„Za uspješnu borbu protiv korupcije potrebno uključivanje svih segmenata društva“

Nijedna država nije imuna na efekte korupcije i potrebno je da se u borbu protiv te pojave uključe politički lideri, institucije, predstavnici medijskog, civilnog i poslovnog sektora, kao i građani, poručeno je sa otvaranja foruma „Mi to možemo – STOP korupciji“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta PAKT protiv korupcije, koji podržava Ambasada SAD u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

Globalni koordinator američkog Stejt Departmenta za borbu protiv korupcije, Ričard Nefju, podsjetio je da je američki predsjednik Bajden 2021. godine donio prvu Strategiju SAD-a za borbu protiv korupcije, proglasivši korupciju ključnim nacionalnim bezbjednosnim interesom SAD.

“Sjedinjene Američke Države su odavno prepoznale destabilizujuće efekte korupcije širom svijeta i borbu protiv nje postavile kao prioritet. Korupcija iscrpljuje ekonomski rast, ometa razvoj, destabilizuje vlade, podriva demokratiju i podstiče globalnu nestabilnost i nesigurnost“, rekao je Nefju, nastavljajući:

„Korupcija sprječava vlasti da pružaju usluge svojim građanima, uključujući osnovne usluge kao što su zdravstvena zaštita, kvalitetno obrazovanje, putevi i bezbjednost. Kada korupcija traje decenijama, pogoršava ove probleme, stvarajući osjećaj nekažnjivosti i slabeći povjerenje među građanima koje je neophodno za razvoj demokratije. Borba protiv korupcije je pitanje od nacionalne i međunarodne važnosti“, istakao je Nefju.

On je pozdravio usvajanje Nacionalne strategije Crne Gore za borbu protiv korupcije i ukazao da će pratiti njenu primjenu.

Prema riječima Nefjua, izuzetno je važna uloga pravosuđa i to da nezavisnim pristupom adresiraju sve slučaje koji se odnose na korupciju kako bi se uspostavila odgovornost za sva koruptivna djela.

„Nijedna država nije imuna na efekte korupcije, a njena rasprostranjenost može kreirati ambijent za pad demokratije u toj državi- Borba protiv korupcije nije i ne može biti posao samo Vlade, niz aktera mora se uključiti u rad kako bi se optuženi priveli pravdi“, naveo je Nefju.

On je istakao da zbog toga Vlada SAD uključuje niz partnera, poput medija, civilnog sektora i građana, navodeći da bi trebalo da i Vlada Crne Gore uradi tako.

Nefju je naglasio da su SAD u prethodnih pet godina uložili 25 miliona pomoći u oblasti vladavine prava i najavio da će nastaviti da podržavaju napore institucija i civilnog sektora kako bi mogli bolje da rade u korist građana.

“Implementacija ovih teških reformi može naići na otpor, ali su one ključne za dugoročnu stabilnost i napredak. Zato pozivam sve aktere da se ujedine u borbi protiv korupcije, a posebno pozivam političke lidere da budu posvećeni vladavini prava. Ignorišite političke distrakcije, ostanite nepristrasni, budite fokusirani na cilj pristupanja EU i postavite čvrst temelj za prosperitet zemlje”, poručio je Nefju.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije Momo Koprivica ukazao je da je korupcija složen i višedimenzionalni fenomen koji ugrožava demokratiju, vladavinu prava, jednakost pred zakonom i osnovna ljudska prava, uz napomenu da nosi i ekonomske štete, kao i da je prisutna i u privatnom sektoru.

„Posebni izazovi i ključne pretpostavke za borbu protiv korupcije su snažna politička volja i uključenost svih segmenata društva – medijski, civilni i poslovni sektor“, poručio je Koprivica, naglašavajući i značaj jačanja pravne svijesti.

Kako je naveo, cilj Vlade je dostizanje nulte stope tolerancije na korupciju, zbog čega je brzo formiran Savjet za borbu protiv korupcije, a nakon toga i izrađena i Strategija za borbu protiv korupcije.

