Čović: Da je UIP djelovao na vrijeme, ne bi bilo sudskih procesa niti lošeg Izvještaja EK

Srđan Čović , koji je bio jedan od kandidata na konkursu za imenovanje generalnog direktora Javnog servisa RTCG 2021. godine, na kojem je u avgustu izabran Boris Raonić, uputio je žalbu Upravi za inspekcijske poslove kojom je ukazao na stalno propuštanje intervencije po službenoj dužnosti, što, kako kaže, olakšava ugrožavanjejavnog interesa. On je u dopisu upućenom direktorici UIP Ani Vujošević ukazao da se nije postupalo po inicijativi koju je podnio prije mjesec, u kojoj se ukazuje na nezakonitost izbora Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG, zbog notorne činjenice da izabrano lice nema 10 godina radnog iskustva predviđenih Zakonom o nacionalnom javnom emiteru, po definiciji radnog iskustva iz Zakona o radu.

Dopis upućen Vujošević prenosimo u cjelosti:

Obraćam vam se povodom Obavještenja u vezi Inicijative br. UPIN 0203-717/23-42943 od 23.10.2023. kojim se ukazuje na nezakonitost izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG, zbog notorne činjenice da izabrano lice nema 10 godina radnog iskustva predviđenih Zakonom o nacionalnom javnom emiteru, po definiciji radnog iskustva iz Zakona o radu.

Već drugi put odbijate da pokrenete postupak, pravdajući se Zakonom o upravnom postupku (Član 99)

Da vas podsjetim, matični zakon za vaše djelovanje je Zakon o inspekcijskom nadzoru dje se jasno definišu načela preventivnosti, srazmjernosti i javnosti ( član 6, 7, 8). Slučaj nelegalnog izbora generalnog direktora, sa najvećom platom u javnom sektoru, sa budžetom od 20 miliona eura , koji plaćaju gradjani Crne Gore, je predmet ovih načelnih, dakle paradigmatičnih članova koji definišu ponašanje i djelovanje vaše službe, ako im je primaran javni interes.

Sve ostalo je bježanje od sopstvenog posla i odgovornosti.

Da je tako, govori i član 100 Zakona o upravnom postupku :

Pokretanje postupka po službenoj dužnosti

Član 100

Javnopravni organ će pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom ili drugim propisom i kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojeće činjenično stanje, postupak treba pokrenuti radi zaštite javnog interesa. Prilikom pokretanja upravnog postupka po službenoj dužnosti javnopravni organ uzima u obzir i eventualne predstavke gradjana i drugih subjekata, kao i upozorenja i preporuke drugih javnopravnih organa.

Kontekst ove administrativno loše priče, pogubne po javni interes, podrazumijeva i presudu Višeg suda da je Boris Raonić nezakonito zapošljen 6. avgusta 2021, kada je vaša inspekcija blagovremeno i preventivno informisana o pripremi nezakonitog izbora.

Nepoštovanje presude Višeg suda bila je vijest koja je gromoglasno odjeknula u javnosti prvih dana juna 2023, a ušla je u izvještaj Evropske komisije. Zbog toga je pokrenuta i krivična istraga.

Moram primijetiti da svega ovoga ne bi bilo da su se poštovali članovi 6,7,8 Zakona o inspekcijskom nadzoru i da ste djelovali preventivno, srazmjerno, štiteći javni interes., tj. da je Vaša institucija pokrenula postupak po službenoj dužnosti, PO ČLANU 100 ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU.

Onda vam ja nijesam potreban kao stranka, već samo radite svoj posao čuvajući javni interes.

Prethodni sporovi su trajali iscrpljujućih dvije godine i pokazalo se da je Raonić nezakonito zapošljen.

Predsjednik Savjeta Drljević je u svojoj kognitivno-pravnoj potkapacitiranosti ugrozio javni interes kazavši da je jednom prekršio Zakon , a da je sad sve u redu. On je upravljao procesom ponovnog nelegalnog izbora Raonića.

Ukoliko se Zakon o inspekcijskom nadzoru sprovodi na način kako ga vi sprovodite, moguće je da neko čuva lukrativno mjesto tako što bi i sam proizveo sudski i upravni postupak koji u našim okolnostima traje više od dvije godine. Za to vrijeme, po vašim uzusima, nema službene dužnosti i inicijative.

Uz to, pravna stvar u postupku može biti i konflikt interesa , u kojem je takodje Boris Raonić po dokumentima iz 2021, a kojim se može baviti ASK. Istina podjednako sporo kao Uprava za inspekcijske poslove. Mišljenje ASK , a i Uprave za inspekcijske poslove može biti prethodno mišljenje na sudu, što je u jednom trenutku i traženo.

Ostaje utisak da je Inspektor rada olako primila objašnjenja Pravne službe RTCG, koja je suštinski krivac za sve ove , po javni interes, loše procese.

Ovo naročito u smislu člana 21 Obaveza subjekta nadzora u postupku:

Subjekat nadzora je obavezan, na zahtjev ili naredbu inspektora , da dostavi ili pripremi tačne i potpune podatke , dokumentaciju ili druge materijale koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

Takodje, notorna je činjenica da je predstavnik Pravne službe RTCG u ponovno nezakonitom izboru Borisa Raonića, 1. Juna 2023, u čitanju i tumačenju Presude Višeg suda, preskočio krucijalni dio.

Tako da postoji sumnja da su dostavljeni podaci potpuni.

Sve u svemu, ponavljam, da je Uprava za inspekcijske poslove -Odsjek za inspekciju rada, radila pravovremeno i preventivno svoje zakonom propisane poslove, ne bi došlo do mnogobrojnih sudskih sporova, isplaćivanja enormnih plata nelegalnim direktorima i degradacije profesionalaca u RTCG. Uz to,i negativnog izvještaja Evropske komisije, dje se svi ovi procesi predstavljaju u realnom negativnom kontekstu.

Zato, apelujem na Vas , da uz sva ova naknadna objašnjenja i činjenice, još jednom razmotrite mogućnost inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, tj. Članu 100 Zakona o upravnom postupku i skratite ovu tužnu pravnu priču i sprdanje sa institucijama.