Tako je od ‘većine od 30. avgusta’ i osvojenih 50 mandata – u novu vlast spakovan samo 31 poslanik, dok će se preostalih 19 preseliti u opoziciju da zajedno sa DPS-om konstruktivno ili destruktivno kritikuje novu vlas
Izgleda da je američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajnke dobro znala da izniveliše diplomatski pritisak kada je koji dan po vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori izjavila da će „SAD u Crnoj Gori podržati vladu subjekata koji dele iste vrednosti, a to nije koalicija ‘Za budućnost Crne Gore'“.
Mjesec kasnije, sasvim je izvesno, poruka njene ekselencije primljena je, pažljivo iščitana, shvaćena i, što je najvažnije – sprovedena u djelo.
Ako kojim slučajem nije bilo ovako, i ako budući mandatar Milojko Spajić Vladu sastavlja po svom, grijeh na dušu onima u Crnoj Gori koji su uvjereni da je sve bilo baš po gorenavedenom scenariju.
Na dan kad su proglašeni konačni rezultati izbora, „saznalo se“ i da će buduću Vladu Crne Gore, osim Pokreta Evropa sad, činiti Demokratska Crna Gora i predstavnici manjina, ali da u novoj Vladi neće biti mjesta za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, kao ni SNP-a, a od ranije je poznato i Ure.
Snežana Jonica, bivši poslanica u Skupšini Crne Gore, podsjetila je u izjavi za RT Balkan da će po konačnim rezultatima izbora tzv. „većina od 30. avgusta“ imati 50 mandata u Skupštini“, kao i da se po njoj zove dotrajali trajekt skupo plaćen u Hrvatskoj, ali da toj većini „dime motori“ taman kao i istoimenom trajektu“.
„Sada je već potpuno potvrđeno da je najveći strah subjekata koji su činili ovu ‘većinu’ bio da ukupno ne dobiju previše, a najveći uspjeh DPS-a, koji je u ‘kontinuiranom prirodnom padu’, što su im politički nasljednici – međusobno posvađani, sujetni i uglavnom, jednako kao što su i oni bili – vlastohlepljivi“, rekla je Jonica analizirajući rezutate izbora u CG.
Prema njenim riječima, iako svi politički subjekti u Crnoj Gori tvrde da pregovori nisu ni počeli, pregovori su skoro privedeni kraju“.
„Sada je već potpuno jasno da će novu vladu činiti – lista ‘Evropa sad’ sa svim političkim subjektima koji su bili na njoj (ukupno 24 mandata), Demokrate bez Ure (7 mandata), Bošnjačka stranka (6 mandata) albanske partije (3 mandata) i Hrvatska građanska inicijativa (1 mandat), što ukupno čini 41 ili knap brojku neophodnu za formiranje Vlade. Neizvjesno je da li će u vlast ući SNP sa dva mandata, ali je sve izvesnije da u njoj neće biti koalicija ‘Za budućnost Crne Gore’, niti Ure. Tako je od ‘većine od 30. avgusta’ i osvojenih 50 mandata – u novu vlast spakovan samo 31 poslanik, dok će se preostalih 19 preseliti u opoziciju da zajedno sa DPS-om konstruktivno ili destruktivno kritikuje novu vlast“, kazala je Jonica.
Uz opasku da je već sada izvjesno da će opozicija u budućem crnogorskom parlamentu biti „jaka i raznovrsna“, Jonica je uvjerena da se na novu vladu neće mnogo čekati.
„Sudeći po ubrzanoj dimanici pregovora, Spajić, koji slovi za budućeg mandatara, priprema teren da eskpresno preuzima pozicije od Vlade Dritana Abazovića, tako što će već na dan izbora Alekse Bečića za predsjednika Skupštine, pisanom podrškom 41 poslanika biti predložen za mandatara i time skratiti period konsultacija. Ako se tako i desi, očekuje se da već par dana nakon toga obavijesti Skupštinu da je spreman da predloži Vladu. Prepreka tom planu, koji bi za Spajića bio najbolji, može biti eventualno nezadovoljstvo raspodjelom najviših funkcija u sopstvenoj partiji, u kojoj mnogi očekuju visoke pozicije“, smatra Jonica.
Prema projekciji koju je objavila podgorička „Borba“ i koja se u crnogorskoj javnosti uzima kao gotova stvar, potpredsjednici Vlade koju će voditi Milojko Spajić biće Branko Krvavac, Momo Koprivica, Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj.
„Nakon izborne kampanje, logično je da PES obavezno uzme finansije, ministarstvo rada i socijalnog staranja i pravdu, zbog ekonomskog koncepta ‘Evropa sad 2’ koji su promovisali, ali i zbog ukazivanja na ‘zloupotrebu državnih institucija u predizborne svrhe’. Demokrate su, očekivano, tražile sektor bezbjednosti, jer su kampanju bazirali na borbi protiv mafije, kao i energetiku, jer su u tom sektoru već dobro pozicionirani sa direktorima CEDIS-a i EPCG“, rekla je Jonica.
Po njenoj procijeni, Bošnjačka stranka će, vjerovatno, dobiti ministarstvo spoljnih poslova, „jer su im izborne poruke bile posvećene evropskom putu Crne Gore, a praćene su zvaničnom predizbornom podrškom iz Evropske narodne partije -najbrojnije političke grupacije u Evropskom parlamentu“.
„BS će dobiti i ministarstvo dijaspore, za koje se navodi da će po prvi put biti formirano, što predstavlja od ranije poznato zalaganje lidera BS. Albanske partije će, izvjesno, imati potpredsjednika vlade i tražiće dva resora, od kojih će očekujem jedan biti onaj koji su imale u ovoj vladi – javna uprava, a drugi usklađen sa personalnim rješenjem koje žele u vladi. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava koje je tradionalno dodeljivano predstavnicima manjinskih partija dobiće Adrijan Vuksanović iz HGI“, kazala je Jonica.
Dok će lideri koalicije ZBCG Milan Knežević i Andrija Mandić ponovo u opoziciju, kao u vrijeme borbe protiv DPS-a, velika je nepoznanica šta će biti sa aktuelnim premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem iz Ure.
U Podgorici se uveliko čuju glasovi da „pojedini centri moći na Zapadu“, neće tek tako pustiti Abazovića niz vodu, kao i da su insistirali da se za njega nađe odgovarajuće mjesto.
Biće zanimljivo kako će ovaj „problem“ biti rješen, s obzirom da je Spajić još na dan izbora decidno rekao da u novu vladu mogu svi, i da će sa svima pregovarati, sem sa Dritanom Abazovićem i njegovom strankom i sa DPS-om.
Znao je Abazović da prvo mora istresti Bečića iz fotelje da je to veliki govno no Mandiću to ne ulazi u glavu da su mu Demokrate največi politički neprijatelj.