U Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija juče je izglasana Rezolucija o „genocidu“ u Srebrenici a mnoštvo građana Crne Gore sa negodovanjem je dočekalo ovu odluku. Po stavu tih ljudi, Crna Gora se svrstala rame uz rame sa onima koji srpski narod u cjelini nazivaju genocidnim, i fakitčki su se okarakterisali kao neprijateljska zemlja Srbiji, iako beogradski zvaničnici tvrde da Crna Gora tu ništa nije kriva.
Ipak, krivica se jasno stavlja na ramena onih koji su činioci vlasti, prvenstveno Pokretu Evropa sad kojeg su građani Crne Gore masovno glasali na prošlogodišnjim izborima a sve sa obećanjem za ekonomsko društvenu idilu ali ne pominjući njihove stavove povodom spoljnopolitičkih tema. Iako se moglo naslutiti kakva će biti spoljna politika Crne Gore potpisivanjem Sporazuma o koalicionoj saradnji, ipak se nije očekivalo da će do toga doći samo pola godine nakon formiranja vlasti i da će Crna Gora tako rano ući u još jednu političku nestabilnost.
Takođe, očekivalo se makar za kratko da će zvanična Podgorica prekinuti neprijateljsku politiku koju je svakako vodila prema Srbiji, a što je tekovina koja je ostala iz vremena Mila Đukanovića koji je otvoreno progonio srpski narod Crne Gore, jezik a za sami finiš i Srpsku pravoslavnu crkvu o koju je polomio zube. Međutim, čak ni nakon „osvježenja“ od 30. avgusta vidimo da ipak nije došlo do suštinskih promjena, već samo do zamjena i da će državni karakter Crne Gore ostati nepromijnjen, makar što se tiče odnosa prema zvaničnom Beogradu.
I pored te činjenice, mora se naglasiti da pored svih izdaja i prodaja, zvanični Beograd nije odstupio već se lavovski borio na čelu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ne želeći da bitka bude izgubljena bez borbe. Brojni srpski mediji prenose da se u Ujedinjenim nacijama dogodio fijasko zbog činjenice da su od 193 države članice Ujedinjenih nacija samo 84 podržale Rezoluciju o „genocidu“ u Srebrenici, a da je više bilo onih koji su bili protiv i uzdržani, konkretno, 68 uzdržanih a 19 protiv. Drugi idu i dalje i govore da 5 milijardi ljudi na svijetu u ovom trenutku stoji uz Srbiju, što je tačno, imavši u obzir da su najmnogoludnije zemlje pružile podršku Srbiji u njenim najtežim momentima.
Svakako, ovo samo predstavlja jedan od koraka pri formiranju multipolarnog svijeta kakav isti i jeste bio u doba Hladnog rata, a to je najbolje demonstrirala malena Srbija koja nije htjela da pogne glavu pred zapadnim moćnicima, baš kao i tih krvavih 90-ih godina, i kada je ponosno i uspravno stajala ne želeći da pogne glavu. To su, očito, prepoznale i druge slobodne zemlje koje su bratskoj Srbiji pružile podršku u ovom teškom vremenu.
Ipak, sumirajući utiske, krajenje je interesantno da zemlje kao što su Nauru, Nikaragva, Kongo, Grenada, Vijetnam, Emirati, i druge zemlje širom svjetskih meridijana bolje brane interese Srbije i srpskog naroda od Crne Gore, gdje srpski narod čini gotovo 30% stanovništva.