Privrednici tražili izmjene zakona o akcizama i PDV-u, smanjenje polise osiguranja putnika, razmotriti izazove vodovodnog sektora i komunalnih djelatnosti

Kreiranje predvidljivog i stimulativnog ambijenta za poslovanje preduslov je ekonomskog razvoja zemlje. Kontinuirane aktivnosti ka strukturnim reformama i unapređenju regulative realizuju se u partnerskom odnosu sa državnom administracijom i rezultiraju kreiranjem efikasnih mjera i instrumenata za pojednostavljenje administrativnih procedura koje treba da doprinesu jačanju konkurentnosti ekonomije, navedeno je u izvještaju o radu Privredne komore Crne Gore (PKCG) za 2023. godinu.

Odbori udruženja, grupacije i koordinacioni odbori PKCG su prošle godine uputili ka nadležnim organima sljedeće inicijative:

Inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama

Nakon što je Vlada usvojila i u skupštinsku proceduru, bez raspisanog poziva za javnu raspravu, uputila Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama, PKCG su se obratili predstavnici privrede, čije je poslovanje ugroženo predviđenim izmjenama. Posebno je ukazano na činjenicu da se zakoni koji regulišu poresku politiku i utiču na poslovanje donose bez prethodnih konsultacija sa privredom, usred poslovne godine, što utiče na nepredvidljivost poslovnog ambijenta. Pri tome, ukazali su da treba imati u vidu inflaciju, koja ima tendenciju rasta, a na šta će dodatno negativno uticati uvođenje novih i povećanje postojećih akciza.

U inicijativi koja je upućena na adrese Skupštine Crne Gore i Ministarstva finansija navedeno je da će povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, zatim sladolede, gazirana i negazirana pića sa dodatkom šećera, uticati na rast cijena, smanjenje prodaje, povećanje obima siv ekonomije i, u krajnjem, smanjenje prihoda za državu. Takođe, navedeno je da će zbog povećanja akciza na cigarete i predviđenog ubrzanja akciznog kalendara za cigarete, neminovno doći do rasta prometa na sivom tržištu, pogotovo iz razloga što u zemljama u okruženju nijesu predviđene izmjene akciza na cigarete. Iskustvo iz 2017. godine je pokazalo da se uvećanjem akciza budžetski prihodi nisu uvećali, već je došlo do rasta sive ekonomije.

Inicijativa za donošenje izmijenjenih Pravila o opštim uslovima prevoza u linijskom drumskom saobraćaju

U skladu sa zahtjevom privrednika iz sektora saobraćaja, Komora je pripremila izmjene Pravila o opštim uslovima prevoza u linijskom drumskom saobraćaju, nakon brisanja poglavlja VII „Prelazne vozne karte“ (čl. 18,19 i 20). Članom 34 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju propisano je da opšte uslove utvrđuje Privredna komora Crne Gore, uz saglasnost Ministarstva.

Konsultacije da prethode emisiji obveznica na domaćem tržištu kapitala

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja PKCG razmotrio je najavu Ministarstva finansija o mogućnosti zaduženja putem emitovanja državnih obveznica. Upućena je inicijativa ovom ministarstvu kojom se predlaže da se prilikom razmatranja i analize koja bi prethodila odluci o emisiji obveznica, obave i konsultacije sa članicama Odbora koje su direktni učesnici na domaćem tržištu kapitala, kao i ostalim finansijskim institucijama sa domaćeg tržišta koje mogu dati doprinos u ovom procesu. Ukazano je na potrebu pripreme detaljne analize uticaja emisije dugoročnih obveznica na domaćem tržištu na bankarski sistem, imajući u vidu potencijalne rizike na likvidnost bankarskog sektora, kamatne stope, kao i uticaj na kreditni potencijal finansiranja stanovništva i privrede.

Sa ministarstvom i regulatorom razmotriti izazove vodovodnog sektora i komunalnih djelatnosti

U okviru javne rasprave o Nacrtu odluke o izmjenama i dopunama Metodologije za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti, PKCG je organizovala okrugli sto na kojem su učešće uzeli predstavnici vodovodnog sektora. Tom prilikom su privrednici iznijeli mnogobrojne primjedbe i sugestije na predmetni akt, budući da su dugi niz godina ukazivali da metodologija nije primjenljiva, odnosno da je bazirana na principu povrata planiranih troškova, što u krajnjem može dovesti do problema sa likvidnošću vodovodnih društava.

Takođe, na skupu je bilo riječi o tome da je urađen idejni projekat zamjene cementnoazbestnih cijevi u vodovodnim sistemima Crne Gore, a da bi se to realizovalo neophodna je podrška Vlade kako bi se obezbijedila finansijska sredstva za izradu glavnog projekta. Predložena je organizacija sastanka privrednika iz ovog sektora sa predstavnicima resornog ministarstva i regulatorom kako bi se doprinijelo prevazilaženju navedenih izazova.

