Šta bi svijet i Srbija mogli da očekuju od Rona Desantisa?

Možda najpopularniji guverner u SAD Ron Desantis zvanično je objavio da ulazi u trku za predsjedničkog kandidata Republikanske stranke u kojoj će mu glavni rival biti bivši predsjednik SAD Donald Tramp. Za mnoge glasače on i dalje predstavlja veliki „znak pitanja“, a glavna dilema i za same republikance ostaje da li je Desantis čovjek establišmenta, ocjenjuje analitičar i politikolog Aleksandar Pavić.

„Značajan je indikator to što sinoć u objavi kandidature Desantis nijednom nije govorio o spoljnoj politici. Nije pomenuo ni Ukrajinu ni Kinu, a nije ni, kao što to Tramp umije da radi, kritikovao globaliste“, objašnjava politikolog Aleksandar Pavić koji podsjeća da stavovi koje je guverner Floride iznosio o američkoj spoljnoj politici nisu uvijek bili sasvim dosljedni.

Desantis je, naime, ranije opisao sukob u Ukrajini kao „teritorijalni spor“ koji ne predstavlja „vitalni nacionalni interes“ Sjedinjenih Država.

Kao vitalne američke interese, sa druge strane, Desantis je naveo „zaštitu američkih granica, podršku vojsci SAD, dostizanje energetske sigurnosti i nezavisnosti i suočavanje sa izazovom koji predstavljaju ekonomska, kulturna i vojna moć Kine“, pri čemu je kritikovao Bajdenovu administraciju zbog toga što Kijevu ispisuje „blanko čekove“.

Desantisovi spoljnopolitički stavovi se ne razlikuju drastično od Trampovih, osim možda po intenzitetu po nekim pitanjima, ocjenjuje politički analitičar i istoričar iz SAD Nebojša Malić.

„Na primjer, i jedan i drugi nedvosmisleno podržavaju Izrael i ne gledaju blagonaklono na Ujedinjene nacije. Da li iz principa, ili zbog velike kubanske dijaspore na Floridi, Desantis često osuđuje ‘komunizam’ i svojevremeno se zalagao za neuspješni prevrat u Venecueli (koji je Trampu osmislio arhi-neokonzervativac Džon Bolton)“, dodaje on.

Za naše prostore, objašnjava Malić, Desantis kao da nije ni čuo, što sa jedne strane može da bude dobro, a s druge strane ostavlja mogućnost da po inerciji, poput Buša Mlađeg i Trampa preuzme dosadašnju politiku, odnosno Klintonovu politiku iz devedesetih.

Na krilima bezbjedne spoljne politike establišmenta

To što je Desantis sukob u Ukrajini prvo nazvao evropskim graničnim sporom, da bi se ubrzo posle povukao na zvaničnu priču kako je Putin „ratni zločinac“, sugeriše da na njega ima previše uticaja anti-trampovska struja u Republikanskoj partiji, odnosno američki establišment i „duboka država“, navodi Malić.

U istom ključu, Pavić objašnjava da se guverner Floride nakon prvobitnih izjava veoma brzo korigovao.

„Kada se izjašnjavao o Ukrajini on je prvo izneo stav blizak Trampovom: da to nije njihov rat i da ne razume zašto Amerika tu baca novac, da bi se kasnije vrlo brzo korigovao, što pokazuje da on i te kako ima korektore u dubokoj državi“, ocjenjuje Pavić.

„Mislim da on ima velike ambicije“, rekao je nakon toga „korigovani“ Desantis o predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Kako je tada naveo, smatra da je predsjednik Rusije „neprijateljski nastrojen prema SAD, ali da nema sposobnost da ostvari svoje ambicije“.

„Rusija je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD“, istakao je Desantis, očigledno ponavljajući retoriku i sintagme pokojnog republikanskog senatora i predsjedničkog kandidata Džona Mekejna, poznatog po ratobornom odnosu prema Rusiji i izjavi da je Rusija „benzinska pumpa koja se maskira u državu“.

Kada je u pitanju Kina, ni Tramp ni Desantis ne iskaču iz antikineske matrice, s tim što Tramp jasno govori da je protiv rata sa Kinom, a Desantis se po tom pitanju uopšte nije izjasnio, ukazuje Pavić.

Kako zaključuje, iako se ne može reći da je Desantis crno-bijela figura, veoma je vidljivo da se, kada je u pitanju spoljna politika, posljednjih mjeseci on praktično povukao na bezbjednu politiku establišmenta, ili da barem „gleda da joj se ne zamjeri„.

Antiestablišment (anti)kovid heroj Floride

S druge strane, ono što je od Desantisa na domaćem planu napravilo neku vrstu antiestablišment figure bilo je brzo okončavanje lokdauna za vrijeme pandemije virusa kovid-19.

„On je vrlo brzo izašao iz Faučijevog kovid narativa tadašnjih vlasti, i u tom smislu se, čak i više nego Tramp, suprotstavio establišmentu. Tramp se, nasuprot tome, hvalio kako je ekspresno odobrio puštanje u opticaj Fajzerove vakcine“, navodi Pavić, podsjećajući da je Florida za vrijeme pandemije i zaključavanja bila jedna od najslobodnijih država.

