Čuvanje preostalog blaga: Da li pravilno raspolažemo sa parkovima prirode?
Parkovi prirode i zaštićena područja bitan su resor kojima raspolaže Crna Gora ali je pitanje da li pravilno raspolažemo i rukovodimo tim resursima. O tome su u Temi Jutra govorili direktorica Centra za istraživanje ptica Jovana Janjušević, direktor parka prirode „Piva“ Ivan Doderović i Ana Pajović Tošić iz Agencije za upravljanje zaštićenih područja u Podgorici.
Ana Pajović Tošić kazala je da u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, jedna lokalna samouprava ukoliko se isti nalazi na njenoj teritoriji, podnosi zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine pri čemu se radi opširna studija životinjskih i biljnih vrsta kao i drugih estetskih vrijednosti.
„Na osnovu te studije, određuje se stepen zaštite. Ne mora biti samo park prirode, može biti i spomenik prirode ili predio od značaja. Neki Nacionalni parkovi imaju najveći stepen zaštite i na osnovu toga jedna lokalna samouprava proglašava aktom to područje zaštićenim. Propisuju se određene aktivnosti po zonaciji, prve druge i treće zone. Prva zona podrazumijeva najveći stepen zaštite i tu nisu dozvoljene nikakve aktivnosti, dok su druge zone i treće zone fleksibilnije i one određuju aktivnosti koje su u skladu sa prirodom i koje su održive“, kazala je ona.
Rezervati imaju najveći stepen i oni su ispred Nacionalnih parkova.
Jovana Janjušević je komentarisala situaciju ulcinjske solane i kazala da je to kompleksnija procedura iz razloga što njena zaštita nije potekla od lokalne samouprave već od civilnog sektora.
„Zaštita ulicnjske solane je i preduslov za ulazak u EU. Bez ispunjavanja tog završnog mjerila čak i pored svih IBAR-a, ona će biti kamen spoticanja i to nas raduje jer je to personifikacija vladavine prava. To je specifičan primjer i to je važno za čitavu državu. Negdje od naših znanja zavisi kako ćemo upravljati vodama a pitanje je hoćemo li moći da obezbijedimo adekvatne uslove gnježdenja. Tu je jako puno znanja potrebno da se taj ekosistem dovede na nivo koji je potreban a da diverzitet bude na nivou na kom želimo“, kazala je Janjuševićeva.
Dodaje da ima pomaka ali nisu na zadovoljavajućem nivou.
„Mi smo i naš izvještaj iz sijenke nazvali „Kap soli u moru progresa“ a treba jako puno raditi. Što se tiče zaštite životne sredine, to je jedno od najzahtjevnijih poglavlja. Životna sredina i zaštita prirode je pitanje kom treba vojni garnizon a iz ugla političke situacije nije na vrhu prioriteta već na zapećku. Kad pogledamo Solanu, samo od civilnog sektora smo imali ulaganja od više hiljada evra i odradili restauraciju nasipa što je prvi projekat zaštite prirode ikad izvršen u Crnoj Gori“, kazala je ona.
Sa druge strane, dodaje, i tu postoji pomak a ove godine će Ministarstvo ekologije kroz jedan projekat da se uključi i izvrši sanacione radove.
„Ali taj progres nije dovoljan jer konstantno imamo nasipe koji se urušavaju a zbog čega je potrebno više ulaganja“, kazala je ona.
A stanje u parku prirode Piva je zadovoljavajuće, navodi Ivan Doderović.
„Poslujemo na zdravim osnovama, domaćinski upravljamo tim područjem. Sreća, kada je u pitanju Piva, da je u samom startu upravljač jasno definisan – iste godine kada je proglašeno zaštićeno područje, osnovano je društvo za zaštitu a to nažalost nije slučaj sa ostalim parkovima prirode gdje imamo različite vidove upravljanja. To je toliko komplikovana situacija za moje kolege u ostalim parkovima prirode“, kazao je on.
Dodaje da je tako od osnivanja parka prirode „Piva“.
„Od ukupnog zaštićenog područja na prostoru Crne Gore, 17% pripada parku prirode Piva a površina je 32.500 hektatra što je negdje i približno nacionalnom parku Durmitor. Za sada nema indicija da će postati nacionalni park“, kazao je on.