Njemačke „muke“ sa Ukrajincima: Žive od socijalne pomoći, neće da rade, uče jezik, a ni da se vraćaju kući
Samo mali dio od 700.000 radno sposobnih ukrajinskih izbjeglica je pronašlo posao nakon dolaska u Njemačku, piše „Špigl“.
Kako navode, samo 19 odsto ukrajinskih izbjeglica je zaposleno dok većina njih živi od državne pomoći.
Nekoliko političara sa cijelog političkog spektra je izrazilo zabrinutost i dovelo je u pitanje održivost takvog sistema.
Matijas Jendrike, zvaničnik vladajuće Socijaldemokratske partije iz pokrajine Tiringije, rekao je da je situacija „razočaravajuća“, kao i da je vjerovao da će se Ukrajinci lakše integrisati u njemačko tržište rada od ostalih izbjeglica.
On je čak i autobusom prevozio ukrajinske izbjeglice u svoju pokrajinu neposredno nakon početka vojne operacije, pošto tom dijelu Njemačke očajnički fali radna snaga.
Stvari su ispale veoma loše“, objasnio je on, dodajući da se samo dio izbeglica integrisao u tržište rada.
Joahim Valter, član opozicionih Demohrišćana i predsjednik okružnog vijeća u okrugu Tibingen u Baden-Virtembergu, imao je sličan stav.
„Spremnost ukrajinskih izbjeglica da rade značajno je smanjena zbog države pomoći (koju primaju)“, tvrdi on.
On je optužio saveznu vladu da je previše velikodušna kada je riječ o socijalnoj pomoći koju nudi ukrajinskim izbjeglicama, tvrdeći da ih „velike isplate ne podstiču da rade“.
Valter je otkrio da je njegov okrug primio 3.400 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je samo 60 do sada našlo posao. Većina odraslih prima pomoć, a samo 720 izbeglica trenutno uči njemački jezik.
Kako navodi „Špigl“, Jendrike i Valter su samo dva od mnogih političara koji su nedavno govorili na sličan način.
To predstavlja problem za Njemačku nakon što je istraživanje javnog mnjenja iz jula ove godine pokazalo da skoro polovina ukrajinskih izbjeglica ne planira da se vrati u svoju zemlju porijekla.
Oko 44 odsto njih planira da dugoročno ostane u Njemačkoj, pokazalo je istraživanje istraživačke grupe „IAB“.
Učenje njemačkog jezika takođe predstavlja problem, pošto je samo osam odsto izbjeglica reklo da ga razume „dobro“ ili „veoma dobro“.