Portal BORBA i ove nedelje donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
U ovom pregledu biće najviše govora o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu koju je izglasao crnogorski parlament i šta sve to nosi sa sobom, o najavi formiranja dvije političke stranke, Duška Markovića i Jakova Milatovića, o ponovnom povratku Zorana Brđanina, i konačnom dobijanju IBAR-a.
Drugi se čitaju BORBI se vjeruje!
Izglasana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu
Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu izglasana je u Parlamentu Crne Gore. Mnogi glasovi se čuju ovih dana, kako osuđujući, tako i oni koji hvale Rezoluciju kao civilizacijski čin.
Ta Rezolucija Crnoj Gori dolazi nakon što je Crna Gora u Ujedinjenim nacijama podržala Rezoluciju o Srebrenici, a koju inače nije podržalo preko 100 zemalja svijeta. Ovim činom, makar prema riječima crnogorske vladajuće vrhuške, žele da pokažu da imaju istovjetan pogled na sve zločine iz prošlosti, iako Srebrenica i Jasenovac nisu za porediti.
Najava same Rezolucije uzburkala je mnoge koji očito i danas baštine ideologiju Nezavisne Države Hrvatske. Tako je DPS sa svojim satelitima oštro stao protiv Rezolucije a potpomognut i sa hrvatskim ministrom spoljnih poslova koji opskurnim izjavama o Rezoluciji o tzv. Božićnom ustanku pokušava da opravda najveće zločine koji su počinjeni na prostorima Balkana u Drugom svjetskom ratu.
Zvanična Hrvatska se oštro usprotivila donošenju ove Rezolucije, što od strane premijera Andreja Plenkovića tako i od strane ministra spoljnih poslova Gorana Grlića Radmana. Kako mediji pišu, postoji opcija da se poslanicima koji su glasali za ovu Rezoluciju zabrani ulaz u Hrvatsku ali i da Hrvatska povuče ambasadora iz Crne Gore.
Za usvajanje Rezolucije kojom se osuđuje genocid nad Srbima u logorima na teritoriji Hrvatske, Njemačke i Austrije glasao je 41 poslanik, dok je jedan bio protiv.
Ostali poslanici nisu bili prisutni u skupštinskoj sali tokom glasanja, što pokazuje njihov necivilizacijski odnos prema srpskim žrtvama.
Obrazlažuću predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da je za koaliciju ZBCG i srpski narod jako važna.
Istakao je da mu čast predstavlja da činjenica da će Crna Gora biti prva zemlja koja će se odrediti o zločinu u Jasenovcu.
Kako kaže, privilegija je da baš na Vidovdan Skupština Crne Gore raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu.
“To je poziv na sjećanje. Kada pogledamo unazad vidimo da nema bezgrešnih i nevinih. Ovdje danas izlazimo sa predlogom, jer je grijeh zaboraviti na njih, njihovu istinu, pravo da govore i da se čuju i kad njih više nema. Ne zaboraviti, znači sjećati se. Ovaj predlog koji je potpisalo 43 poslanika, nije krenut ni protiv koga već samo proitv ljudskog zla, i da je zlo-zlo, bez obzira ko ga je počinio. Nema pravde za žrtve bez prava na pamćenje”, poručio je Mandić.
On je dodao da budužnost pripada onome ko ne zaboravi na prošlost. Zato potzivam da se svi okupimo oko odbrane dobra u ljudima.
“Milan Knežević i ja ćemo predložiti amndman koji podržava parlamentarna većina. Na ovaj način želimo da pošaljemo poruku poštovanja prema našim precima, ali da se ne odnosi na bilo koju savremenu državu ili narod”, naveo je Mandić i dodao da će on i njegov koalicioni partner Milan Knežević predložiti amandman po kome će se predlog zvati „Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen“.
Kazao je da se rezolucija ne odnosi pojedinačno na bilo koju državu ili narod.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je juče na sjednici da je Rezolucija o genocidu o Jasenovcu obaveza prema prošlosti koja nas i dan danas proganja.
– Genocid o Jasenovcu se relativizuje, a kvazi istoričari žrtve svake godine smanjuju. Jasenovac se pokušava predstaviti kao zabavno-kulturni kompleks su Srbi, Jevreji i Romi izvodili predsatve Šilera, prevodili Getea, a naša djeca se vrtjela se vrtjela na ringišpilu NDH i Trećeg rajha. Rezolucija je protiv ljudskog zla i vječnog zaborava, što je mnogima bio cilj – tvrdi on.
Knežević je upitao šta su to Srbi uradili Hrvatima iz NDH kada su ih tako sistematski ubijali.
