Zapad više nema nikakvih ograda – Srbija i tzv. Kosovo se razmatraju kao dvije nezavisne države

Prijetnje o ukidanju viza i ekonomskim mjerama Srbiji i Prištini, koje iznio Emanuel Makron najozbiljnije su do sada. Govoreći o „dvije strane“ on je pokazao da Zapad više nema nikakvih ograda – Srbija i takozvano Kosovo se razmatraju kao dvije nezavisne države, a normalizacija odnosa podrazumijeva rješavanje otvorenih pitanja između dvije suverene države.

Nakon obraćanja francuskog predsjednika Emanuela Makrona na sastanku sa francuskim ambasadorima, čini se da više nema nikakvih dilema kako kolektivni Zapad gleda na rješavanje kosovskog pitanja. Ako ih je ikada i bilo.

Makronove prijetnje odnose se isključivo na Srbiju

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković smatra da se radi o pritisku isključivo na Srbiju i to je prvi put posle dugo vremena jedan evropski lider tako rekao. O tome da se radi o pritisku na Srbiju govori upravo pominjanje dvije strane. Prema Stankovićevim riječima, Makronove prijetnje su vrlo ozbiljne i jasne.

On napominje da se radi o očekivanom stavu zato što se Makron i liberalna politička elita u EU i SAD žuri da okonča kosovskometohijsko pitanje prema modelu njemačko-francuskog plana.

„On je tu istakao ono što je vjerovatno i stav ostalih ključnih zemalja Zapada, a to je da se taj plan mora bezuslovno sprovesti. Koliko sam shvatio, to je koordinirano i sa Lajčakovom turnejom po Srbiji i Kosovu i Metohiji, jer je Lajčak primorao Kurtija za izbore u četiri opštine na sjeveru na jesen gdje se pokušava da se napravi kozmetička politička promjena statusa Srba“, ističe on.

Naš sagovornik očekuje da će se od Srbije tražiti da u nekoj formi prihvati tačke 2 i 4 francusko njemačkog plana, što je prema evropskoj zamisli put da se južna srpska pokrajina konstituiše kao potpuni međunarodnopravni subjekt, dodaje Stanković.

„Biće velikih izazova oko naše pozicije i po pitanju Interpola, i po pitanju Uneska, gdje će vjerovatno htjeti da proguraju tzv. Kosovo, a ne bih isključio ni reaktiviranje ideje o Savjetu Evrope“, predviđa naš sagovornik.

Makron ne vidi uzročnika problema

Sa druge strane, stručnjak za francusku politiku, Dušan Gujaničić iz Instituta za evropske studije naglašava da ne zna na koji način francuski predsjednik misli da izvrši pritisak na Beograd da bi naša strana uradila nešto što do sada već nije uradila.

„Navikli smo da u situacijama kada je na KiM vlada blokada, zapadni zvaničnici daju uopštene formulacije i apstraktne prijetnje ka obije strane, ne ulazeći u suštinu problema koji se zove Aljbin Kurti. Veliko je pitanje na koji način misli da se proces može odblokirati i šta treba da bude prvi korak. Prema mom mišljenju to mora da učini albanska strana“, naglašava Gujaničić.

Ono što je zanimljivo je to da se Makron nikada do sada albanskoj strani nije obratio direktno je prozvavši kao vinovnika eskalacije. Uvijek su to uopštene formulacije upućene ka „objema stranama“, dodaje on.

To je konstantan manir zapadnih zvaničnika koji ukazuje na lažnu simetriju, čime se postiže razvodnjenost u izjavama i reakcijama koje na terenu gube svaku svrhu. Makron ni jednom riječju nije pomenuo ko je izazvao eskalaciju krize na KiM, nema pomena uloge Unmika ili Kfora, niti Briselskih sporazuma ili Zajednice srpskih opština.

Što se prijetnji ukidanja viza i ekonomskih mjera tiče, naš sagovornik ističe da je jedina konstanta u djelovanju francuskog predsjednika evrofanatizam. Otuda, nije jasno kako onaj koji se zalaže, makar načelno, za proširenje EU na Balkan, misli da će sankcijama u vidu ukidanja viza i uskraćivanjem, na primjer, ekonomske pomoći, pridobije bilo koga za rješavanje kosovskog pitanja. To bi bio korak u nazad, smatra Gujaničić.

„Teško mi je da povjerujem da nešto od toga može da se ostvari jer bi to bilo kontradiktorno svemu onome što je Makron do sada pričao. Vraćanje viza bi nas vratilo u period od prije 2011, tako da mi je teško da zamislim kako bi to moglo da se sprovede“, objašnjava Gujaničić.

Možda se Zapadu žuri da riješi kosovskometohijski čvor što prije, ali pitanje je da li će uspjeti u tome. Evropski izbori naredne godine, u Ukrajini Zapadu ne ide onako kako bi željeli… podrazumijeva se da bi zapadni političari željeli da negde postignu neki uspjeh, makar i regionalni. Ali, postoji još mnogo međukoraka koje bi EU trebalo da učini kako bi bilo šta uradila brzo, zaključuje on.

Podsjećamo, Makron je zapretio Beogradu i Prištini, kako je rekao, preispitivanjem odluka o viznom režimu i drugim ekonomskim pitanjima ukoliko se obe strane ne budu ponašale odgovorno.

Na sastanku sa ambasadorima Francuske, Makron je od Srbije zatražio da prizna opštinske izbore na sjeveru Kosova i Metohije, dok od režima Aljbina Kurtija traži da se situacija na sjeveru južne srpske pokrajine smiri.

Prema Makronovim riječima, Francuska i Njemačka iznijele predlog za Kosovo, koji je ove godine usaglašen i u političkom i tehničkom dijelu i istakao da i dalje misli da je on dobra mapa puta, podsjetivši da ga je podržala i Evropska unija.

(sputnikportal.rs)