Bečić: Usvajanje zakona o Skupštini jedan od prioriteta

Bečić: Usvajanje zakona o Skupštini jedan od prioriteta

Usvajanjem zakona o Skupštini značaj zakonodavnog organa države bio bi podignut na veći nivo, ocijenio je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić, navodeći da će usvajanje tog pravnog akta biti jedan od prioriteta novog skupštinskog saziva.

On je kazao da bi se tim zakonom uredilo funkcionisanje zakonodavnog doma, na čemu će posebno insistirati.

Parlament trenutno funkcioniše na osnovu Poslovnika i drugih podzakonskih akata i, kako je naveo Bečić, nema dileme da je zakon o Skupštini potreban.

“Time bi se značaj zakonodavnog organa države podigao na veći nivo, a njegov rad, nadležnosti i organizacija postale dio zakonske materije, što je ujedno i regionalna i međunarodna praksa”, rekao je Bečić u intervjuu agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, nedostatak zakona o Skupštini u prethodnom periodu uslovio je da pojedini funkcioneri, predstavnici izvršne vlasti nemaju jasnu, preciznu i potpunu obavezu da polože račune par-lamentu, odgovore na pitanja ili dođu na kontrolna saslušanja.

“Prema tome, usvajanje zakona o Skupštini biće jedan od prioriteta u narednom periodu i to pitanje sam otvorio na posljednjem sastanku Kolegijuma predsjednika Skupštine, nakon čega smo pristupili formiranju radne grupe za temeljnu izmjenu Poslovnika, ali i za izradu Zakona o Skupštini”, naveo je Bečić.

On je kazao da očekuje da radna grupa svoju obavezu realizuje u najkraćem mogućem roku.

Odgovarajući na pitanje koji su najveći nedostaci izbornog zakonodavstva, Bečić je naveo da je praksa u svim do sada sprovedenim izbornim procesima iskristalisala nedostatke i izbacila na površinu sve anomalije koje je neophodno što prije otkloniti.

Kako je kazao, mnogo je elemenata koji utiču na ravnopravnost subjekata u izbornim procesima, ali i slobodu građana da izraze svoju volju.

“Uticaj na birače je ono što u lepezi zloupotreba najneposrednije dolazi do izražaja, ali moram da napomenem da to zavisi i od političkih elita na vlasti. Vremenom je taj mehanizam samo obogaćen, inoviran i nadograđen novim idejama uticaja i širenjem mreže”, kazao je Bečić.

To je, kako je istakao, nedopustivo za savremenu državu na tlu Evrope u 21. vijeku.

“Uvjeren sam da nova demokratska i proevropska vlast koja je utemeljena i na snažnom suprotstavljanju izbornim zloupotrebama, sada iz pozicije vlasti neće posezati za bilo kakvim radnjama koje imaju za cilj uticaj na izbornu volju građana”, naveo je Bečić.

Međutim, kako je kazao, i pored takvog uvjerenja, smatra da zakon treba da sadrži niz ograničenja i sankcija za svaku, pa i najmanju zloupotrebu.

Bečić je poručio da samo takav pristup vodi ka ozdravljenju društva i potpunom demokratskom sazrijevanju.

“Kada je riječ o ostalim najznačajnijim elementima, koji treba da budu u fokusu reformi, izdvojio bih birački spisak i potrebu za njegovim unaprjeđenjem, slobodu medija, uvođenje odgovarajućih ograničenja kada je u pitanju mogućnost miješanja državnih organa i funkcionera u izborni proces”, naveo je Bečić.

U fokusu reformi, kako je dodao, treba da bude i rad na usavršavanju rada organa za sprovođenje izbora, način glasanja, identifikacija birača.

“Izdvojio bih potrebu održavanja izbora u jednom danu, kao i mnogo toga drugog o čemu smo govorili u prethodnom periodu i za šta smo nudili konkretna rješenja. Mislim da ovog puta krećemo pravovremeno i da imamo dovoljno vremena, ako zaista svi iskreno budemo težili ostvarenju cilja”, rekao je Bečić.

On je podsjetio da je na Kolegijumu predsjednika Skupštine otvorio pitanje rada na sveobuhvatnim izbornim reformama, jer je to jedan od prioreiteta novog saziva, ali i veliko očekivanje građana i međunarodnih partnera.

“Već na trećem sastanku Kolegijuma dogovorili smo da radna grupa, koju će činiti po dva predstavnika parlamentarne većine i opozicije, pripremi Predlog odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kako bi on uz učešće svih, u punom kapacitetu i sasvim dovoljnom vremenskom okviru radio na ovom veoma važnom pitanju”, naveo je Bečić.

Kako je kazao, na osnovu javno saopštenih stavova, očito je da postoji spremnost sa svih političkih strana da se krene u taj process.

“Povjerenje svih aktera u izborni proces i stvarnje ambijenta da izborni proces bude uobičajena demokratska utakmica naš je zajednički interes čije ostvarenje će definitivno ubrzati i naš evropski put”, smatra Bečić.

On je kazao da očekuje da će Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biti formiran do kraja godine.

