Zenović: Bez jasne strategije i saradnje Vlade i Skupštine neće biti napretka

Evropske integracije u ekspozeu nove Vlade označene su kao prioritet, ali bez jasne strategije, pregovaračke strukture i tijesne saradnje Vlade i Skupštine napretka i dalje neće biti, kazao je profesor sa Humanističkih studija na Univerzitetu Donja Gorica, Predrag Zenović.

Zenović je u intervjuu agenciji MINA rekao da su evropske integracije odlična legitimacija pred biračkim tijelom, građanima Crne Gore i da vjeruje da je Vladi, premda ne zavisi samo od nje, višestruko korisno da se taj proces odblokira.

Upitan šta očekuje od novog izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, on je naveo da očekuje blago pogoršanje ukupne ocjene, iako je u određenim segmentima učinjen značajan iskorak.

„Nije bilo sistematskog pristupa inače kompleksnom procesu, koji bez interinstitucionalne koordinacije, konzistentnog političko-ekspertskog liderstva u oblasti evropskih integracija i neophodne političke stabilnosti ne može da napreduje“, smatra Zenović.

U poglavljima 23 i 24, kako je poručio, treba bez odlaganja i ubrzano ići dalje u ispunjavanju privremenih mjerila, istovremeno ubrzavajući dinamiku drugih klastera/poglavlja.

Prema riječima Zenovića, evropske integracije su neodvojive od nacionalnog interesa Crne Gore, i kao mjera unutrašnje-političkih reformi i kao ostvarenje njenog ključnog spoljnopolitičkog cilja.

„U ekspozeu, evropske integracije su označene kao prioritet, međutim bez jasne strategije, pregovaračke strukture i tijesne saradnje Vlade i Skupštine napretka i dalje neće biti“, kazao je Zenović.

On je, odgovarajući na pitanje kako komentariše poruku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da nova Vlada treba da bude odgovorna prema zacrtanim ciljevima i da su zabrinuti da bi stranke koje istorijski ne podržavaju te ciljeve mogle da spriječe napredak države, rekao da specifičnost geostrateškog momenta mijenja pozicije i prioritete ključnih aktera.

“U tom smislu je pozicija SAD-a kategorična od početka pregovora o formiranju Vlade u smislu svojih preferencija, ali kao što vidite u diplomatsko-političkom smislu nije se desio nikakav zaokret”, kazao je Zenović.

Prema njegovim riječima, SAD su važan spoljnopolitički partner Crne Gore, dominantna svjetska sila cijelog minulog stoljeća, i to odgovorni državnici ne smiju da zaborave, ali unutrašnje-politička dinamika u Crnoj Gori treba da bude izraz njene ustavno-demokratske zrelosti i samodređenja.

„Čak i po cijenu mogućih grešaka, jer u suštini to i jeste demokratija i demokratska tranzicija – metod društvenog učenja na sopstvenim greškama“, dodao je Zenović.

On je naveo da ne misli da postoje istorijski zaleđene ideološke podjele.

„Smatram da su sve stranke u Crnoj Gori evropske orijentacije i da vršenje vlasti ima integrativni efekat i na stranke sa desnog spektra, koje takođe baštine evropske političke vrijednosti“, kazao je Zenović.

Na pitanje da li je to što je za izbor Andrije Mandića na mjesto predsjednika Skupštine glasalo 49 poslanika pokazatelj da konačno postoji tropetinska većina za imenovanja u pravosuđu, on je odgovorio da vjeruje da je ta većina, koja je glasala za izbor Mandića, jedna od realnih varijanti završetka procesa imenovanja u drugom glasanju.

Zenović je naveo da, ipak, smatra da to treba da bude proces koji ima saglasnost i podršku i opozicije i idealno nosi dvotrećinsku većinu kako to Ustav predviđa.

„Ideja da nova Vlada bude odraz šire parlamentarne većine nije ostvarena, iako je ta koncepcija šire koalicije imala imenovanja u pravosuđu kao svoj najači argument“, dodao je Zenović.

Upitan očekuje li da dođe do izbora vrhovnog državnog tužioca, sudije Ustavnog suda i nedostajućih članova Sudskog savjeta, on je kazao da očekuje da dođe do šireg unutar-skupštinskog dijaloga.

U demokratiji, kako je rekao Zenović, opozicija je korektiv, a ne element koji treba negirati i eliminisati iz političkog djelovanja.

Kako je naveo, u takvom dijalogu izbor vrhovnog državno tužioca, sudije Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta neće biti podvig nego očekivana posljedica rada skupštine kao organa vlasti.

„Demokratsko sazrijevanje ogleda se i u tome da se ti procesi sagledaju kao nužni, a ne kao mjera političke trgovine i spoljnih impulsa“, kazao je Zenović.

Sa protesta održanog u ponedjeljak ispred Skupštine upućen je poziv suverenističkim strankama da razmisle o bojkotu institucija.

Zenović je, odgovarajući na pitanje smatra li da će doći do bojkota, rekao da su legitimne sve vrste opozicionog djelovanja koje nijesu nasilne i nijesu usmjerene na nedemokratsku promjenu poretka.

Međutim, kako je naveo, pitanje je da li je bojkot opravdano i cjelishodno političko sredstvo u datim okolnostima.

„U više navrata sam politički sistem Crne Gore u vremenu nakon avgustovskih promjena nazvao „fragilokratijom“ kao poredak koji se u odnosu na dotadašnju stabilokratiju pokazao kao iskorak u demokratizaciji, ali istovremeno i krhak, nestabilan da omogući osnovne funkcije političkog sistema“, kazao je Zenović.

On smatra da je, u takvom kontekstu, uloga svih aktera, pa i opozicije, da stabiliziju i jačaju sistem i institucije, a ne da ih bojkotuju ili urušavaju.

„Pored tog načelnog stava, mišljenja sam da nije ni politički oportuno ići na bojkot, već novim, kreativnim i kritičkim pristupom ograničiti vlast i parlamentarnu većinu u namjeri da ovladaju cijelim političkim poljem“, naveo je Zenović.

On je, komentarišući program rada Vlade, kazao da su digitalna, pametna i zelena ekonomija posebno akcentovane u ekspozeu i da vjeruje da predstavljaju rukopis samog premijera – “razvijena ekonomija za bogate građane”.

„Digitalizacija je zauzela značajno mjesto, tehnološke inovacije su zemljama poput Estonije donijele sveukupni društveni prosperitet i očigledna je namjera Vlade da na ovom procesu i nizu novoosnovanih vladinih tijela i agencija sistematski implementira ovaj proces“, naveo je Zenović.

On je ocijenio da kultura u tom programu nije dobila mjesto koje joj pripada.

Zenović je rekao da, takođe, u programu nema značajnijeg osvrta na izazove multikulturnog društva u Crnoj Gori, problem socijalne distance, pitanja ranjivih grupa, romske i egipćanske populacije i LGBT osoba.

„Na kraju, ostaje pitanje kako istovremeno ostvariti fiskalnu konsolidaciju i dalje socijalne reforme, biti dio Evrope i otvoren za svijet, ali to su izazovi za svaku vlast i na njoj je da dokaže da ovo nijesu kontradikcije nego mjera ostvarivih politika“, kazao je Zenović.