MASTER: Neophodna veća zastupljenost žena u javnom i političkom životu
Bolja percepcija javnosti o važnosti rodne ravnopravnosti i učešću žena u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu, glavni je cilj jednogodišnjeg projekta koji je realizovala „Mreža za evropske politike – MASTER”
Izvršna direktorica organizacije Andrea Popović istakla je da po poslednjim podacima u Crnoj Gori ima više žena, ali da su one minimalno zastupljene kada je riječ o donošenju odluka u javnom životu.
“Činjenica je da u ovom sazivu Vlade od 22 člana samo su četiri žene dok ih je u Skupštini 17 od 81 poslanika. Podsjetiću da je Crna Gora usvojivši Nacionalnu strategiju održivog razvoja postavila za cilj da najmanje 40 odsto žena bude zastupljeno u politici, što do sada nije ispunjeno”, rekla je Popović.
Istakla je da se rodna neravnopravnost ispoljava kroz nedovoljnu političku participaciju žena, a uzroci tome proizilaze iz građanske svijesti da ženama nije mjesto u javnom i političkom životu, već da iste treba da su posvećene kući i porodici.
„Položaj žena u politici se mora tretirati sa posebnim pažnjom“, smatra Nada Drobnjak, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, a to objašnjava činjenicom da je to jezgro za pokretanje svih ostalih priča koje se tiču osnaživanja žena i postizanja uspjeha na polju rodne ravnopravnosti.
“Zašto su važne žene u politici – zato što one mogu autentično da iznesu stavove svih žena, da ukažu na problem neravnomjerne raspodjele u sveri privatnog i javnog, da iznesu priču o nasilju nad ženama”, navela je Drobnjak.
Naglasila je da „u Crnoj Gori živimo život u kome žene žive manjinska prava, jer ih još uvijek nema ni 30 posto na mjestima odlučivanja“.
Poslanica u Skupštini Crne Gore Jelena Nedović istakla je da se ona u svojoj političkoj karijeri susrela sa slučajevima diskriminacije u odnosu na žensko učešće u političkom odlučivanju.
“Žene same moraju statin a put takvim pojavama I to prvenstveno tako što će javno propagirati svoja prava I mišljenje bez obzira kako na to gledala šira javnost jer svi negativni mizogeni komentari ne smiju da ih sputavaju već naprotiv da ih osnaže da iskazuju svoje mišljenje”, rekla je Nedović.
Matija Maksimović je ispred Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava rekao da se u saradnji sa brojnim domaćim i međunarodnim partnerima radi na jačanju društvene svijesti o važnosti pitanja rodne ravnopravnosti.
“Naš nacionalni dokument u ovoj oblasti sa Akcionim planom 2023.-2024. ima za cilj dausmjeri aktivnosti države kroz konkretne mjere za postizanje rodne ravnopravnosti do 2025. godine, sa jasno definisanom vizijom, strateškim i operativnim ciljevima i indikatorima u pravcu postizanja potpune rodne ravnopravnosti”, rekao je Maksimović.
Marija Blagojević, predstavnica UNDP-a, istakla da je tema rodne ravnopravnosti jedna univerzalna i globalna tema i da su društvene norme i kulturni obrasci koji vladaju kod nas ali i u svijetu vrlo teški za iskorijeniti.
Nerma Dobardžić Kurti, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kazala je da su u toj instituciji primijetili da građani i građanke u dovoljnoj mjeri ne poznaju šta tačno znači pravni pojam diskriminacija.
“Ukoliko nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata mi se ne možemo upustiti u ispitivanje potencijalne diskriminacije ali se nećemo oglasiti nenadležnim već ćemo se upustiti u eventualno ispitivanje povrede nekog drugog prava”, pojasnila je Dobardžić Kurti.