravo i ne mora da bude prisutan, gost „Relativizacije“ iznosi krucijalni momenat izborne kampanje – ako je bivši predsjednik SAD preokrene na kolosek da je žrtva, to će mu donijeti ozbiljan plus, čega je on i te kako svjestan.

„Generalno mislim da će ove izbore dobiti ona strana koja nametne narativ o referendumu o protivkandidatu. Ako ovo ponovo bude referendum o Trampu – za ili protiv njega – Bajden će pobijediti. Ali ukoliko bude referendum za Bajdena ili protiv njega, Tramp ima veliku šansu da pobijedi“, zaključuje gost Ljiljane Smajlović.