Docent na filozofskom fakultetu u Nikšiću i istoričar Aleksandar Stamatović komentarisao je u razgovoru za BORBU aktuelni popis stanovništva u Crnoj Gori.
Stamatović je jasan – sa ovim popisom urušava se doktrina čitave jedne epohe, suštinski nastale na denacionalizaciji srpskog naroda u Crnoj Gori, i promjene njegovog globalnog identiteta.
Komentarisao je i bojkot koji je prethodio popisu i kazao da je opozicija možda imala taktiku da iz ovih ili onih razloga popis odloži za 2024. godinu
„Taj plan ako ga je i bilo, propao je“, kazao je Stamatović za BORBU.
BORBA: Nakon mnogo odlaganja konačno je počeo popis stanovništva u Crnoj Gori. Šta mislite, je li se proces odužio zbog tehničkih razloga, ili su ipak postojale neke skrivene namjere?
Tehnički uslovi za popis i prije samog procesa dodatnih zahtjeva sadašnje opozicije, bili su mnogo napredniji nego oni na osnovu kojih je izveden popis od 2011. godine. Ostaje samo da se nagađa šta je htjela opozicija, koja je najvjerovatnije u hodu mijenjala taktiku. Podsjetiću i na sami fenomen termina sadašnje opozicije. Kome su oni ili čemu opozicija? Na prethodnom popisu od 2011. godine opozicija Đukanovićevom režimu, koji je otvoreno krenuo u denacionalizaciju srpskog naroda, opozicija je bio čitav taj narod u Crnoj Gori. Objašnjenja ima nekoliko.
Mentalni sklop i praktikum sadašnje opozicije podrazumijeva krađu glasova na izborima, i manipulacije na popisu. To je već paranije. Jedan broj ljudi jednostavno ne može da shvati da neki drugi ljudi koji su vlast neće krasti i manipulisati. Drugi razlog odlaganja možda ima objašnjenje u taktici, da se popis odloži iz ovih ili onih razloga, da bi se ušlo u 2024.godinu, kada po određenim evropskim standardima ne mora na popisu biti tzv.identitetskih pitanja. Taj plan, ako ga je i bilo, propao je.
BORBA: Važno je napomenuti i da je popis trebao biti obavljen još 2021. godine. Zašto Vlada Zdravka Krivokapića nije sprovela ovo važno šitanje?
Podijeliću mišljenje mnogih. Izbor gospodina Krivokapića od strane crkvenog vrha u Crnoj Gori za nosioca liste koja je uzela najveći broj glasova je bio ogromna greška. Sa Krivokapićem Crna Gora je otvoreno ušla u kolonijalni status. Sa žaljenjem mogu da konstatujem da je Đukanović u odnosu na njega i njegove nasljednike imao svoje ja, i u spoljnjoj i u unutrašnjoj politici. Sa Krivokapićem mi smo otvoreno ušli u doba da ambasade i trećerazredni činovnici velikih sila kreiraju Vladu i spoljnju i unutrašnju politiku Crne Gore.
Spadam u uski krug ljudi za koje pojava i kasniji potezi Krivokapića uopšte nijesu bili iznenađenje. Znali smo o kome se radi! Naravno, opet kažem, da je odluka crkvenog vrha u krugu ljudi kome pripadam, bila na startu ogromno razočarenje. Dobro je samo da smo isplivali iz Krivokapićeve politike, da je poslije niza peripetija potpisan Temeljni ugovor, i na kraju obavljen popis. Dobro je što je Krivokapićeva Vlada trajala tako kratko, a da on ne napravi krucijalnu štetu srpskom narodu. Naravno, šteta u produženom trajanju koju je on napravio, lansirajući naivnom populusu, pa i srpskom, grupu likova koji sada imaju vodeće funkcije, i za koje se nikada ne bi čulo da nije bilo njega, tek će da nas snađe.
BORBA: Hoće li popis obnoviti srpski karakter Crne Gore, koji je izgubljen već sedam decenija, a koji po mnogima vaskrsava od 2020.godine?
Pitanje je kompleksno! Crnogorska nacionalna doktrina i praksa nastaju pod komunistima od 1945. godine. Pitanje popisa je demokratsko pitanje par excellance. Crnogorska nacionalna praksa je na popisima proizašla iz represivnog karaktera režima. Ustati protiv te prakse, a ujedno i teoretske doktrine bilo je ustati protiv države, i pretrpiti represiju.
Čim nje nema, čitav taj proces se urušava. Nijesam euforista. Mora se uzeti u obzir doktrina koja je trajala decenijama ispiranja mozga i indoktrinacije, a sa druge strane same mogućnosti alternative do 2020. godine, a potom tri godine nakon toga, uslovno rečeno slobodnog društva.
BORBA: Koliko je ovaj popis suštinski ideološki važan za Crnu Goru?
Pitanje proizilazi iz prethodnog. Ovaj popis sigurno će biti popis diskontinuiteta. Kakvog diskontinuiteta? Diskontinuiteta sa komunističkom doktrinom o crnogorskoj naciji koja ju je i proizvela. Međutim, popis ne treba shvatiti kao sukob ideologija, zelenaške i bjelaške, partizanske i četničke, i titovske i informbirovske.
Sa ovim popisom urušava se doktrina čitave jedne epohe, suštinski nastale na denacionalizaciji srpskog naroda u Crnoj Gori, i promjene njegovog globalnog identiteta. Čitava kasnija priča o crnogorskom jeziku i crkvi nastala je na toj mantri. Otuda možda i tolika panika onih političkih i kvazikulturoloških grupacija koje su do sada bile nosioci te doktrine.
BORBA: Kakva je Vaša poruka tzv.dualistima, tj.onima koji se izjašnjavaju kao Srbi i Crnogorci?
Sasvim je razumljivo da je mali broj ljudi istorijski i politički pismen da razluči razliku između srpskog i crnogorskog identiteta.To je ona famozna floskula „Crnogorac srpskog porijekla“, ili „Crnogorac koji govori srpskim jezikom“.
Treba jasno razlučiti teritorijalni i državni identitet od nacionalnog. Jedan narod može živjeti u više država, kao što više naroda može živjeti u jednoj državi. Da ja sada šaljem poruke kako i šta se treba izjasniti, bilo bi direktno sugerisanje i uticaj u toku popisa. Kao profesor i pedagog dao sam svakom onom ko pročita ovaj intervju pedagošku temu za razmišljanje, iz koje proizilazi i odgovor.