Je li odzvonilo šumarskoj mafiji: Novi zakon i formiranje novog preduzeća sprječava dalju krađu zelenog blaga

Primjena novog zakona o šumama trebala bi da počne do 1. januara 2025. godine kada bi trebalo da se formira novo preduzeće za upravljanje i gazdovanje šumama Crne Gore. O ovoj temi govorili su u Temi Jutra Prve televizije sa direktoricom Centra za klimatske promjene Ivanom Vojinovićem, v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama Miloš Rajković i biolog Vuk Iković.

Miloš Rajković je kazao da je Crnoj Gori potreban novi održivi način upravljanja šumskim resursima kao najnovijim šumskim resursima.

„Šume pored ekološke funkcije imaju i ekonomsku funkciju i godinama unazad su veliki izvor prihoda i finansiranja državnog budžeta. Krenuli smo u jednu reformu ove oblasti a reforma se tiče donošenja novog zakona o šumama i osnivanja državnog preduzeća. U ovom periodu moramo vidjeti način na koji se donosi zakon i način na koji se osniva preduzeče i da se tačno utvrde nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ili Uprave za šume, i novog preduzeća“, kazao je Rajković.

On je napomenuo stav stručne javnosti i inžinjera šumarstva da Uprava za šume treba da zadrži nadležnosti koje je imala do sada a odnosi se na kontrolu rada i kontrolu ulaza i izlaza iz šuma.

„Preduzeće treba da se bavi eksploatacijom a ključna dilema je da li osnivanje preduzeća treba da se reguliše zakonom ili odlukom Vlade. Ono što je naše mišljenje je da zakon o šumama treba doraditi a to je i mišljenje resornog ministra. Zakon je povučen sa dnevnog reda i još će se doraditi, promijeniti brojni članovi, a napravljen je tako da je preduzeće preuzelo nadležnosti Uprave“, kazao je Rajković.

To bi, kako je kazao, značilo da šumama upravlja stranac.

„Iščitao sam zakon i vidio sve manjkavosti a sa svojim timom predlažemo inovativni zakon, koji je dobar i kvalitetan, čime isključujemo probleme, i napraviti konkurentno preduzeće“, kazao je Rajković.

Ivana Vojinović kazala je da donošenje zakona ali prije svega i reorganizacija upravljanja šumama u Crnoj Gori nužna i neophodna.

„Stanje na terenu ide u prilog konstataciji. Postoje manjkavosti predloženog modela u smislu administrativnih postavki i slično. Izmjene i dopune zakona trebale bi da se nađu u funkciji očuvanja šumskog ekosistema u Crnoj Gori kako bi omogućili šumama da obezbjeđuju svoju ekološku funkciju, ekonomsku i privrednu funkciju. Već duži niz godina, deceniju možda, kada smo pričali o poglavlju 27, već tada je rečeno da apropo prenošenje evropskih regulativa, Crna Gora mora da uvede informacioni sistem kada je riječ o šumama. Mora da definiše zone koje su osjetljive na bespravne aktivnosti u šumarstvu – nelegalnu sječu, požare… Moramo uspostaviti monitoring a danas to nemamo“, kazala je ona.

 

Jako je važno, dodaje ona, da se razgraniče sadašnje Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i sadašnjeg privrednog društva.

„To ne može da se uradi odlukom Vlade. To su već pravni modaliteti kao i modaliteti u dijelu stručne javnosti“, kazala je ona.

Vuk Iković je kazao da dok se mijenja zakon na terenu se vrši organizovana krađa.

„Poslednjih mjeseci se puno govori o zakonu o šumama a ne govori se o onome što je stanje na terenu. U ovom trenutku se vrši organizovana krađa šume u čitavoj Crnoj Gori. Svi oni koji su prije krali i sada kradu u manjem ili većem obimu. Da imate organizovanu državu stopirala bi se bilo kakva sječa šume izuzev ona koja spječava bolesti šume. Kada izađete sa kamerom bilo gdje, vidjeli bi stanje kao da se dogodila kataklizma“, kazao je Iković.

On dodaje da je zakon namjerno napravljen iskrivljeno da bi se ostavio prazan prostor onima koji kradu.

„Je li bilo pucnjave u Beranama? Je li ko uhapšen? O kakvom sistemu mi govorimo? Dobro znate šta se desilo u Jelovici… Situacija na terenu je potpuno različita u odnosu na dokumentaciju. Samo zbog evidentirane krađe gubimo 500.000 do milion evra, a kad izađete na teren, situacija je potpuno drugačija“, kazao je on.