– Genocidirali su nas jer smo ih oslobađali. Onaj čije ime nosim poginuo je oslobašajuću Karlovac od Njemaca i ustaša u Drugom svjetskom ratu. Poginuo kako bi potonci onih koje je oslobađao pisao grafite u Karlovcu “Srbe na vrbe” – naveo je Knežević.
Dodao je da je ova rezolucija protiv svakog zla, i protiv onih Hrvata koji su ubijali Srbe samo zato što su Srbi, pravoslavci i jer su se suprostavili Vermahtu, ali i protiv svakog Srbina koji je u ime srpstva i pravoslavlja počinio zločin ili zapalio džamiju.
– Čak su i foke i pingvini na Antarktiku bolje sačuvane od srpskih žrtava, a Srbi su najstradalniji narod – rekao je Knežević.Sva priča oko Jasenovca započela je nakon što je Borba aprila ove godine posjetila ovaj najveći srpski grad pod zemljom koju je naša redakcija sprovela kako bi približili crnogorskoj javnosti o strahotama koje su ovdje počinjene.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.
Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine. Ekipa Borbe je obišla i memorijalni kompleks gdje se mogu vidjeti samo ostaci zloglasnog logora, i kako je sve izgledalo. Pored navedenih humki na fotografijama možete vidjeti i voz kojim su prevoženi zarobljenici.
Oni zarobljenici koji nisu završili u humkama, bacani su u Savu kako bi voda odnijela tijela do srpskih naselja.
Karte su podijeljene, igra je počela: Druga familija polako ali sigurno priprema teren za dolazak na vlast
Formiranjem partije Duška Markovića ali i najavom da će i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović formirati partiju jasno je da je na djelu pokušaj notorne Druge familije da konačno dođe na vlast i da konačno dovede poslušne igrače a ne one koji su im tokom prethodnih godina okretali leđa.
Nije slučajno koncern Vijesti promovisao tokom protesta Odupri se tzv. „zdravo krilo DPS-a“ želeći da ukloni iz igre glavnog čovjeka Prve Familije Mila Đukanovića, naročito zato što je i on „raskinuo“ sa njima, iako su ranije bili u bliskim odnosima. Željko & crew nakon toga su pokušali da odigraju na kartu Duška Markovića kao evropskog zdravog krila unutar te stranke, međutim, njegova Vlada je zamalo gurnula Crnu Goru u građanski rat podržavajući Milov Zakon o slobodi vjeroispovjesti.
Tako je Željko igrao na nekoliko karata a jedan od glavnih u rukavu su mu uvijek bile Demokrate Alekse Bečića. Kada je Ivanović shvatio da je lider PES-a Milojko Spajić zatvorio vrata njemu i njegovom koncernu, pomenuti je shvatio da je krenuo u put u nestanak i da mora formirati ne jednu, već dvije nove partije.
Upravo onaj koji je imao njegovu podršku, Duško Marković, formirao je svoju Stranku evropskog progresa a kako smo u prethodnim tekstovima i naveli, očekuje se i formiranje stranke Jakova Milatovića Pokret za Crnu Goru.
Upravo ove dvije stranke zajedno sa Demokratama Alekse Bečiće trebale bi po Žeksovoj viziji da budu okosnica buduće centrističke Vlade kojom bi se isti vratio u igru. Stoga je potrebno naglasiti ove pokušaje Druge familije zajedno sa još nekim medijskim kućama i iste raskrinkati još u formiranju kako bi građani Crne Gore znali šta mogu očekivati od gorepomenutih.
Podsjećamo, naš portal je još u petak pisao o formiranju dvoje novih stranaka, a što je očito uzburkalo Drugu familiju i ekipu iz Dana. Samo tri dana nakon toga teksta, bivši premijer Duško Marković je predstavio svoju stranku, a samo dan nakon objavljivanja našeg teksta u dnevnom listu Dan najavljeno je da predsjednik države Jakov Milatović priprema formiranje svog Pokreta za Crnu Goru.
Ovim je potvrđeno pisanje BORBE da ova dva lista kreću u formiranje novih stranaka koje bi poremetile aktuelne političke odnose u Crnoj Gori i formirale jak centristički blok, što im je izmaklo prilikom prethodnih vanrednih parlamentarnih izbora. Karte su se još i tada posložile na način da se ostvare snovi Željka Ivanovića i Miška Perovića da u parlamentarnoj većini nema ni DPS-a ni bivšeg Demokratskog fronta ali je ipak aktuelni premijer Milojko Spajić odlučio da formira koaliciju sa ZBCG-om što Vijesti nisu blagonaklono gledale. Stoga, na djelu je ispravljanje te neoprostive greške kako bi na nekim novim vanrednim izborima došlo do formiranja jake centrističke priče i gdje više nikada do grešaka ne bi dolazilo.
