Rezolucija o genocidu u Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu, rekao je ranije danas premijer Andrej Plenković, a bivši slučajni ministar spoljnih spolova Crne Gore, nikad prežaljeni suverenista koji plače nad sudbinom Crne Gore Ranko Krivokapić je rekao kako su oni koji su je donijeli „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori“. Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je Skupština Crne Gore donijela u petak „odraz namjera“ koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske.
Samim ovim izjavama, i hrvatski premijer i ražalovani predsjednik SDP-a su se svrstali u prve redove negatora genocida u Jasenovcu i pokazuju dvostruki aršin, naročito kada je u pitanju Srebrenica. Očito je da su za ovaj dvojac srpske žrtve zanemarljive a srpski narod Crne Gore, Srbije i Republike Srpske bi ipak mogao da se zapita da li je nacistički duh i dalje živ u pojedinim sferama društva, kako crnogorskog, tako i hrvatskog.
Premijer „komšija“ je naglasio da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju“ koja je „nepotrebna“. „Razvidno je kako je ta tema bila prije svega prouzrokovana činjenicom da je Crna Gora podržala Rezoluciju o Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija“, pa se oni koji su izglasali Rezoluciju o Jasenovcu od nje „pokušavaju oprati“.
Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori“, pokušava da nas nauči „Plenki“, što, kako navodi, dokazuje i činjenica da od ukupno 81 poslanika njih otprilike polovina (DPS sa satelitima prim. aut.) nije bila u parlamentu na glasanju. Plenković naglašava da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.
On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini“.
Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili Rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog“. „Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks“, izjavio je.
Tužni Krivokapić nadalje smatra da je ubacivanje logora Dahau i Mathauzen u Rezoluciju došlo“kao osveta Njemačkoj“ koja je uz Ruandu pokrenula donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.
On je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam“, „nastavak politike devedesetih“ i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu“, projekta koji traje još od predsjednika Borisa Tadića, čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji“.
Plenković je ranije, u govoru na Forumu, rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore“, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima“.
Premijer Hrvatske je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom“ te da je ona donesena kao odgovor na Rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji“.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća“, zaključio je premijer.
Poslanici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.
Opozicioni poslanici napustili su Plenum i nisu učestvovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način zvanični Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dahau i Mauthausen. Hrvatska je ranije najavila oštar odgovor na eventualno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu te je iz Zagreba priopćeno da to može značajno usporiti put Crne Gore u EU.