Šta predviđa dogovor o Institutu „Simo Milošević“: Deblokada do 13. jula, oporavak za tri godine

Račun Instituta “Simo Milošević” trebalo bi da bude deblokiran u narednih 20-ak dana kada će biti isplaćen i dio zaostalih zarada, za šest mjeseci će biti završen plan restrukturiranja nakon kojeg će biti moguća dokapitalizacija Instituta od deset miliona eura ili veća, a u roku od tri godine nakon toga, ukoliko kompanija bude poslovala na održiv način, biće moguća značajna ulaganja u razvoj Instituta.

To su koraci u spasavanju Instituta koji su prekjuče djelimično predstavljeni na zajedničkoj konferenciji premijera Milojka Spajića i biznismena Žarka Rakčevića, predstavnika kompanije “Vile Oliva” najvećeg malog akcionara Instituta sa 27,4 odsto akcija.

Trenutna blokada računa iznosi 7,3 miliona eura po osnovu duga prema Jugobanci u stečaju i traje neprekidno već 198 dana. Prema prtekjučerašnjem dogovoru, “Vile Oliva” i Vlada će za deblokadu obezbijediti po četiri miliona eura.

“Vile Oliva” će dati beskamatnu pozajmicu od četiri miliona eura, za šta će od Instituta dobiti kolateral-garanciju, zbog čega je i potrebna procedura od 20-ak dana. Vlada će svoj udio za deblokadu obezbijediti tako što će državni Fond zdravstva unaprijed uplatiti četiri miliona eura Institutu za rehabilitaciju svojih osiguranika.

Spajić je kazao da je to u ovom trenutku maksimum sa kojim mogu pomoći Institutu da izbjegne stečaj, zbog strogih propisa o kontroli državne pomoći.

On je naveo da je Zakon o kontroli državne pomoći usvojen 2018. godine i da je od tada državi otežano da pomaže državne kompanije.

“Nijedna zemlja kandidat za članstvo u EU taj zakon nije usvajala do samog članstva. Mi sada to ne možemo poništiti niti se vratiti unazad”, kazao je Spajić.

Ukupni dugovi Instituta procjenjuju se na oko 24 miliona eura, a ono što može dodatno otežati plan spasavanja Instituta, bilo bi to da neko od povjerilaca pokrene nove blokade računa.

Spajić je na konferenciji zamolio sve povjerioce Instituta i zaposlene da ne pokreću nove blokade i da imaju strpljenja još šest mjeseci dok se na završi plan restrukturiranja.

Rakčević je kazao da Institut najviše duguje državi, državnim i opštinskim firmama, kao i dobavljačima poput “Mespoprometa”, “Goranovića”, “Volija” za koje očekuje da će imati razumijevanja.

Rekao je i da su oni odbili predlog Vlade da im sada predaju svoje akcije a da budu isplaćeni kada i ako bude usvojen plan restrukturiranja Instituta.

On je naveo da ne žele da Institut ode u stečaj i da je ovo četvrta Vlada kojoj saopštavaju planove za njegovo spasavanje.

“Davali smo pet ideja za spasavanje Instituta. Prodaja akcija nama je bila posljednja opcija. Imali smo ponude dva inostrana fonda, ali smo prvo željeli da ponudimo državi. Bili smo spremni da damo Institutu deset miliona eura beskamatno, dok se ne usvoji plan rekonstrukcije. Stalo nam je da Institut živi i da bude centar zdravstvenog turizma, zbog toga smo prihvatili ponudu da kroz pozajmicu obezbijedimo četiri miliona eura”, kazao je Rakčević.

On je naveo da su dobili podršku banaka sa kojima sarađuju i da bi oni taj novac mogli obezbijediti već naredne sedmice, ali da će zbog procedura potvrđivanja kolaterala to trajati 15-ak dana.

“Očekujemo da račun bude deblokiran prije 13. jula”, kazao je Rakčević.

Institut će ove pozajmicu vratiti nakon završetka plana restrukturiranja, kada se odobri dokapitalizacija.

