Mladen Mikijelj

Takva im je svaka istina: Direktor Memorijalnog centra Potočari sahranio oca kao žrtvu „genocida“ u Srebrenici, iako je isti preminuo dvije i po godine ranije na drugom mjestu

0

Suljo Suljagić, otac direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića, prema izvodu iz Matične knjige umrlih stradao je 24.12.1992. u Voljevici kod Bratunca, a u julu 2005. sahranjen u Potočarima kao žrtva, kako navode genocida.

Time je direktor Memorijalnog centra svesno izmanipulisao međunarodnu javnost uvećavajući broj ukopanih u ovom kompleksu. A slučaj Suljagić, kaže više izvora, nije jedini.

Iako sahranjen u Memorijalnom centru u Potočarima, Suljagićev otac Suljo poginuo je kao pripadnik tzv. Armije BiH na teritoriji bratunačke opštine.

Emir Suljagić se i na društvenim mrežama oglašavao da će Muzeju sjećanja u Potočarima priložiti očevu ličnu kartu.

Potočare je tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič osnovao isključivo za žrtve tragedije iz 1995. godine.

Suljagić demantuje da se njegov otac nalazi na listi žrtava iz 95. ali ne poriče da je posmrtne ostatke oca ukopao u Memorijalnom centru Potočari. 2005. godine.

Suljo je bio pripadnik jedinice Nasera Orića i prema umrlici preminuo je 24. decembra 1992. godine. Ovim se još jednom otvara pitanje manipulacije brojem žrtava srebreničke tragedije.

Faksimil umrlice Sulje Suljagića

Mnogi pripadnici tzv. Armije Bih bošnjačke nacionalnosti koji su napadali na srpske položaje, Kravicu, Bjelovac, Zagone, i izginuli u napadu, sahranjeni su u Potočarima, tvrde članovi Boračke organizacije Bratunac.

Porodice srpskih žrtava uzalud očekuju od međunarodne komisije, koja je formirana da istraži okolnosti u vezi sa stradanjem u Srebrenici, da iznese sve pojedinosti i predoči javnosti istinu.

Emir Suljagić rođen je u Ljuboviji 1975. godine, dakle po rođenju građanin Srbije a obavlja dužnost direktora Memorijalnog centra Srebrenica — Potočari, a imenovan je u septembru 2019. godine.

Bio je ministar obrazovanja Kantona Sarajevo od 13. januara 2011. do 29. februara 2012. godine, kao i zamenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine od 31. marta do 10. decembra 2015. godine. Nekadašnji je dekan Fakulteta menadžmenta i javne uprave Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

Završio je studije politikologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2000. godine. Od 2016. godine je član i funkcioner Građanskog saveza Bosne i Hercegovine. Na izborima 2018. godine je bio nosilac liste Građanskog saveza u Kantonu Sarajevo.

Emir Suljagić je 2005. godine, posmrtne ostatke svog oca Sulja Suljagića prenio i sahranio u okviru Memorijalnog centra Srebrenica — Potočari.  Nakon što je na svom tviter nalogu Suljagić objavio kako je Memorijalnom centru Srebrenica — Potočari poklonio očevu ličnu kartu, da bi tamo bila čuvana kao lični predmet čovjeka koji je nastradao kao žrtva genocida u Srebrenici, došlo je do ozbiljnih polemika.

Ubrzo se pojavio izvod iz matične knjige umrlih, koji potvrđuje da je Suljo Suljagić poginuo 24. decembra 1992. godine u selu Voljavica (oko 20 kilometara od Srebrenice), odnosno više od dvije i po godine prije srebreničkog masakra. Budući da se ime Sulja Suljagića nalazi i u knjizi Nasera Orića, tvrdi se da je on bio pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno da se nalazio pod Orićevom komandom, jer je on bio komandant snaga ARBiH na području opština Srebrenica, Bratunac, Vlasenica i Zvornik, te da je i poginuo kao pripadnik ARBiH. Suljo je stradao u napadu na selo Voljevica.

Po objavljivanju izvoda iz matične knjige umrlih, Suljagić je počeo da prijeti onima za koje smatra da su objavili isti, tvrdeći da na to nisu imali pravo.

Krajem oktobra 2019. godine, mediji su preneli  Suljagićev tvit u kojem kaže: „Jasenovac je četnička izmišljotina. Časni bošnjaci iz Handžar divizije su propustili šansu da riješe četnike, zato nam je to ostavljeno u amanet. Suljagić je demantovao ove natpise i izjavio da je riječ o falsifikatu.

Govoreći o filmu Dara iz Jasenovca, Suljagić je izjavio da je namjera reditelja bila da „genocid iz devedesetih opravda genocidom iz četrdesetih”, dodajući da je pozicija identiteta srpske elite zasnovana na Homogenoj Srbiji Stevana Moljevića.

U intervjuu za tursku agenciju Anadolija 2013. godine, kao lider bošnjačke koalicije „Prvi mart“, Suljagić je Republiku Srpsku uporedio sa nacističkim Vermahtom i izjavio da je ona „okupirani“ deo teritorije koji treba „osloboditi“.

Kao zamenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Suljagić je 2015. godine izjavio da eventualni referendum o nezavisnosti Republike Srpske vodi u rat.

(Politika)

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.