Herceg Novi ostaje bez bolnice Meljine?

Iako je Vlada obećala, pa čak i usvojila takvo rješenje, da će bolnica u Meljinama krajem januara postati sastavni dio javnog zdravstva Crne Gore, pod okriljem bolnice u Kotoru, i na takav način raditi neometano pružajući sve usluge građanima i turistima u Herceg Novom i ovom dijelu Boke, najnoviri razvoj događaja govori da do toga neće doći.

Juče je JZU Opšta bolnica Kotor oglasom tražila da se u roku od tri dana dostave prijave za slobodna radna mjesta u toj zdravstvenoj ustanovi. To, prema nekim informacijama, znači da će više od trećine od 150 zaposlenih u bolnici u Meljinama, što medicinskih, što radnika u tehničkoj službi, ostati bez posla, a ova  bolnica će praktično postati stacionar Opšte bolnica Kotor, odnosno manja bolnica u kojoj pacijenti mogu da leže.

Za radnike je ova informacija bila pravi šok i odmah su zatražili obrazloženje od uprave.

Zaposleni su danas protestovali u krugu bolnice kako bi izrazili negodovanje zbog zapostavljavanja ove zdravstvene ustanove, jer konkursima za slobodna radna mjesta u bolnici nisu predviđeni svi zaposleni, već samo dio njih. Zatražili su hitan sastanak sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem i premijerom Dritanom Abazovićem, jer su rokovi, kako poručuju, vrlo kratki. Decembarsku platu nisu primili, a protest su nastavili ispred zgrade Opštine.

Predsjednica Sindikata bolnice Meljine Slavica Drobnjak je zapitala koliki je apsurd da neko ko se deset godina bori za ustanovu mora da konkuriše za radno mjesto za koje se borio.

“Želimo odgovor zbog čega tim konkursom nije obuhvaćeno 59 radnika koji 1. februara u ovoj ustanovi nemaju posao. Nemamo posao vjerovatno svi, jer ugovor koji su nam ponudili traje do 31. januara. Niko od nas od 1. februara nema trajnije rješenje. I dalje se vrti priča oko zarade bolnice, nismo dobili platu iz decembra i ne znamo kada ćemo je i hoćemo li je dobiti. Postavljam pitanje svim odgovornim, naročito Ministarstvu zdravlja: zašto su objavili konkurs, a nisu obavijestili radnike bolnice? Svi radnici su se usaglasili da na taj konkurs niko neće konkurisati”, kazala je Drobnjak.

Da li se ovim pripajanjem JZU Opšta bolnica Kotor briše bolnica Meljine, briše se ime bolnice i možda na takav način prividno gasi, zapitala se Drobnjak.

“To su sve pitanja koja postavljamo resornim ministarstvima i Vladi. Da li je ovo početak gašenja bolnice, zašto nisu obavjestili o konkursu, zašto očekuju da odgovorimo na taj konkurs? Ako smo se za ovu ustanovu borili 10 godina, borili smo se da opstane za ovaj grad, da li možemo da mislimo da je ovakva odluka i prevara građana Herceg Novog. Da li i građani treba da razmišljaju u tom pravcu i da li ovo možemo nazvati prevarom ili imaju neko drugo rješenje? Oni se nisu izjasnili. Tražimo izjašnjenja, decembarsku platu i odgovor da li je pripajanje bolnice Meljine Kotoru njeno gašenje. Ako imaju druga rješenja i ako su ih imali, a nisu mogli da nam ih kažu, oni su morali da nam ih nagovjeste”, kazala je Drobnjak.

Na ovakav način, doslovno iza leđa, obesmišljeni su napori lokalne uprave i radnika, ali i svih građana koji su tražeći da se sačuva bolnica u nekoliko navrata blokirali saobraćaj na graničnom prelazu na Debelom brijegu, a mjesecima pokušavali institucionalnu borbu. Umjesto da se ulaskom u sistem javnog zdravstva omogući očekivano zapošljavanje najmanje još sedam specijalista, kao i većeg broja nemedicinskog kadra, sada će i veliki dio postojećeg kadra praktično na ulicu, a građani ostaju bez elementarnog prava na zdravstveno zbrinjavanje.

Predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović, koji je uspio animirati i zaposlene u Opštini i građane da ne daju bolnicu organizujući blokade saobraćaja, ali ne zanemarujući pritom ni institucionalnu borbu, bio je zatečen informacijom.

“Ovo je grom iz vedra neba. I to se dešava baš u trenutku kada su Uprava za katastar i zaštitnica imovine Crne Gore u cjelosti završile posao i kada je sva imovina popisana i objedinjena. Na osnovu toga, krajem ovog mjeseca bolnica Meljina je trebalo da uđe u sistem javnog zdravlja pod okriljem bolnice u Kotoru. Ponavljam, ni na jednom sastanku sa nadležnima u Vladi niko nije spomenuo ovakav scenario. Naprotiv, prihvaćeno je ono na čemu smo insistirali, da bolnica uđe u sistem javnog zdravlja, sa kompletnim osobljem i da onda po potrebi bude kadrovski popunjavana. Bolnica Meljine je trebalo da bude na putu zapošljavanja novih ljekara, a nikako da postane stacionar sa ambulantom. Svakako da ćemo preduzeti mjere i da bolnicu nikako nećemo dati”, poručio je Otović.

Jasno je da trajno rješenje Opšte bolnice Meljine ne može da se riješi bez dogovora sa vlasnikom, konzorcijumom koji upravlja kompanijom “Meljine kompleks”, kojom većinski gazduje Atlas CAP. Ovaj konzorcijum već sedam-osam godina pokušava da se dogovori sa državom, nudeći finansijsko poravnanje poslije kojeg bi bolnica Meljine nesmetano ušla u sistem javnog zdravlja Crne Gore.

Blizu rješenja su bili dovedeni razgovori sa Vladom premijera Duška Markovića i tadašnjim ministrom finansija Darkom Radunovićem, ali i pored njihove nesporne volje pregovori su naprasno prekinuti uz vrlo neobična objašnjenja, vjerovatno po naređenju “odozgo”. Vlada Zdravka Krivokapića nije ništa uradila u rješavanju ovog gorućeg pitanja, čak je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević saopštio da se po pitanju bolnice za razgovor javila Krivokapićeva ćerka!?

Vlada koju u tehničkom mandatu vodi Dritan Abazović opredijelila se za rješenje koje ne odgovara ni radnicima, a još manje privatnom vlasniku.

Uostalom, ministar finansija Aleksandar Damjanović je, gostujući na A plus TV, govoreći o problemima vezanim za rješavanje slučaja Meljine rezimirao priču opaskom “jednom riječju pakao”!

“Ako ima pakla, onda su vam to Meljine. A najljepše od svega je što od momenta kada se krenulo u priču o raskidu ugovora, tamo neke 2016. godine, u pravosudnom dijelu nije se odmaklo ni za jotu. Čak ni pripremna ročišta nisu obavljena a vrijeme prolazi“, prokomentarisao je Damjanović, uz konstataciju da veliki dio krivice za situaciju vezanu za Kompleks i bolnicu Meljine nosi pravosudni sistem.

“Po meni veliki dio krivice nosi pravosudni sistem. Moralo je mnogo brže da se sve odradi. Četiri procesa su tu – arbitražni, krivični, stečajni, parnični… a mrdnulo se nije. Sad je popularno napadati pravosuđe zbog svega ovoga što se dešava, čak i ovih kadrovskih i ličnih stvari. Ali, realno su ljudi iz pravosuđa zadnja odbrana režima. To je tako svugdje, ne samo u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.

 

 

(aplus)