Demencija je, za razliku od mnogih bolesti savremenog doba, stanje za koje i dalje postoje veoma ograničene mogućnosti liječenja. Iako određeni lijekovi mogu da uspore njeno napredovanje, njihov efekat je skroman, a pravi lijek još ne postoji.
Ipak, naučnici tvrde da bi promjenama životnih navika moglo da se spriječi gotovo polovina svih slučajeva, a najnovija istraživanja pokazuju da bi samo jedna navika — hodanje — mogla da smanji rizik za više od 50 odsto.
Neurolozi zato redovno savjetuju pacijentima zdravu ishranu, održavanje društvenih kontakata i redovnu fizičku aktivnost. Upravo se vježbanje smatra jednim od najefikasnijih načina za očuvanje zdravlja mozga, čak korisnijim i od rješavanja ukrštenica. Pri tome nije potrebno trčati maratone da biste osjetili benefite — i obično hodanje može imati ogroman značaj.
„Hodanje poboljšava cirkulaciju krvi u mozgu, naročito u hipokampusu, centru za pamćenje koji je najviše pogođen Alchajmerom“, izjavila je za Parade dr Milica Mekdauel, fizioterapeutkinja i koautorka knjige Walk.
„Hodanje takođe podstiče faktore rasta mozga i nerava, što pomaže očuvanju zdravlja neurona“, dodaje.
Prema najnovijim istraživanjima, postoji čak i precizan broj koraka koji bi mogao da prepolovi rizik od demencije.
Skoro 10.000 koraka dnevno za duplo manji rizik
Prema studiji objavljenoj 2022. godine u stručnom časopisu JAMA, koja je obuhvatila više od 78.000 ljudi, osobe koje su dnevno pravile oko 9.800 koraka imale su 51 odsto manji rizik od razvoja demencije. Čak je i skromnijih 3.800 koraka dnevno bilo povezano sa smanjenjem rizika od 25 odsto.
„Ova studija je izuzetno precizna, ali rezultati nisu iznenađujući. Razlika između pacijenata koji svakodnevno hodaju i onih koji to ne rade vidi se već tokom prvih nekoliko minuta razgovora. Ljudi koji redovno šetaju uglavnom su boljeg raspoloženja, kvalitetnije spavaju, imaju viši prag tolerancije na bol, bolju ravnotežu, manji rizik od padova i, što je najvažnije, bistriji um“, kaže dr Mekdauel.
Brzina hoda kao „šesti vitalni znak“
Iako je redovno hodanje veoma važno, dr Mekdauel naglašava da postoji još jedan pokazatelj na koji treba obratiti pažnju, jer može mnogo ranije ukazati na kognitivne promjene.
„Usporavanje hoda može da ukaže na slabljenje kognitivnih funkcija čak sedam godina prije kliničke dijagnoze demencije. Brzina hodanja zaslužuje istu pažnju kao krvni pritisak ili puls“, ističe ona.
Kako dodaje, usporavanje hoda rijetko znači da samo jedan sistem u organizmu ne funkcioniše kako treba — najčešće je znak da cijelo tijelo više ne radi kao ranije.
„Praćenje brzine hoda nekoliko puta godišnje odgovoran je način da kontrolišete svoje zdravstveno stanje, baš kao što provjeravate pritisak na sistematskom pregledu. Osim tempa hodanja, obratite pažnju i na druge simptome, poput češćih padova, gubitka ravnoteže ili potrebe da se pridržavate za rukohvate i zidove“, savjetuje dr Mekdauel.
Ako primijetite da zaostajete za bliskim osobama dok hodate zajedno ili da oni ne mogu da vode razgovor pri vašem uobičajenom tempu, i to mogu biti važni znaci upozorenja.
Nikada nije kasno za početak
Bez obzira na godine ili to koliko dugo vodite sjedilački način života, dr Mekdauel ističe da je mozak neuroplastičan i da je uvijek sposoban za promjene i razvoj.
„Istraživanja pokazuju da čak i starije osobe koje su godinama vodile sedentaran način života mogu, kada počnu redovno da hodaju, da promijene strukturu svog mozga i poboljšaju njegovo zdravlje. Za one koji počinju od nule, važno je da uvedu minimum od 2.500 koraka dnevno. Ako se ta brojka poveća na 3.000, rizik od smrti smanjuje se za sedam odsto, dok sa 3.500 koraka rizik smrtnosti od svih uzroka pada za 15 odsto“, ističe.
Neurolog otkrio koja navika vodi do demencije: Odmah je izbacite
Stručnjaci upozoravaju: Šest ključnih promjena ličnosti koje mogu biti rani znakovi demencije
Artritis, demencija, rak: Pranje zuba tri puta dnevno može smanjiti rizik od više od 50 bolesti
Rizik od Alchajmerove bolesti smanjen za skoro 40 odsto kod ljudi koji su uradili ovo FOTO
Kako navodi, to je izuzetno veliki benefit za svega desetak minuta aktivnosti dnevno. Kada postavite cilj od oko 3.500 koraka dnevno, pokušajte da ga održavate šest do sedam dana sedmično tokom najmanje mjesec dana.
„Poslije toga broj koraka možete povećavati za oko deset odsto sedmično. Ako hodanje povežete sa aktivnostima u kojima uživate, poput razgovora sa prijateljima, partije golfa ili šetnje psa, koristi će biti još veće“, savjetuje dr Mekdauel.
(POLITIKA)