Desantis se pokazao kao izuzetan guverner Floride, jer je krenuo drastično drugačijim kursem od ostalih američkih guvernera tokom pandemije i ne ustručava se da ratuje protiv „voukizma“ i mejnstrim medija, ocenjuje Malić.

Desantis i Tramp: Zla krv između mentora i najboljeg učenika

Možda danas postoji zla krv između Desantisa i Trampa, ali to nije oduvijek tako, piše AP povodom Desantisove kandidature.

Desantis je priznao da vjerovatno ne bi postao guverner Floride bez Trampove podrške 2018. godine. On je prisvojio i Trampov vatreni nastup, njegovu populističku politiku, pa čak i poneke aspekte njegove retorike i gestikulacije, dodaje agencija.

Trampov najbolji učenik je guverner Floride Ronald DeSantis čija je javna persona izgrađena na preziru prema ljudima koje Trampovi sledbenici ponajviše ne podnose, poput bivše predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi i glavnog epidemiologa dr Entonija Faučija, pisao je ranije „Blumberg“.

„Tramp i Desantis su u lošim ličnim odnosima, moguće zbog toga što i Tramp vjeruje da će mu Desantis biti glavni rival“, ocjenjuje Pavić, dodajući da novi republikanski kandidat u sinoćnoj objavi kandidature nije ni spomenuo bivšeg šefa i predsjednika SAD.

Tramp, sa druge strane, svog suparnika javno omalovažava, skoro da ga vrijeđa, na primjer, da je „operisan od ličnosti“ i da nije lojalan, a moguće je i da njih dvojica imaju neku ličnu razmiricu, dodaje analitičar.

Tramp je guvernera Floride između ostalog nazivao i „Ron DeSveti“ i „Ćuftasti Ron“, a na društvenim mrežama je dovodio u pitanje i njegovu seksualnu orijentaciju, sugerišući da se Desantis ponašao neprilično u odnosu sa maloljetnim đacima kada je svojevremeno u svojim ranim dvadesetim bio zaposlen kao profesor u srednjoj školi, preneo je AP.

Kako piše „Blumberg“, iako su ga mejnstrim mediji nazivali „disciplinovanim“ ili „pametnim“ Trampom, učenika od učitelja odvaja to što je Desantis ćutao poslije predsjedničkih izbora 2020.

Na kraju dana, čini mi se da je najveći motivator u cijeloj priči sujeta, ocjenjuje Malić.

„Tramp se kandiduje da bi osvetio poraz na izborima 2020. godine, dok su Desantisu izgleda suflirali da bi on bio bolji Tramp od Trampa“, dodaje Malić, ocjenjujući da ni Desantis ni Tramp, a ni republikanci generalno, u smislu mobilizacije stranačkog aparata, glasača, posmatrača, i advokature, nisu uradili ništa da spriječe „još jednu 2020.“

Političku karijeru četrdesetčetvorogodišnjeg guvernera Floride obelježio je nagli uspon od slabo poznatog člana Kongresa, preko guvernera u dva mandata, do jednog od vodećih političara u zemlji. Međutim, kako tvrdi AP, upitne su njegove sposobnosti da se poveže sa biračima i partijskim liderima „na ličnom nivou“.

Uglavnom iz tog razloga, većina republikanske kongresne delegacije Floride već je podržala Trampa, a ne Desantisa.

Posljednjih nedjelja su se pojavile i brojne anegdote o tome u kojoj mjeri je u dosadašnjoj karijeri Ron Desantis „ignorisao kolege republikanske zvaničnike“.

Navodi se da je imao poteškoće da okupi i zadrži blizak tim saradnika na visokom nivou, a njegova supruga Kejti Desantis, bivša televizijska novinarka, smatra se njegovim glavnim političkim savjetnikom.

Dok se udvara biračima, Desantis se povremeno muči da pokaže harizmu i brze oštroumne opaske koje često karakterišu uspešne kandidate. Do sada se kao guverner trudio da izbjegne javne nastupe bez unapred napisanih govora, što je za predsjedničkog kandidata težak, ako ne i nemoguć zadatak, prenosi AP.

Predsjednički kandidat Republikanske stranke, koji bi trebalo da bude poznat u prvoj polovini naredne godine, biće rival aktuelnom predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu na izborima 5. novembra 2024. godine.

Uz Trampa i Desantisa, u trci za predsjedničkog kandidata republikanaca trenutno su i bivša ambasadorka SAD u UN Niki Hejli, senator iz Južne Karoline Tim Skot, bivši guverner Arkanzasa Asa Hačinson i preduzetnik Vivek Ramasvami, a vjeruje se da je potencijalni kandidat i bivši potpredsjednik SAD Majk Pens.

Ankete koje se ovih dana užurbano sprovode među republikanskim glasačima, inače, u proseku pokazuju da Tramp ubedljivo vodi s preko 53 odsto podrške naspram Desantisovih 21 odsto, dok niko drugi ne stiže ni do 5 odsto podrške.