Skupština Crne Gore nastavlja rad iako je raspuštena, Vlada Crne Gore radi mjesecima iako je izgubila povjerenje u parlamentu, u toku je tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore, Podgoricom više od pet mjeseci vladaju partije koje su izgubile na izborima u oktobru prošle godine, vrh pravosudnih institucija je u privremenom stanju, piše RSE.
Raspuštena Skupština
Parlamentarna većina donosi zakone u Skupštini, iako je u martu predsjednik Crne Gore raspustio Skupštinu i zakazao parlamentarne izbore za 11. jun.
Dio parlamentarne većine je svjestan da sadašnji saziv parlamenta, koji je formiran nakon izbora 2020. godine, nelegitiman. Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na sjednici 4. aprila apelovao je na kolege da ne usvajaju sistemske inicijative jer je parlament u ovom momentu nelegitiman.
Predsjednica parlamenta Danijela Đurović istrajava na stavljanju na dnevni red sistemskih zakona jer tvrdi da “Skupština nema zamjenu i mora da funkcioniše do sazivanja novog saziva parlamenta”
Pred Skupštinom je drugi put kontroverzni zakonski predlog Vlade o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Takozvani antimafija zakon je oštro kritikovan od nevladinog sektora, naročito MANS-a koji tvrdi da konkretan predlog Vlade fingiranje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala sa ciljem promocije premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Pored toga, pred raspuštenim parlamentom su izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG) koje predviđaju da guvernera imenuje Skupština, a ne predsjednik države i promjene u sastavu Savjeta banke. Iz Centralne banke je upozoreno da planirane promjene direktno ugrožavaju nezavisnost CBCG i pristupanje Evropskoj uniji, te da mogu dovesti u pitanje dalje korišćenje eura.
Vlada bez povjerenja
Od avgusta prošle godine je Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu, jer je izgubila povjerenje u parlamentu.
Vlada je inicirala više kontroverznih akata, poput kupovine trajekta bez tendera i kadrovskih promjena koji će biti predmet sudskih sporova. Posljednja odluka o smjeni Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije donesena je na Vladi, iako je i na sjednici Vlade rečeno da nije u skladu zakonom.
Za v.d. direktora Uprave policije je imenovan Nikola Terzić. I druga Vladina bezbjednosna institucija, Agencija za nacionalnu bezbjednost funkcioniše u v.d. stanju, nakon što je premijer Abazović odlučio da krajem prošle godine smijeni dotadašnjeg šefa tajne službe Sava Kenteru.
Tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će položiti zakletvu tek 20. maja, do kada traje mandat odlazećem predsjedniku države Milu Đukanoviću.
Iako Milatović još nije stupio na dužnost, premijer Abazović zahtijeva od novog predsjednika da poništi prethodnu odluku Đukanovića o zakazanim parlamentarnim izborima za 11. jun.
Abazović smatra da partije parlamentarne većine treba da postignu dogovor o novom terminu izbora, a da taj dogovor sprovede Jakov Milatović nakon inauguracije.
Ukaz predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine donijet je u martu, izašao je u Službenom listu, bio je na Ustavnom sudu koji ga nije poništio, niti proglasio neustavnim.
Pravni stručnjaci su osporili mogućnost opoziva odluke o već zakazanim izborima, a predlog premijera Abazovića ocijenili posljedicom njegovog nepoznavanja prava i ustavno pravnog sistema Crne Gore.
Duga promjena vlasti u Podgorici
Sjednica lokalnog parlamenta Podgorice zakazana je za 12. april, kada će se verifikovati odbornički mandati nove vlasti, a odlazeći gradonačelnik iz Demokratske partije socijalista podnijeti ostavku.
Više od pet mjeseci čekaju na preuzimanje vlasti pobjednici na lokalnim izborima koji su održani u oktobru prošle godine – iz Pokreta Evropa sad, Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta Ura. Naime izborne žalbe na izborni proces nije imao ko da razmatra jer Ustavni sud nije imao kvorum.
Nakon popune dijela upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu, ova institucija se odredila o ustavnim žalbama poslije čega su proglašeni konačni rezultati prošlogodišnjih izbora.
Vrh pravosudnih institucija u privremenom stanju
Izbor čelnika pravosudnih institucija u punom mandatu, godinama je blokiran jer je u crnogorskom parlamentu za njihov izbor potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina poslanika. Tako su na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda godinama privremeno izabrane sudije i tužioci.
Uz to Sudskom savjetu nedostaje tri člana iz reda uglednih pravnika, koji se takođe biraju u Skupštini kvalifikovanom većinom.
Kad niste bili ljudi niste bolje ni ne zaslužujete,digli ste sebi plate na preko 2000€a istovremenu vasa Vlada ne da radnicima Instituta S.Milošević četiti mjeseca platu!Veće bande od ove Vlade Crna gora nije vidjela.
Izmjee Zakona o PIO da svako ko ima pravo na neto penziju preko 600 a da je bioo kada bio javni funkcioner od 1990, podlijeze detaljnoj provejri i da se na sajtu objave podaci o tome dje je sve ta osoba radila, da vidimo da li su i koliko firmi bacili pod stecaj i likvidaciji ili ih doveli blizu toga. Sve, a to se mozw vidjeti iz obrazaca i radne knjizice. Posle da se preko javne uorave sazna dje im djeca rade . Milsim da ima uporiste i u Zakonu o licnim podacima. Pa da vidimo te strucnjake neovisne koji su biki direktori u 5 firmj a sve pod stecaj posli, sve se to moze vidjeti i ako ima sumnje krivinu prijqvu napisati. Jer ako su oslob9djnei od rada nisu od mogucw krivicne odgovornsoti. Cak i revizija svih prav9snaij akata o penziji starosnoj sto su dobili prije par godina za ta lica
Dok su nasi roditlrji od 50 godina isli doma i mukotrpno nam skllivali, ti isti su uzeli na destine hiljada eira , stanove, kuce, djeca studirala u inostrastvu a sad rade u javne ustanove kao neki bitan faktor a mnogi pojma nemaju. Ali ne optuziti ih nista samo objaviti dje su radili i napraviti registar detaljan popis pa neka nadzekni provjerqvaju da li ima ili ne kriv8cnd odgovornsti. Na taj nacin PIO se stiti od posljdnica laznog projavljivanja. To treba u zakonu o lustraciji