Inicijativa za smanjenje visine iznosa cijene polise osiguranja putnika

Na sjednicama OU ukazano je na visoke iznose polisa osiguranja putnika u linijskom i vanlinijskom saobraćaju (11,2 eura po putniku u linijskom saobraćaju i 5,4 eura po putniku u vanlinijskom saobraćaju), što nije održivo za njih i dovodi u pitanje isplativost brojnih linija prevoza. Kao argumente za zahtjev da se iznosi osiguranja smanje, navode praksu u Srbiji gdje je cijena polise 1,2 eura, te Hrvatsku gdje iznosi 2 eura po putniku.Inicijativa za razgovore po ovom pitanju je upućena Agenciji za nadzor osiguranja i Nacionalnom birou osiguravača.

Inicijativa za sprečavanje nelegalnog oglašavanja agenata za nekretnine

Privredni subjekti u sektoru trgovine nekretninama stalno ukazuju na nelojalnu konkurenciju i sivu ekonomiju koja se ogleda i u oglašavanju nelegalnih agenata za trgovinu nekretninama na portalima i društvenim mrežama. Ovi agenti nelegalno posluju, čime nanose direktnu štetu i državi i registrovanim agencijama i klijentima, a oglašavaju se putem internet portala, pod istim uslovima kao registrovani agenti.

Grupacija za trgovinu nekretninama pozvala je nadležne institucije i organe da zakonski regulišu ovu oblast. Upućena je inicijativa Poreskoj inspekciji i Upravi za inspekcijske poslove kako bi se spriječio ovaj vid oglašavanja i suzbilo nelegalno poslovanje.

Preporuke privrede pri donošenju zakona o planiranju prostora, legalizaciji i izgradnji objekata

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je pripremilo i na javnu raspravu objavilo nacrte Zakona o planiranju prostora, Zakona o izgradnji objekata i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Komora je preko svojih predstavnika učestvovala u radu pojedinih radnih grupa za pripremu ovog kompleksnog szakonodavnog okvira, te organizovala okrugli sto u okviru javne rasprave koji je izazvao veliko interesovanje privrednika.

Očekivanje privrede kada je riječ o izgradnji objekata je da se maksimalno skrate administrativne procedure i eliminišu nepotrebni troškovi. Potrebno je kreirati zakonska rješenja koja će, između ostalog, rezultirati privlačenjem investicija, odnosno stvaranjem povoljnih planskih pretpostavki za dalju izgradnju infrastrukturnih projekata, turističkih kapaciteta, kao i objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje. Privrednici su mišljenja da treba pojednostaviti procedure legalizacije bespravnih objekata, kroz izradu geodetskog elaborata, upis u katastar nepokretnosti, te plaćanje dažbina (komunalije, regionalni vodovod, naknada za uzurpirano državno zemljište, taksu za bespravnost – 5% od vrijednosti komunalija – za izradu planova urbane sanacije), a da se pitanja urbanističkih parametara ostave za naredni period.

Privredna komora je resornom Ministarstvu dostavila opšti osvrt sa preporukama na sva tri nacrta zakona, kao i detaljno mišljenje za svaki od njih nadajući se da će dostavljena mišljenja biti dobra osnova za poboljšanje njihovih tekstova.

Inicijativa za produženja ugovora o izvršenju radova na sječi, izvozu i otpremi šumskih sortimenata

Drvoprerađivači su uputili inicijativu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za produženje roka završetka radova po ugovorima potpisanim krajem septembra 2022. godine, sa rokom završetka radova na sječi, izvozu i otpremi šumskih sortimenata do 01.08.2023. godine. Privrednici su naveli da su brojni ugovori nerealizovani zbog loših vremenskih prilika za sječu, izvoz i otpremu šumskih sortimenata, te su opravdanim smatrali zahtjev da se produže rokovi izvršenja radova u skladu sa članom 3 ugovora o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju (redovne sječe).

Podnosioci inicijative su ispunili sve ostale uslove predviđene Ugovorom (član 10), a dostavili su Upravi za gazdovanje šumama i lovištima produženu garanciju banke na iznos od 30%, na 31.12.2023. godine, u skladu sa članom 3 ugovora za produženje roka izvršenja radova. Na podnijetu inicijativu još nije odgovoreno.

Inicijativa za produženje odobrenja za primjenu pojednostavljenog postupka deklarisanja robe za privredne subjekte u sektoru drvoprerade

Upravi prihoda i carina je na osnovu zahtjeva drvoprerađivača podnijeta inicijativa za rješavanje izazova koji su nastali ukidanjem rješenja privrednim društvima kojim je bila odobrena primjena pojednostavljenog postupka deklarisanja robe na osnovu trgovačke isprave, u izvoznom postupku. Naime, Uprava prihoda i carina je tokom avgusta 2023. godine, za privredna društva čija je osnovna djelatnost po šifri 1610 prerada drveta, donijela rješenje o ukidanju odobrenja za pojednostavljene postupke deklarisanja robe po tarifnim brojevima 4407129000 i 4407920000 u izvoznom postupku, čime su privredna društva iz oblasti drvoprerade, a koja u najvećem broju posluju na sjeveru Crne Gore, dovedena u neugodnu poziciju i otežano im je poslovanje. Ukidanje predmetnog odobrenja dovelo je do velikog negodovanja poslovnih partnera sa kojima su naša privredna društva imala sklopljene ugovore. Najveći broj prerađivačkih kapaciteta je u ruralnim područjima daleko od terminala, pa je ukidanje odobrenja uticalo na povećanje troškova i produženje carinskih postupaka.

