Ministarstvo zdravlja obećalo da će riješiti problem nestašice hormonske terepije

U Crnoj Gori 75 odsto trans osoba navodi da im je neprijatno da se obrate zdravstvenim radnicima, a pitanje hormonske terapije, čije je rješavanje Ministarstvo zdravlja obećalo, nije samo vezano za dostupnost lijekova, već je pitanje odnosa institucija prema zdravlju.

To je saopšteno na panel diskusiji “Čije je naše zdravlje?: Kvalitet zdravstvene zaštite trans osoba”, koju je organizovala Asocijacija Spektra u susret Montenegro prajdu, koji će biti održan u subotu.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, osvrnuo se na istraživanje koje je radila doktorka Tea Dakić o iskustvima nasilja sa kojim se transrodne osobe u Crnoj Gori suočavaju i podaci pokazuju da je 75 odsto ispitanika reklo da im je neprijatno da se obrate zdravstvenim radnicima.

“18,8 odsto je reklo da bi im bilo donekle prijatno da se obrate zdravstvenim radncima, a izlovani je slučaj učesnika u istraživanju kojima bi bilo sasvim prijatno da se obrate zdravstvenim radnicima”, rekao je Ulićević.

I sam, kako je kazao, svjedoči da je malo dobrih iskustava koja je imao kada su u pitanju zdravstveni radnici i uglavnom je nailazio na neadekvatan tretman.

“Polovina učesnika u istraživanju bi svoje ukupno fizičko zdravlje ocijenila kao OK, nije loše. Nešto manje, njih 43 odsto kao loše, svega jedna osoba kao dobro. Sa druge strane, polovina učesnika svoje mentalno zdravlje ocjenjuje kao loše, četvrtina kao veoma loše, četvrtina kao ne loše. Znači niko nije rekao dobro”, naveo je Ulićević.

Rekao je da pitanje hormonske terapije nije samo pitanje dostupnosti lijekova, već pitanje odnosa institucija prema zdravlju.

“Čvrstog sam stava da je odnos prema zdravlju trans osoba odnos prema zdravlju svih građanki i građana Crne Gore, jer je odnos institucija prema bilo kojoj marginalizovanoj grupi, koja na bilo koji način zbog svog identiteta nije baš napoželjnija, odnos sistema prema svima nama”, jasan je Ulićević.

Dodao je da u proteklom perodu nije bilo sistemskog odgovora na probleme sa kojim se ta zajednica suočava.

“Zdravlje trans osoba se ne svodi na proces prilagođavanja pola. To je jedan segment našeg zdravlja. Mi imamo sve druge segmente zdravlja, kao i svi, potrebe za njegovanjem zdravlja i potrebe za zdravstvenom zaštitom kao i sve druge osobe”, rekao je Ulićević.

Većina trans osoba, mimo procesa prilagođavanja pola, kako je dodao, jako rijetko kontroliše zdravlje.

Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, Radovan Nikolić, kazao je da je u maju riješen problem sa lijekom neofolin i da je Klinički centar iskoristio mogućnost da se preko određenih partnerskih organizacija obezbijedi količina potrebna za tri godine.

“Ostaje izazov da obezbijedimo i druge lijekove i terapijske opcije za sve kojima je to potrebno. To je sistemski problem, kojem se mora pristupiti na drugi način”, rekao je Nikolić.

Kad je riječ o oblasti ljekova predstoje, kako je najavio, reforme.

“Radiće se Zakon o uvozu ljekova. Biće promjena, reformi. Drago mi je što imam priliku da čujem sa kojim problemima se ova zajednica suočava. Vrata Ministarstva zdravlja će uvijek biti otvorena da čujemo sve konstruktivne sugestije i da doprinesemo unapređenju zdravstvene zaštite”, rekao je Nikolić.

Obećao je da će vrlo brzo biti organizovan sastanak sa ljudima iz zajednice kako bi se još jednom upoznao sa svim problemima i kako bi bio učinjen važan korak ka trajnom i sistemskom odgovoru kada je u pitanju problem hormonske terapije, ali i zdravstvena zaštita uopšte.

“Detaljno ćemo razgovarati o svim problemima, napraviti plan kako da ih riješimo, šta su prioriteti, odakle da počnemo. Svakako nam tu treba vaša povratna informacija, jer ste vi korisnici zdravstvene zaštite i usluga. Tu smo da rješavamo probleme i da kao društvo napredujemo u tom pogledu i da stvorimo sistem koji će da funkcioniše i na pravi način da omogući svim pacijentima adekvatnu zdravstvenu zaštitu”, poručio je Nikolić.

Psihijatrica, Tea Dakić, ukazala je da transrodnih žena ima u cijeloj Crnoj Gori i da nije praktično da one svake sedmice dolaze u Klinički centar da bi primile hormonsku terapiju i zaključila da to nije dostupna zdravstvena njega.

Dakić je istakla da nema rodnog identiteta koji je patološki i da transrodnost ne može biti patologija, kako je nekad posmatrana.

