Nestašica ljekova u Evropi: Sa zebnjom čekaju jesen i još veće probleme

Mnoge evropske zemlje suočavaju se sa nestašicom ljekova. Pacijenti su primorani da putuju daleko kako bi došli do prijeko potrebne terapije. Dešava se i da neophodne ljekove nabavljaju u inostranstvu. Apotekari u Srbiji kažu da na domaćem tržištu trenutno nema takvih nestašica, da se dešavaju kratkotrajni poremećaji u snabdijevanju, ali da su do sada postojale adekvatne zamjene.

U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje su za „Juronjuz“ rekli da se povećavaju zalihe medikamenata, ali i sirovina za proizvodnju.

Predstavnici veledrogerija objašnjavaju da je u Evropi uglavnom nestašica jeftinih ljekova, jer su sirovine drastično poskupjele, poskupio je transport, radna snaga, pa se farmaceutskim kompanijama ne isplati da ih proizvode po aktuelnoj, ograničenoj cijeni. Dodaju da postoji i problem sa nabavkom sirovina, jer 80 odsto sastojaka za proizvodnju dolazi iz Indije i Kine. Poremećeni su i lanci snabdijevanja zbog rata u Ukrajini i prethodne pandemije.

U Litvaniji, recimo, pacijenti moraju da putuju širom zemlje da bi došli do prijeko potrebnih ljekova. Inženjer elektronike Ritis Overlingas ispričao je za „Juronjuz“ da mu je svakodnevno potrebno pet ljekova protiv visokog krvnog pritiska i dijabetesa. Nedavno su mu u apoteci, gdje je do sada nabavljao terapiju, rekli da nemaju te ljekove.

„Dugo sam tražio te ljekove po cijeloj Litvaniji, dok na kraju nisam uspio da ih kupim na drugom kraju zemlje. To je bilo prije pola godine“, kaže Overlingas.

Nestašica vitalnih ljekova nije samo u Litvaniji, već i u drugim zemljama širom evropskog kontinenta. Nedavna studija istraživačkih novinarskih mreža pokazala je da nestašica u zemljama EU za određene farmaceutske proizvode može trajati između 72 i 130 dana. Ljekovi za bolesti nervnog sistema čine skoro petinu svih nestašica ljekova između 2018. i 2023. godine. Ljekovi za kardiovaskularne bolesti i antiinfektivi (tu spadaju antibiotici, antivirusni ljekovi) čine više od četvrtine tržišnog manjka (26,8 odsto).

U Njemačkoj, Italiji, Austriji posebno teška situacija bila je početkom godine. U apotekama nije bilo sirupa za djecu – za snižavanje povišene tjelesne temperature, antibiotika. Tada su očajni roditelji odlazili u Holandiju kako bi tamo kupili ljekove za svoju bolesnu djecu.

Zdravstvene vlasti u toj zemlji su na tri mjeseca ukinule ograničenja cijene ljekova za djecu koji sadrže ibuprofen i paracetamol, kao i antibiotike, kako bi podstakle farmaceutske kompanije da povećaju isporuku.

Evropa sada sa zebnjom čeka jesen kada se očekuju još veće nestašice. Srbija nije izolovano ostrvo. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) kažu da dešavanja u drugim zemljama jasno ukazuju na to da se u narednim godinama očekuju velike promjene u proizvodnji ljekova, te da su sa dodatnim oprezom pristupili snabdijevanju ljekovima.

„Sada još intenzivnije radimo sa proizvođačima i uvoznicima ljekova, od kojih smo tražili da povećaju zalihe ljekova i aktivnih supstanci u Srbiji. Tu se u velikoj mjeri oslanjamo na dvije velike fabrike ljekova u našoj zemlji, koje proizvode neke od važnih esencijalnih ljekova, a postojanje domaće proizvodnje je od izuzetnog značaja, jer pruža nezavisnost i sigurnost u snabdijevanju, kako u redovnim tako i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti“, kažu u RFZO.

Prate se lageri i zalihe proizvođača i dobavljača, kako bi se u svakom trenutku znalo koliko kojih ljekova ima u Srbiji. Iz RFZO kažu da su prije dva mjeseca stavili na Listu ljekova 155 novih generičkih ljekova, kako bi se povećala konkurentnost i obezbijedilo više mogućnosti za sigurnije snabdijevanje ljekovima od većeg broja različitih proizvođača.

„Nestašice su u farmaceutskoj industriji prisutne oduvijek i može da se dogodi da nekog lijeka nema povremeno, u nekom kraćem periodu, na primjer, zbog problema u proizvodnji, problema sa aktivnom supstancom, kontrolom kvaliteta. To ne mora da znači da lijeka nema uopšte, nego da su kratkotrajno prisutne nedovoljne količine što se nadoknađuje zamjenskim ljekovima sa liste ljekova“, kažu u RFZO.

Napominju da RFZO može da utiče i preduzima mjere samo za ljekove koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja i da se u tom mislu apsolutno održava stabilno snabdijevanje.

„Međutim, problem može da bude slobodna prodaja ljekova i prekomjerna kupovina, na koju ne možemo da utičemo i koja može da dovede do vještačkih nestašica, zato uvijek apelujemo na građane da to ne rade. Dakle, imamo strategiju za nabavku ljekova i zato nema potrebe govoriti o nestašici i izazivati paniku kod građana koji onda počinju da prave zalihe“, poručuju iz RFZO.

Proizvođačima u EU jeftini lekovi se ne isplate

Evropski proizvođači ljekova su krajem septembra prošle godine upozorili da bi mogli da prestanu da proizvode neke jeftine generičke ljekove zbog rasta troškova za električnu energiju i sirovine.

Lobi grupa industrije generičkih lekova, „Lekovi za Evropu“, koja zastupa farmaceutske kompanije kao što su Teva, Novartisov Sandoz i Frezenijusovo preduzeće Kabi, uputila je ovim povodom otvoreno pismo ministrima energetike i zdravlja zemalja članica Evropske unije.

Struja je nekim fabrikama ljekova u Evropi poskupjela deset puta, a troškovi nabavke sirovina su porasli između 50 i 160 posto, navodi se u pismu.

Udruženja proizvođača generičkih ljekova u državama članicama Unije takođe su uputila peticije nacionalnim zdravstvenim vlastima za veću fleksibilnost u pogledu cijena ljekova, saopštila je organizacija „Lekovi za Evropu“.

„Možda ćemo prekinuti proizvodnju tri, a možda pet proizvoda zbog direktnog i indirektnog uticaja povećanja troškova energije“, izjavila je tada Elizabet Stampa, glavna izvršna direktorka španskog proizvođača generičkih ljekova i farmaceutskih zastojaka Medihem SA.