Samo par nedjelja nakon što je predsjednik države Jakov Milatović dao ostavku u Pokretu Evropa sad, ali i nakon što je premijer Milojko Spajić uspio da gotovo u potpunosti homogenizuje tu partiju, otvorio se rat između Demokrata i Pokreta Evropa sad oko mjesta direktora policije.
Podsjećanja radi, predsjednik države Jakov Milatović dao je ostavku na sve stranačke funkcije krajem februara ove godine a samo nekoliko dana nakon toga je premijer Milojko Spajić ekspresno i riješio pitanje tadašnjeg direktora policije Zorana Brđanina, koji je vraćen po odluci Vlade a po presudi Upravnog suda da je nezakonito smijenjen sa te pozicije.
Nakon toga je počela „tuča“ unutar Vlade Crne Gore oko toga ko će biti direktor policije, i iako za vršioca dužnosti njie potrebno raspisivati konkurs, to se ipak desilo. Od sedmorice kandidata, kako je makar saopšteno, samo dva su prošla poligraf, međutim predlog jednog od njih, Lazara Šćepanovića, nije prošao na Vladi što je izazvalo revolt Demokratske Crne Gore. Kako su mediji tada navodili, Lazar Šćepanović je bio kandidat koji je bio blizak Demokratskoj Crnoj Gori, stoga ga je i predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali je problem nastao kada njegov predlog nije dobio potrebnu većinu glasova od strane članova Vlade. Stoga, Vlada je ovlastila premijera Milojka Spajića da predloži novog v.d. direktora policije a to je danas Aleksandar Radović koji je kasnije i izglasan.
S tim u vezi, interesantno je vrijeme kada se sve ovo dešava. Aktuelni predsjednik države u potpunosti ostaje bez ikakvog partijskog pokrića i de facto postaje gubitnik unutarstranačkih borbi za prevlast u PES-u. Stoga, jedini logičan slijed događaja jeste da Milatović pokušava da se prikloni nekoj drugoj političkoj partiji naročito imavši u vidu da ne želi da istroši svoj politički kapacitet koji svakako ima kao mladi političar. Stoga se pojavljuju indicije da je upravo Milatović „šurovao“ sa Demokratskom Crnom Gorom kako bi se došlo do krize vlasti u Crnoj Gori, a što su pokrenule Bečićeve Demokrate.
Na sjednici Predsjedništva Demokratske Crne Gore koja je održana u nedjelju donijeta je odluka da će oročiti njihovu podršku Vladi Crne Gore do juna, odnosno do dobijanja IBAR-a, kada će sumirati rezultate Vlade i odlučiti hoće li izaći iz nje odnosno, uskratiti joj podršku. Ova ishitrena odluka Demokratske Crne Gore dolazi i uoči planirane rekonstrukcije Vlade kada bi u nju potencijalno trebala da uđe i Bošnjačka stranka, čemu se Demokrate protive, ali nakon čega bi i koalicija Za budućnost Crne Gore trebala da konačno, nakon četiri godine od istorijske pobjede 30. avgusta, mogla da postane dio vlasti. Stoga ne čude poruke i politički potezi koje su u prethodna tri mjeseca slali članovi Demokrata, predsjednik Crne Gore ali i neki Specijalni izaslanici nekih zapadnih država koji problematizuju ideološke stavove članica koalicije Za budućnost Crne Gore ne bi li ih delegitimisali kao buduće članove Vlade.