Iako je predlog o preuzimanju akcija malih akcionara došao iz njegove Vlade, Spajić je prekjuče kazao da shvata razloge zbog čega je odbijena ta ponuda.

On je kazao da će nakon deblokade računa početi izrada plana restrukturiranja i da će biti završen za najkasnije šest mjeseci, u okviru kojeg će biti i pregovori o mogućem otkupu akcija od malih akcionara.

“Po planu restrukturiranja, ako se u trećoj godini rad Instituta pokaže održivim, država će tek tada moći da pomogne Institut”, kazao je Spajić.

U ranijoj vladinoj analizi poslovanja Instituta navedeno je da je najveći problem to što se bolnički dani sa tri obroka i pet terapija državnom Fondu zdravstva obračunavaju po cijenama od 33 eura dok je stvarni trošak iznad 60 eura.

Na pitanje da li će ovaj cjenovnik biti promijenjen i da li će cijene biti veće, Spajić je kazao da hoće i da je to dio plana restrukturiranja.

Podaci iz nove procjene imovine Instituta još nisu saopšteni, a Rakčević je kazao da prema ranijoj procjeni ona iznosi oko 120 miliona, kao i da pored nagomilanih gubitaka od 30 miliona i isto toliko dugova, Institut i dalje vrijedi više nego što duguje.

U Institutu sada 600 pacijenata, zaposleni čekaju četiri plate

Sindikalna organizacija Instituta Igalo prekjuče je imala sjednicu nakon pres konferencije premijera i Rakčevića, na kojoj je usvojen zaključak da od poslodavca traže infomaciju kada će dobiti zaostale zarade.

Predsjednica Sindikata Marija Obradović kazala je  da ih ohrabruje postignuti dogovor kojim će biti deblokiran račun Instituta, ali i da su očekivali da će im biti saopšteno i kada će dobiti zaostale zarade.

“Mi smo radili svaki dan od početka februara kada Institut počinje sa radom i pored blokade računa i neizvjesnosti da li će biti isplate zarada. Sada nam se duguje zarade za mart, april, maj i jun. Tražićemo da tokom naredne sedmice dobijemo precizne odgovore o terminima isplate ovih zarada”, kazala je Obradović.

Ona je navela da Institut trenutno ima oko 600 pacijenata, da danas i sjutra očekuju dolazak 150 novih pacijenata, i da zaposleni rade punom snagom.

“Problemi su što nije dovoljno ulagano u Institut, što je mnogo medicinskog kadra otišlo. Nadamo se da će plan oporavka biti uspješan i da će se ti kadrovi vratiti kada se poboljšaju uslovi za rad i kada ne bude neizvjesnosti sa isplatama zarada”, kazala je Obradović.

Radnici će sami odlučivati o tome da li će podizati nove blokade računa

Na pitanje da li će zaposleni prihvatiti molbu premijera da ne pokreću nove blokade računa Instituta, Obradović je kazala da Sindikat o tome nema preporuke i da sami radnici odlučuju o tužbama i prinudnim naplatama.

Prema izvještajima Instituta sa kraja prošle godine, potencijalne obaveze na osnovu tužbi zaposlenih iznose 5,8 miliona eura. Radnici su podnosili tužbe jer su godinama bili zakidani na isplatama radnika, zbog nižih koeficijenata koje je uprava koristila za obračun.

Prema nezvaničnim procjenama, sada i narednih mjeseci mogu biti pravosnažne obaveze preme ovim tužbama za oko tri miliona eura.

“Kada je Institut izgubio prve tužbe mogli su da isprave obračune, međutim oni su godinama nastavljali da koriste niže koeficijente zbog čega su radnici imali niže plate i podnosili tužbe. Radnici nisu krivi što je taj dug narastao i uvećan za advokatske i sudske troškove. Nepravda je ispravljena tek krajem oktobra prošle godine koda je potpisan kolektivni ugovor sa ispravnim koeficijentima”, kazala je Obradović.

(Vijesti)