Perić: Pitanja kulture i zaštite kulturne baštine mora dobiti prostor u Crnoj Gori
Narodu u Crnoj Gori nije strano da se bave pitanjima nacija, istorije i ratova. Politička propaganda, mržnja, nedostatak tolerancije, saopštio je Danilo Perić iz GP Mi možemo
„Sve to je dovelo do nezainteresovanosti i ‘utrnulosti’ ljudi na neka druga društvena pitanja. Pitanja kulture i zaštite kulturne baštine su pitanja koja bi morala prethoditi svemu. Kako se opsežno ne možemo baviti ovim temama, valjalo bi bar na neki način da skrenemo fokus sa raznih entiteskih ‘trilema'“, izjavio je Perić.
Kako je dodao, „Crna Gora se oduvijek ponosila svojom multikulturalnošću, obuhvatajući različite nacionalnosti i običaje čime se i danas može podičiti“.
„Ipak, jedna od glavnih karakteristika države jeste način na koji ona ističe svoju kulturu. Uopšteno uzeto, muzička, sportska, dramska , književna, ulična ili neka druga kultura. Teško da nam može naškoditi bilo koja vrsta kulture. Poguban je nedostatak kulture u mnogim segmentima“, rekao je Perić.
On je upitao „šta je naš kulturni specificum“?
„Zašto smo mi baš posebni, šta je to što nas konstantno odvaja od ostatka Evrope? Apatija mladih prema našoj autohtonoj kreativnosti, potpuna nezainteresovanost za naše muzičke autore, pjesnike, glumce itd. I dalje je važna stvar, gdje je taj, jel naš, možemo li s njim kakav dil dogovorit’. Možeš biti umjetnik svjetskog ranga, ako nemaš leđa onda ništa. U suštini umjetnik bi trebao da ima kičmu. Pozdrav za sve umjetnike, pa i za one čiji izražaj nije lijep“, kazao je Perić, nastavljajući:
„Putem raznih manifestacija (Underhill, Lake Festa, Rockstrikcije i dr.) polako se podstiču intriga i čežnja za učestvovanjem, traženjem puta, održanjem u stvaranju crnogorske kulture bilo kojeg korijena i vrste. Time se prije svega stvara neka zdrava, druželjubiva atmosfera, daleko od onih crno bijelih, iskvarenih vrijednosti separatističke prirode koje propagiraju podjele u našem društvu. Naravno, ulogu u svemu ovome treba prije svega da ima i sama država, uključujući promociju i podršku raznih festivala/manifestacija, zaštitu kulturne baštine i kulturnih dobara (spomenika, lokacija i sl). Selektivnost prihvatamo ali samo kada je kvalitet u pitanju. Odnos npr. gradskih vlasti, posebno glavnog grada, prema ostacima antičkog grada Duklja je blago rečeno ispodprosječan u poređenju sa susjednim državama sa Balkana i iz Evrope. Odnos prema umjetnicima je sastavni dio političke kulture. Ključne riječi-promašenost, nebriga, zapostavljenost“, naveo je Perić.
Za kraj je dodao:
Ono što GP Mi Možemo želi da sprovede jeste ozbiljan pristup razvoju manifestacija kulturnog karaktera sa ciljem promocije umjetničkih vrijednosti kroz zbližavanja među generacijama. Vjerujemo da se veliki identitetski i kulturni propust čini produbljivanjem jaza među generacijama, da se tako obezvrjeđuje kulturna baština i da ne učimo na greškama naših starijih generacija.Veća posvećenost države i lokalnih vlasti s akcentom na apsolutnu zaštitu kulturne baštine i veću zastupljenost naših domaćih, crnogorskih autora bi morala biti prioritet. I u tom zecu leži grm što bi rekli naši mladi-koji su to NAŠI AUTORI.. Nemojte da stvaramo ambijent totalne umjetničke blokade. Ruku na srce inspiracije ne fali. Ruka na srcu inspiraciju ne hvali. Što bi rekao jedan naš nepoznati (a kakav bi drugo bio) autor: ‘Razmislite dobro o društvu u kojem je obesmišljena čak i cenzura'“, zaključio je Perić.