Danas se piše istorija: Poslanici će glasati o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, a ako je usvoje Crna Gora bi bila prva država u svijetu koja je donijela ovakvu Rezoluciju i time bi osvjetlala obraz cijelom srpskom narodu!

0

Poslanici crnogorske Skupštine raspravljaće danas o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu. Ta Rezolucija Crnoj Gori dolazi nakon što je Crna Gora u Ujedinjenim nacijama podržala Rezoluciju o Srebrenici, a koju inače nije podržalo preko 100 zemalja svijeta. Ovim činom, makar prema riječima crnogorske vladajuće vrhuške, žele da pokažu da imaju istovjetan pogled na sve zločine iz prošlosti, iako Srebrenica i Jasenovac nisu za porediti.

A najava same Rezolucije uzburkala je mnoge koji očito i danas baštine ideologiju Nezavisne Države Hrvatske. Tako je DPS sa svojim satelitima oštro stao protiv Rezolucije a potpomognut i sa hrvatskim ministrom spoljnih poslova koji opskurnim izjavama o Rezoluciji o tzv. Božićnom ustanku pokušava da opravda najveće zločine koji su počinjeni na prostorima Balkana u Drugom svjetskom ratu.

A sva priča oko Jasenovca započela je nakon što je Borba aprila ove godine posjetila ovaj najveći srpski grad pod zemljom koju je naša redakcija sprovela kako bi približili crnogorskoj javnosti o strahotama koje su ovdje počinjene.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.

Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine. Ekipa Borbe je obišla i memorijalni kompleks gdje se mogu vidjeti samo ostaci zloglasnog logora, i kako je sve izgledalo. Pored navedenih humki na fotografijama možete vidjeti i voz kojim su prevoženi zarobljenici.

Oni zarobljenici koji nisu završili u humkama, bacani su u Savu kako bi voda odnijela tijela do srpskih naselja.

  

FOTO: Ostaci zločinačkog kampa

 

Radni logor Jasenovac“, kako ga naziva hrvatska državna administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za komuniste, partizane, pomagače i simpatizere Srba, Roma i Jevreja.

Sistem logora Jasenovac bio je zloglasan po varvarskim metodama i velikom broju žrtava.

Pojedini istoričari holokausta navode da je „Jasenovac bio daleko brutalniji od Aušvica“. U procesu „pročišćenja hrvatske nacije“, srpska djeca su ubijana, zajedno sa odraslima. Tokom četiri godine, između aprila 1941. i maja 1945, 73.316 mališana je ubijeno u NDH. Tokom Drugog svjetskog rata, jedino mjesto u cijeloj Evropi u kome su postojali specijalni logori za djecu bila je Hrvatska.

Samo od decembra 1941. do aprila 1942. Hrvati su ubili 19.544 dječaka i djevojčica srpske nacionalnosti, a njihovi identiteti utvrđivani su kasnije. Ubijani su, prema svjedočenjima, na najstrašnije načine, i umirali su, takođe, više nego odrasli, od bolesti, izgladnjelosti, žeđi i smrzavanja. Mnoga djeca poklana su u Jasenovcu sredinom septembra 1942. Djeca su dovođena u 15 zaprežnih kola u ciglanu i spaljivana. Slična sudbina zadesila je 300 djece koja su pogubljena u Gradini u oktobru 1942. Ogroman broj djece, oko 12.000, spasen je od ustaškog pogroma, a za tu akciju najzaslužnija je Dijana Budisavljević i desetine plemenitih ljudi koji su joj pomogli.

Nakon Drugog svjetskog rata, u namjeri da izjednače žrtve i zasluge za oslobođenje zemlje, komunističke vlasti su činile sve da se Jasenovac pominje što manje. O najvećem stratištu u NDH nisu snimani filmovi niti rađeni serijali, a lider komunista Josip Broz Tito nikada nije otišao u Jasenovac.