Koprivica je istakao da je jedan zakon dobar u mjeri u kojoj smanjuje na minimum stopu lošeg ponašanja. „Rad na reformi zakonodavstva nije završen, nastavlja se i cilj je da se daje efikasan institucionalni odgovor i da to zakonodavstvo bude harmonizovano sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije“, pojasnio je Koprivica.

On je objasnio da Stategija obuhvata tri ključna elementa – efikasnu primjenu propisa, traženje uzroka korupcije i jačanje pravne svijesti.

„Posebno je značajano jačanje pravne svijesti, ako imamo u vidu decenije odsustva njenog razvoja. Pravna svijest je bila razarana i u ozbiljnoj krizi decenijama“, ocijenio je Koprivica.

Koprivica je rekao da Strategija identifikuje one oblasti koje su posebno osjetljive na korupciju, kao i jasne korake ka uspostavljanju normativnih uslova za kontrolu životnog stila, na primjer policijskih službenika, pripadnika inspekcijskih službi, itd.

„Tu je i predviđena digitalizacija Luke Bar i uspostavljanje sistema elektronskog nadzora. Zatim, predvidjeli smo sistem e-građevinske dozvole i e-prekršajnog naloga, kao neke od dobrih načina za eliminisanje korupcije“, kazao je Koprivica.

On je naglasio da je jedna od najvažnijih obaveza Vlade da, poštujući autonomiju i nezavisnost, pruži podršku tužilačkoj organizaciji.

„Usvojili smo set antikourpcijskih i pravosudnih zakona koji su harmonizovani sa preoprukama Venecijanske komisije i pravnom tekovinom EU. Očekujemo da progres koji je Crna Gora napravila u ovoj oblasti bude uskoro prepoznat na Međuvladinoj konferenciji u Briselu“, rekao je Koprivica.

On je istakao da su postignuti značajni rezultati i izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojima je, kako je naveo, izbjegnuto stavljanje na sivu listu MANIVAL-a, i koji po njegovoj ocjeni predstavljaju takođe dio antikorupcijskog okvira.

Koprivica je poručio da je uvjeren da istinski pomaci na evropskom putu tek predstoje.

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da borba protiv korupcije suštinski zavisi od političke volje i institucija koje su dio sistemskog antikoruptivnog lanca.

„Na žalost, mi smo i dalje u fazi kada pokušavamo identifikovati mjerljive učinke te političke volje i rada tih institucija, jer oni hronično izostaju. Korupcija ne može i ne smije biti način života, niti se ispunjavanju standarda smije prilaziti na formalan način, a simuliranje suzbijanja korupcije može samo kreirati dodatne neželjene efekte“, rekla je Uljarević.

Ona je istakla da je promjena vlasti u Crnoj Gori morala donijeti i raskid sa radnijim lošim praksama i uvesti kao način rada sadržajnu, neselektivnu i posvećenu borbu protiv korupcije, a da se to nije desilo.

„Dobili smo određene kadrovske zamjene i nastavak nezdrave solidarnosti između političkih aktera kad je riječ o onom što oni vide kao „prirodnu“ raspodjelu kolača moći, a što prate odriješene i nekontrolisane ruke u upravljanju javnim resusrsima i nezakonite i neetičke pojave“, navela je Uljarević.

Kako je kazala, to je suprotno onom što je bilo u osnovi borbe mnogih za demokratsku i odgovornu vlast koja je trebalo da donese ograničenje samovolje i diskrecionog odlučivanja vlasti.

„Oni pomaci koji su napravljeni rezultat su više napora EU, SAD i drugih partnera Crne Gore nego istinske bolje u Crnoj Gori da svoju kuću uredimo“, rekla je Uljarević.

Ona je istakla da su neke od mjera intervencije jačanje institucija, a ne pojedinaca u njima, razvoj pluralizma u političkom životu u kojem akteri argumentovano komuniciraju, unaprjeđenje standarda građana i građanki, uz funkcionalan antikorupcijski zakonodavni i institucionalni okvir i aktivan odnos svih prema problemu korupcije.