Sa predstavnicima Uprave prihoda i carina dogovoreno je da se privrednim subjektima koji podnesu zahtjev za dobijanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta (AEO) produži odobrenje za primjenu pojednostavljenog postupka deklarisanja robe, prenosi Adria.tv.

Inicijativa za izmjenu regulative o tehničkom pregledu vozila

Prema riječima predstavnika privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost tehničkog pregleda vozila, jedan od ključnih izazova na koji ukazuju dugi niz godina je cijena ove vrste pregleda propisana Uredbom o visini troškova za tehnički pregled vozila koja je najniža u regionu i ne omogućava ni pokrivanje troškova radne snage u uslovima optimalne, pa i maksimalne frekvencije korisnika usluga. Ono na šta posebno ukazuju pružaoci usluga tehničkog pregleda je činjenica da bi donošenjem  nove Uredbe sa većim cijenama tehničkog pregleda došlo do preraspodjele iznosa između tehničkog pregleda i registracionih usluga i dobila bi se približno ista, ako ne i manja cijena registracije vozila. Takođe, povećanjem cijena došlo bi do suzbijanja nelojalne konkurencije i sive ekonomije u ovoj djelatnosti odnosno država bi ubirala daleko veće prihode po ovom osnovu iz razloga povećanja osnovice za PDV.

U postojećim okolnostima i cijenama tehničkih pregleda, jedino je preostalo da pružaoci usluga tehničkog pregleda vozila povećavaju cijene naknade za administrativne poslove vezano za registraciju vozila, koje nijesu definisane podzakonskim aktima, nego se slobodno formiraju na tržištu. Te usluge se odnose na obradu registracionih zahtjeva, predaju istih u područne jedinice MUP-a, obradu virmana i prenos sredstava osiguravajućim društvima, fondovima, državnim i lokalnim organima, podizanje saobraćajnih dozvola i drugo. Privredni subjekti ističu da im zbirno gledano, cijena tehničkog pregleda i cijene manipulativnih troškova, trenutno pružaju mogućnost za održavanje poslovanja, ali ipak naglašavaju da cijena pojedinih usluga nije primjerena njihovoj realnoj vrijednosti. Naime, dok je cijena tehničkog pregleda jako potcijenjena, cijena registracionih usluga, posebno u nekim gradovima i za neke kategorije vozila, je precijenjena.

Sa druge strane, odredbama Pravilnika o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju stanice za tehnički pregled vozila definisani su, između ostalog, gabariti objekata, tehnoloških linija, prilaznih i izlaznih saobraćajnica, kao i dodatna oprema za tehničku kontrolu vozila. Sve pomenuto je iziskivalo izdvajanje značajnih sredstava u cilju usaglašavanja djelatnosti sa novim zakonskim propisima (rekonstrukcija objekata, kupovina zemljišta za saobraćajnice, video nadzor za arhiviranje video zapisa, kupovina dodatne opreme za tehničku kontrolu vozila i dr.). Kao dodatni problem navode i regulativu po pitanju vremenskih ograničenja, koja je nepoznata u zemljama regiona i EU i direktno je uticala na smanjenje prihoda. Poseban izazov za njih predstavlja i nedostatak kvalifikovane radne snage sa odgovarajućim licencama. U skladu sa svim navedenim, Ministarstvu unutrašnjih poslova je poslata inicijativa za organizovanje sastanka, koji još nije održan, a na kom bi se razmotrili svi navodi privrednih subjekata koji pružaju uslugu tehničkog pregleda vozila i kako bi se zajedno došlo do prihvatljivog zakonskog rješenja.

Inicijativa za izmjenu člana 71h Zakona o porezu na dodatu vrijednost

Značajan doprinos oporavku i daljem razvoju turističke privrede je omogućila, između ostalog, mjera kojom je snižena stopa PDV-a na 7% kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka (osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe), u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga. Međutim, izmjenom Zakona o PDV-u u januaru 2023. uvodi se ograničenje u primjeni ove mjere do 31.12.2023. Naime, navedenom izmjenom, omogućava se korišćenje ove poreske pogodnosti samo za restorane i dostavu hrane (ketering). Dakle, stimuliše se prodaja hrane putem dostave, a destimuliše prodaja hrane u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima.

S tim u vezi, Ministarstvu finasija je upućena inicijativa za izmjenu člana 71h Zakona o porezu na dodatu vrijednost tako da odredba člana 24a) stav 1 tačka 6b) da ostane na snazi i nakon 31.12.2023. godine, odnosno da se bez ikakvog ograničenja u pogledu perioda primjene, nastavi primjena snižene stope PDV-a, na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe u svim objektima za pružanje ugostiteljskih usluga sa ciljem da se turističkoj, odnosno ugostiteljskoj privredi pruže poreske olakšice na duži rok. Na podnijetu inicijativu nije pozitivno odgovoreno.

(Bankar.me)