Na dan izglasavanja Rezolucije u Crnoj Gori na djelu i međunarodni pritisak na Hrvatsku zbog Jasenovca: Kameni cvijet da bude zaštićen UNESCO-om!
Hrvatska je dobila zadatak da do plenarnog zasijedanja Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust (IHRA) u Londonu, u novembru, sačini detaljan izvještaj o tome koje je preporuke ove organizacije ispunila u vezi sa JU Spomen-područjem Jasenovac i kulturom sjećanja na genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH.
Kako stvari stoje, osim što su postavljeni panoi u Jasenovcu, s ciljem da posjetioce informišu o tome šta se u nekadašnjem logoru dogodilo, ko su bile žrtve, a ko zločinci, i koji je bio istorijski kontekst, čini se da od prošle godine nije urađeno ništa drugo. Među preporukama bio je i zahtjev da se mapiraju svi logori stradanja u NDH, da se počne sa sondiranjem terena logora, da se Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Uneskovu listu zaštićene kulturne baštine, da se pokuša sa upotpunjavanjem spiska ubijenih…
Kad se sve sumira, ispada da je jedini epilog ostavka višegodišnjeg direktora Javne ustanove Ive Pejakovića, i to upravo zbog informativnih ploča! Naime, Ministarstvo kulture Hrvatske zatražilo je od kustosa Spomen-područja da napišu tekst za njih i pošalju ga na recenziju. Kako su objavili hrvatski mediji, iz Ministarstva je nazad stigao sasvim novi tekst, iz kog su izbačene karakterizacije ustaškog zločina u NDH kao Holokausta nad Jevrejima i genocida na Srbima i Romima! Posle ovakvog revizionizma i dužih pritisaka, Pejaković je iskoristio prvu priliku da ode sa funkcije.
O svemu ovome pričalo se na bilateralnim sastancima koje je srpska Nacionalna delegacija, na čelu sa istoričarem i ministrom informisanja i telekomunikacija Dejanom Ristićem, imala na zasijedanju IHRA, od 24. do 27. juna, u Glazgovu. Konsenzus da Zagreb što prije mora da počne da primjenjuje preporuke postignut je sa Izraelom, koji će predsedavati Međunarodnoj alijansi od marta sledeće godine, posle Britanije, ali i sa SAD. O tome je razgovarano i sa šefovima drugih državnih delegacija na marginama skupa.
MEMORIJAL ZA ŽRTVE RACIJE
I Srbija je podnijela izvještaj šta je urađeno između dva zasijedanja IHRA na mjestu nekadašnjih logora i stratišta – Staro sajmište, Jajinci, Topovske šupe, Kragujevac, Novi Sad, Kraljevo. I dok se na Sajmištu nastavlja sa izgradnjom memorijala, u Jajincima su mapirane masovne grobnice, u Novom Sadu će uskoro biti raspisan konkurs za idejno rješenje za izgradnju memorijalnog centra žrtvama Racije, u Kraljevu je počelo uređenje Spomen-groblja strijeljanih, uveden je video-nadzor i čuvarska služba, a u Kragujevcu se uvodi grijanje u spomen-muzej.
U saopštenju Ministarstva informisanja posle zasijedanja navodi se da je ministar Ristić tokom brojnih izlaganja i u razgovorima „naglasio da Srbija snažno podržava nedavno usvojene preporuke međunarodnog tima stručnjaka u okviru IHRA, a u vezi sa analizom trenutnog stanja u Spomen-području „Jasenovac“, kao i da insistira na njihovoj momentalnoj implementaciji. Takođe, zajedno sa svim članicama IHRA, očekuje da bude redovno obavještavana od Hrvatske o dinamici unapređenja sadržaja u okviru Spomen-područja“.
IHRA je i zvanično iznova pozvala vlasti Hrvatske da bez odlaganja počnu sa punom i neselektivnom primenom preporuka u vezi sa poboljšanjem sadržaja u okviru SP „Jasenovac“.
U saopštenju su posebno istaknuti konstruktivni dijalozi koje je ministar imao sa predsjedavajućim IHRA lordom Erikom Pikslom, šeficom delegacije SAD i specijalnom izaslanicom Stejt Dipartmenta za pitanja Holokausta Elen Džermejn, šefom izraelske delegacije Josijem Gevirom, direktorom parlamentarne grupe Donjeg doma Ujedinjenog kraljevstva posvećene prevenciji genocida i zločina protiv čovječnosti Lujem Trampom, kao i glavnim savetnikom IHRA, američkim istoričarem dr Robertom Vilijamsom.
– Na marginama događaja ministar se sreo sa šefovima delegacija Švajcarske, Argentine, Austrije, Španije, Poljske, Mađarske, Švedske, Norveške… Upoznao je članove državnih delegacija sa karakterom, teritorijalnom rasprostranjenošću i brojnim tragičnim posledicama genocida koje je nad pripadnicima srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata sprovela hrvatska država. Ukazao je i na snažno protivljenje Srbije primeni selektivne kulture sećanja i kao najeklatantniji primer naveo nedavno usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN – navodi se u saopštenju.
(Novosti)