Krajnje interesantno, u momentu kada je naša redakcija bila u posjeti manastiru i eparhiji, vladiku pakračko-slavonskog Jovana Ćulibrka posjetila visoka delegacija Jevrejske zajednice Novog Sada na čelu sa predsjednikom te zajednice Mirkom Štarkom. Vladika je gospodinu Štarku pokazao sve horore logora u kom su stradali Srbi, Jevreji i Romi. Napomene radi, Jevreji su narod koji je najviše stradao u Drugom svjetskom ratu od strane mača Adolfa Hitlera i žale srpske žrtve Jasenovca, sa kojima su njihovi sunarodnici sastradavali.

A kako je izgledala čitava priča logora, ispričao je vladika… Upravo je vladika Jovan svoj životni poziv posvetio očuvanju sjećanja na način na koji su žrtve mučene i ubijane.

Jedan od najinteresantnijih je sklop objekata apoteke, bolnice, kao i zatvora u kom su ljekari držani. Na sledećim fotografijama možete vidjeti kako je izgledala NDH apoteka u kojoj su radili Jevreji i bolnica u sklopu logora.

FOTO: Jevrejska apoteka      Tik pored apoteke, nalazio se i zatvor u kom su držani jevrejski i ostali ljekari.

FOTO: Jasenovački zatvor

 

Upravo na ovom mjestu, par metara pored, po predanju, doktor Ranko Zec je posvjedočio o smrti svetog novomučenika Vukašina klepačkog. Podsjećamo, sveti Vukašin je poznat po svojoj rečenici „Samo ti sine radi svoj posao“ dok je hrvatski zločinac komadao njegove udove.

Sedam godina unazad  područje je otrgnuto zaboravu, a u narednom periodu, kako je Borbi saopšteno, očekuje se dalje uređenje prostora.

Čak i pored činjenice da je upravo ovdje bio najveći NDH logor, najzloglasniji na prostoru Balkana, ipak su i „hrvatska braća“ obilježila nekadašnje srpske kuće…

FOTO: Ustaška obilježja

 

Vladika je, međutim, pokazao i da eparhija radi na konstantnom prikupljanju dokumentacije. Pokazao je, kako našem novinaru, tako i predstavnicima Jevrejske zajednice, bogatu biblioteku gdje se sakupljaju kako strane, tako i domaće publikacije i knjige koji govore ili o logoru, ili o komunističkom, ustaškom ili četničkom pokretu, kao i o srpskim stratištima.

Važno je napomenuti i da je ovo jedina biblioteka na svijetu čija je tema Drugi svjetski rat u Jugoslaviji.

FOTO: Biblioteka

Na kraju, posjeta je završena i posjetom manastiru Jasenovac gdje je vladika pojasnio da se tu čuvaju mošti novomučenika.

Interesantno je i da je u okviru kompleksa pohranjen i kesten Ane Frank. Po predanju, Ana Frank je iz mjesta gdje se skrivala njena porodica tokom Drugog svjetskog rata mogla vidjeti drvo kestena. Jevreji širom svijeta, kao i drugi narodi nad kojima je izvšren genocid, uzimaju grančice kestena i posađuju ga u okviru svojih kompleksa sjećanja.

Govori se da on uspijeva samo na mjestima koja su spomen sjećanja na velike zločine, dok na drugim ne uspijeva… Sami pogledajte.

Vladika Jovan je mnogo godina proveo u Cetinjskom manastiru, od 1991. do 2003. zajedno sa blaženopočivšim mitropolitom crnogorsko primorskim Amfilohijem. S tim u vezi, interesantno je da se nadomak jasenovačkog manastira nalazi i gumno koje je identično onome kraj Cetinjskoj manastira, gdje je mitropolit stolovao.

Podsjećamo, mitropolit je tražio da njegov grob bude posut, između ostalog, i zemljom iz Jasenovca.   

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.