“Ono što jako narušava zdravlje transrodnih, rodno varijantnih osoba i interpolnih osoba je nezamislivo neprijateljska društvena klima. Transrodne osobe se suočavaju sa istim problemima kao i svi drugi, u bilo kom aspektu zdravstva, osim što oni trpe ono što se zove manjinski stres. To je jedna hronična produžena stresogena pozicija koju trpe one grupe u društvu koje su marginalizovane ili stigmatizovane i odbačene”, pojasnila je Dakić.

U društvima kakvo je crnogorsko, a to je, kako smatra, ekstremno patrijarhalno, homofobno, transfobno i mizogino društvo mentalno zdravlje transrodnih osoba može biti značajno narušeno, jer su izloženi nesagledivim količnima nasilja, stigmatizacije, diskriminacije.

“Kada govorimo o sistemskom odgovoru i prevenciji moramo da počnemo od svakog građanina i svake kuće, jer je vrlo potresno da transrodne osobe najčešće trpe nasilje od onih koji su im najbliži. Ako nemamo zaštitu u porodicama nemamo o čemu da pričamo. Dakle, transrodne osobe se ni po čemu, osim po tome što je društvo prema njima mnogo surovije, ne razlikuju u domenu mentalnog zdravlja od ostatka populacije”, kazala je Dakić.

Rekla je da kod velikog broja ljudi, kada budu samoprihvaćeni i prihvaćeni to veoma utiče na njihovo mentalno zdravlje i blagostanje.

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vojvodić, kazala je da prema istraživanju iz 2017. godine u Americi udio osoba koje nisu cisrodne je iznosio od 0,2 do 0,6 odsto ukupne populacije, a među populacijom učenika iznosi 2,6 odsto, a “očekuje se da ovaj procenat od 0,2 do 0,6 odsto raste u narednom periodu”.

Istraživanja su, kako je rekla, pokazala da LGBT osobe ne izražavaju svoj identitet tokom dužeg perioda odrastanja i da upravo one imaju veći rizik od upotrebe psihoaktivih supstanci.

“Jedno istraživanje iz 2015. godine u Americi pokazalo je da je prosječna starost mladih kada prvi put prepoznaju svoje rodno nesaglasje 8,3 godina, a prvi put u prosjeku svojoj porodici kažu kada imaju u prosjeku 17,1 godinu. Ti podaci ukazuju na značajnu vezu između problema sa mentalnim zdravljem i rizikom od društvenog isključivanja, viktimizacije, straha od odbacivanja i nedostatka podrške za djecu, mlade i odrasle koji nisu cisrodni”, rekla je Vojvodić.

Prema njenim riječima, osobe sa rodnim identitetom koji nije cisrodan izložene su nesrazmjerno psihološkom stresu upravo zbog pritiska sredine unutar svih starosnih grupa.

“Istraživanja ponavljaju da su djeca i mladi iz grupe rodnih i seksulnih manjina u povećanom riziku od depresije u poređenju sa cisrodnom heteroseksulanom omladinom. Takođe, istraživanja su pokazala da nepovoljna iskustva iz djetinjstva vrlo snažno utiču na mentalno zdravlje, a da su ta iskustva posebno emocionalnog zlostavljanja, fizičkog zanemarivanja, emocionalnog zanemarivanja gotovo dvostruko češće doživljavali transrodni učesnici istraživanja u odnosu na LGB osobe koje nisu transrodne”, navela je Vojvodić.

Ukazala je da društvena opresija za rezultat ima manjinski stres, a manjinski stres za posljedicu ima veći rizik od depresije.

“Transrodni mladi i odrasli su takođe u povećanom riziku od razvoja problema vezanih za mentalno zdravlje, a istraživanja iz Amerike pokazuju da 23 odsto transrodnih pacijenata izbjegava zdravstvenu njegu zbog očekivanja diskriminacije pri čemu su i siromaštvo i vidljivost identiteta procijenjeni kao značajni faktori rizika”, rekla je Vojvodić.

Ukazala je da rodni identiteti različiti od cisrodnih predstavljaju djeci i mladima izazov i da je potrebna podrška sredine.

“Pružaoci zdravstvenih usluga moraju biti svjesni rodnih identiteta i raznolikosti potreba transrodnih i rodno različitih osoba i potrebno je razviti specifične intervencije koje su na njih usmjerene, kako preventivne mjere tako i mjere koje su vezane za smanjenje štete”, kazala je Vojvodić.

Ova panel diskusija sprovedena je kroz projekat “Sistemska tranzicija ka jednakosti”. Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt  dipartmenta / Vlade SAD.

Panel diskusija organizovana je u okviru Neđelje ponosa, a u susret Montenegro Prajdu 2023, kojeg organizuje Kvir Montenegro i Organizacioni odbor Montenegro prajda u partnerstvu sa Asocijacija Spektra, STANA, Nvo Juventas, Blender, Glavni grad Podgorica, Art.Attack, Biza Festival, CUT UP Production, ŠkArt, CKZ Ribnica.