Upitan kako ocjenjuje saradnju sa novom opozicijom od kada je izabran za šef parlamenta, Bečić je naveo da su dosadašnji sastanci Kolegijuma pokazali dinaminačin i konstruktivan rad i vlasti i opozicije, koji je rezultirao brojnim zajedničkim zaključcima.

“Takođe, vidjeli ste da smo bili spremni i da prihvatimo određene zahtjeve opozicije, kao znak dobre volje i spremnosti na saradnju, a sa ciljem što veće homogenizacije i jedinstva društva u izazovnim vremenima. Vjerujem da ćemo biti spremni da prepoznamo strateške interese našeg društva i ciljeve koji stoje pred nama”, kazao je Bečić.

Njihova osvarenja, kako je rekao, “predstavljaju tekovine u koje treba sebe zajedno da ugrade i vlast i opozicija, zato što su to ostvarenja koja ostaju iza svih nas koji smo politički prolazni”.

Bečić je poručio da je kompromis najveći državni interes i da nije znak slabosti, već simbol snage i političke i svake druge odgovornosti.

On je naglasio da je jačanje kontrolne uloge najvišeg zakonodavnog doma i vraćanje centralne društveno-političke pozicije Skupštini neophodnost i interes društva u cjelini.

Skupština će, kako je poručio, nastojati da bude jak, odgovoran i iskren partner Vladi, a ne bilo kakvo verifikaciono sredstvo.

Na taj način, smatra Bečić, može se učiniti i da sama Vlada bude kvalitetnija, jer parlamentarna demokratija mora da živi u praksi, a ne samo na papiru.

Kako je naveo, parlamentarne istrage, kontrolna saslušanja, poslanička pitanja, premijerski sat, zahtjevi za dostavom informacija i akata, neki su od mehanizama koji stoje na raspolaganje poslanicima na polju demokratske kontrole vršenja vlasti.

Inicijativa i akcija je na samim poslanicima, a, kako je kazao, neophodno je da se u potpunosti poštuju prava poslanika i mehanizmi koji im stoje na raspolaganju i da niko više ne pokušava da ponižava ili ignorište najviši zakonodavni i predstavnički dom građana.

“Kada govorimo o parlamentarnim istragama, u redovnim okolnostima logično je da je opozicija više zainteresovana za parlamentarne istrage, pa je zato i našim propisima definisano da je predsjednik Anketnog odbora iz opozicije, što može u ovim tranzicionim crnogorskim okolnostima biti specifičnost”, rekao je Bečić.

On je poručio da će ohrabrivati i taj vid demokratske kontrole, koji je prepoznat kao ustavna kategorija, vodeći račun da se sprovodi u punom kapacitetu u skladu sa Ustavom i drugim propisima.

“Takođe, sa druge strane, vjerujem da će određeni slučajevi koji zavrjeđuju pažnju biti predmet razmatranja unutar parlamentarne većine”, dodao je Bečić.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da bi trebalo izmijeniti Poslovnik u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje poslanika za izgovorene riječi, on je naveo da Skupština mora postati istinska arena demokratije, dom ugleda i pristojnosti, mjesto dijaloga, rzumijevanja, poštovanja.

“Da bismo došli do tog cilja, svaki od 81 poslanika, bilo iz redova vlasti, bilo iz opozicije, mora da preuzme svoj dio odgovornosti”, poručio je Bečić.

On je kazao da neće tolerisati retoriku koja prelazi granice dozvoljenih moralnih standarda, ali da će uvijek stimulisati argumentovanu raspravu i razmjenu stavova.

“Kada je riječ o Poslovniku, ističem da ima i prostora i potrebe za njegovim unaprjeđenjem. Zato smo na posljednjem sastanku Kolegijuma dogovorili da formiramo radnu grupu koja će raditi na njegovim izmjenama i dopunama”, naveo je Bečić.

On je kazao da je već saopštio šefovima poslaničkih grupa da se zalaže da se eliminišu sankcije prema poslanicima koje su neopravdano uvedene i sprovođene u prethodnom mandatu.

Odgovarajući na pitanje da li je dogovoreno koliko će potpredsjednika imati Skupštine, Bečić je naveo da je upravo utvrđivanje broja potpredsjednika parlamenta i izbor potpredsjednika preostala tačka dnevnog reda konstitutivne sjednice.

“Zahtjev određenih poslaničkih klubova je bio da rješavanje pomenutog pitanja sačeka izbor nove Vlade, kako bi oni mogli zauzeti definitivne stavove polazeći od sagledavanja određenih kadrovskih rješenja”, rekao je Bečić.

Govoreći o dosadašnjoj praksi, odnosno o postupanju prethodnih saziva, on je podsjetio da je Skupština praktikovala da ima dva potpredsjednika iz reda vlasti.

Saglasno Poslovniku, kako je kazao, jedan potpredsjednik je iz reda opozicije. Kako je naveo Bečić, u pretprošlom sazivu Skupština je imala potpredsjedika iz redova opozicije – Branka Radulovića, dok u prošlom sazivu nije izabran opozicioni potpredsjednik parlamenta.

“Vjerujem da ćemo biti efikasni i da će se nakon neophodnih unutar koalicionih i unutar partijskih konsultacija i dogovora, ubrzo steći uslovi za izbor svih potpredsjednika Skupštine”, zaključio je Bečić.

Related posts

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *