U zavjetrini pomoći Ukrajini: SAD „dorađuju“ međunarodno pravo
Američki Kongres je ovlastio predsjednika Džoa Bajdena da konfiskuje ruske dolarske rezerve za obnovu Ukrajine. Pritisak na EU i Švajcarsku, da slijede USA primjer, će se pojačati.
Volja Amerikanaca da podrže Ukrajinu novcem od poreza se krnji. Vašington se stoga već duže vrijeme fokusirao na ruske devizne rezerve, zamrznute u SAD.
Ideja glasi: konfiskovati ovu rusku imovinu i iskoristiti je za finansiranje skupe obnovu i izgradnju Ukrajine. Rusija time treba da plati ogromnu štetu koju je nanela Ukrajini.
Međutim, do sada nije postojao pravni osnov za ovo „čisto rešenje“ – ni na nacionalnom ni na međunarodnom nivou. Ali sada je Kongres usvojio takozvani Repo-Zakon, koji američkom predsjedniku omogućava pristup ruskim deviznim rezervama i nalaže mu da osnuje Fond za Podršku Ukrajini. Ovaj zakon je prošao kroz oba doma SAD parlamenta kao dodatak paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u visini od 95 milijardi dolara. Služio je da podmaže glasanje sumničavih kongresmena i senatora, i na ljevici i na desnici, koji su bili rezervisani prema davanju dalje pomoći Ukrajini.
Delikatna prava argumentacija
Predsjednik Bajden se još nije oglasio da li zaista želi da konfiskuje rusku deviznu imovinu. Ali može se pretpostaviti da će u Vašingtonu biti izvršen veliki politički pritisak na njega da to uradi. Bio bi to korak bez presedana, jer SAD nisu zaraćena strana. Očekivani uticaj je skoro pa beznačajan. Samo između 4 i 5 milijardi dolara deviznih rezervi ruske vlade se nalaze u SAD. To je 1% do 2% novca Rusije koja je blokiran širom sveta, ukupne vrednosti od 300 milijardi dolara. Lavovski dio, oko 190 milijardi, deponovan je u Belgiji kod klirinške kompanije “Euroclear”. Prema informacijama Seco, u Švajcarskoj leže rezerve i aktiva ruske Centralne Banke u vrijednosti od 7,24 milijarde franaka.
Suštinski značaj američkog Repo-Zakona je u tome što on stvara presedan u međunarodnom pravu. Zakon postavlja novi standard po kom „krajnje nezakonite radnje Ruske Federacije predstavljaju jedinstvenu situaciju koja opravdava ovlašćenja vlade Sjedinjenih Država i drugih zemalja da zaplene rusku državnu imovinu na svojim teritorijama“. Prvobitna verzija je išla dalje i govorila o opštem pravu na konfiskaciju deviznih rezervi takozvanim državama-agresorima. Ali uprkos uskom fokusu na Rusiju i pozivanju na „jedinstvenu situaciju“, SAD ovim stvaraju šablon za djelovanje u svim budućim konfliktima.
Rizici na deviznom tržištu
Eksperti u Vašingtonu ukazali su na visoke rizike ukoliko bi američka vlada postupila unilateralno – smatraju da je konfiskacija moralno ispravna, ali pravno i ekonomski delikatna. Najveći ekonomski rizik je mogući uticaj na dolar, najvažniju svjetsku valutu. Dedolarizacija deviznog tržišta, koja je već u toku, mogla bi da se ubrza. Ako centralne banke vide sigurnost svojih dolarskih rezervi u opasnosti, mogle bi da pobegnu u alternativne valute kao što je kineski renminbi, upozoravaju ekonomisti.
Rusija je već zapretila da će preduzeti kontramere. Nejasno je šta Kremlj misli pod ovim. Ali bivši glavni ekonomista Međunarodnog Monetarnog Fonda Ken Rogoff ozbiljno shvata pretnju.
„Zaplijenu je veoma teško sprovesti s obzirom na štetu koju Rusija može da napravi“, izjavio je on za časopis “Time”.
Kako bi svela na minimum sopstvene valutne rizike, američka vlada će još jednom pojačati pritisak na zemlje G-7, a takođe i na Švajcarsku, da djeluju multilateralno sa USA. Zemlje EU se trenutno fokusiraju na ideju da samo kamate od ruskih deviznih rezervi ulažu u obnovu Ukrajine. Pregovori o ovome u okviru G-7 će se nastaviti. Ali Vašington sada ima u ruci zakon koji zahtijeva oštriji pristup.