A bivši premijer Duško Marković predstavio je u ponedjeljak Stranku evropskog progresa i kazao da to nije njegova stranka već je samo jedan od osnivača.
„Oni su pokretačka snaga koja me navela da se prihvatim ovog ozbiljnog i odgovornog političkog poduhvata. U manifestu su saopšteni razlozi zbog kog smo formirali stranku. Smatramo da se u poslednje 3-4 godine sa državom upravlja neodgovorno i ugrožava državnu i ekonomsku suverenost, njen ustavni poredak, njen građanski karakter i koheziju naroda“, kazao je Marković.
Sve ovo kreira nesigurnost u našem društvu a institucije gube kredibilnost, snagu i potencijal.
„Ovo nije trenutak da obrazlažemo konstatacije jer bi svako od nas mogao to učiniti nadugo i naširoko. Svjesni da većina građana svjedoči sveopštoj društvenoj devastaciji, predstavili smo sebi za cilj da učestvujemo na narednim izborima kako bi pomogli Crnoj Gori da se oporavi. Naša vrata otvorena su za sve koji na poslednjim izborima nisu prepoznali političku ponudu kojoj bi poklonili povjerenje. I za sve one koji su razočarani i osjećaju se prevarenim od onih kojima su dali glas“, podvukao je on.
Marković dodaje da će on pružiti odgovornost politici i biti posvećeni evropskom putu Crne Gore.
„Političkim akterima garantujemo otvorenost u traženju najvećeg zajedničkog imenitelja oko pitanja u kojima se ne slažemo kao i spremnost na dijalog oko potreba države i građana tamo gdje se razlikujemo“, kazao je Marković.
Dodaje da ne smatra da je u Crnoj Gori potrebno pomirenje, jer govoreći o pomirenju, potenciraju se razlike koje nas drže u nestabilnosti.
„Potencira se stigma jednoj od dvije strane koje treba miriti. Pronalazićemo najbolja rješenja za većinu građana. Želim da ukažem i da Crna Gora nije izolovano ostrvo imuno od svijeta i svjetskih procesa. Niko nije zaštićen od prijetnji, evropska stabilnost je ugrožena. Crnoj Gori je neophodna stabilnost u vođenju vanjske i unutrašnje politike. Vrijeme u kom živimo zahtijeva takve odluke“, kazao je on.
Dodaje da nisu ničiji projekat i nisu se konstituisali sa ciljem da budu protiv nekoga.
„Mi ćemo raditi za bolju Crnu Goru a udružili smo se da uspijemo“, podvukao je on.
A i aktuelni predsjednik države kreće u formiranje Pokreta za Crnu Goru.
Izvor „Dana“, koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da Milatović okuplja značajan broj intelektualaca i javnih ličnosti koji se do sada nisu mnogo eksponirali u političkom životu, a otvoriće vrata za saradnju i sa ostalim političkim partijama i pokretima sa kojima može naći zajednički politički interes u ostvarivanju proklamovanog cilja – stvaranje stabilne, ekonomski jake, socijalno pravedne Crne Gore, sa jednakim šansama za sve.
Pokret za Crnu Goru na neki način već postoji kao politička ponuda građanima. Naime, vjerovatno nije slučajno da naziv nove stranke predsjednika države korespondira sa već postojećim političkim subjektom Pokret za Podgoricu, koji su formirali odbornici u Skupštini Glavnog grada koji su odmah nakon njegove ostavke na sve partijske funkcije napustili Pokret Evropa sad.
Podsjetimo, aktuelni predsjednik države je 24. februara podnio ostavku na funkciju zamjenika predsjednika Pokreta Evropa sad, čiji je predsjednik premijer Milojko Spajić, i na sve funkcije u partiji.
Povratak Zorana Brđanina
Upravni sud je treći put usvojio žalbu bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.
Ovo je treći put da sud usvaja žalbu Brđanina.
Rješenjem Vlade Crne Gore, broj 08-104/24-6213/4-23 od 03.03.2024. godine, dužnosti direktora Uprave policije razriješen je Z.B., prije isteka vremena na koje je postavljen,nakon što je ministar unutrašnjih poslova podnio predlog za njegovo razrješenje. Predlog je podnijet na osnovu člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za razrješenje navedeno je da Odbor za bezbjednost i odbranu, kao nadležni odbor, nije prihvatio Izvještaj o razultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 01.01.2022.-15.05.2022. godine i Izvještaj o razultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15.05.2022.-23.11.2022. godine.
Upravni sud Crne Gore je, ispitujući rješenje Vlade Crne Gore od 03.03.2024.godine, po tužbi tužioca Z.B., utvrdio da je isti nezakonito, iu skladu sa odredbom člana 36 Zakona o upravnom sporu, s obzirom da su ispunjene zakonske pretpostavke, poništavajući isto odlučio u sporu pune jurisdikcije.
Upravni sud je stava da u postupku donošenja pobijanog rješenja, za sve situacije koje nijesu riješene lex specialis-om, Zakonom o unutrašnjim poslovima, imaju se primijeniti odredbe Zakona o upravnom postupku, u konkretnom odredbe člana 41, koji propisuje da kada je zakonom ili drugim propisom propisano da rješenje donosi jedan javnopravni organ uz prethodnu saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno po prethodno pribavljenom mišljenju drugog javnopravnog organa, rješenje se donosi kad drugi javnopravni organ da saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mišljenje, budući da je nesporna nadležnost Vlade Crne Gore da, na predlog ministra unutrašnjih poslova, donese rješenje o razrješenju direktora Policije, ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati izvještaj o rezultatima Policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji direktor Policije podnosi nadležnom odboru Skupštine dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra. Međutim, u predmetnoj stvari, Odbor za bezbjednost i odbranu je Izvještaj o razultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 01.01.2022.-15.05.2022. godine i Izvještaj o razultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15.05.2022.-23.11.2022. godine, koji su blagovremeno dostavljeni, razmatrao tek na trećoj sjednice održanoj 21. decembra 2023. godine, i iste većinom glasova nije prihvatio, dok je na prvoj sjednici održanoj 12. decembra 2023. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu razmatrao Izvještaj o razultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 01. jun – 15. novembar 2023. godine, i isti većinom glasova prihvatio, što znači da su predmetni posebni Izvještaji direktora Policije za 2022. godinu, razmatrani tek nakon navedenog posebnog Izvještaja za 2023. godinu.
Kako nadležni skupštinski Odbor nije postupio u roku normiranom u članu 41 stav 2 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da je javnopravni organ dužan da saglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje da u roku od 20 dana od dana kada je zatraženo, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano, to nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (st.3 člana 41 ZUP-a), a u kom pravcu je ovaj sud već iskazao svoj stav u odlukama U.br. 3274/21 od 21.10.2021. godine i U.br. 12564/2023 od 07.11.2023. godine.. Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije, pa samim tim ni za razrješenje tužioca, jer se predmetni izvještaji smatraju prihvaćenim. Ovo dodatno kod činjenice da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 13. aprila 2023. godine razmotrila, i zaključkom broj 07-041/23-1690 od 20. aprila 2023. godine usvojila Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2022. godinu, koji je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a na koju činjenicu osnovano ukazuje i tužilac.
EUforija može da počne: Crna Gora dobila IBAR!
Na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije (EU) prije četiri dana u Briselu je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR).
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji čestitao je Crnoj Gori na ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja o vladavini prava.
“Proces proširenja uspijeva. Sada možemo početi sa mjerilima za zatvaranje. Naša posvećenost crnogorskom strateškom cilju članstva u EU je neupitna”, istakao je Varhelji.
Ambasadori država članica Evropske unije (EU) ranije su odobrili Zajedničku poziciju EU za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Crnom Gorom.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić istakao je da je nakon dobijanja IBAR-a izuzetno važno da Crna Gora uloži sve napore na zatvaranju pristupnih poglavlja i sporvođenja neophodnih reformi.
– Naša zemlja je upravo dobila pozitivan IBAR i u to ime želim da se zahvalim svim poslanicima Skupštine Crne Gore 28. saziva, kako parlamentarne većine, tako i opozicije, koji su bili ujedinjeni u ostvarivanju ovog cilja i dominantno iznijeli zadatak koji su pred nas postavili građani koje predstavljamo. Ovom potvrdom ispravnosti naše politike, Crna Gora je postala apsolutni lider u procesu evropskih integracija. Izuzetno je važno da nakon ovog velikog dostignuća nastavimo i intenziviramo sve naše napore na zatvaranju pristupnih poglavlja i svih reformi koje će nas do toga dovesti! Nastavljamo da radimo za budućnost Crne Gore! – naveo je Mandić na Iksu.
Premijer Milojko Spajić čestitao je svim građanima Crne Gore, evropskim partnerima, ali i zemljama u regionu koje su pomogle, posebno Hrvatskoj i Sloveniji.
„Tu nadu i evrooptimizam koji smo ponovo probudili nadam se da niko neće ugasiti“, kazao je Spajić
On je rekao da je danas važan dan, ali i da će svaki idući biti mnogo kompleksniji jer moramo ispuniti važne zadatke.
Kazao je i da je sve što je urađeno daje optimizam Crnoj Gori da može postati članica EU do 2028.