Godinu dana rata u Ukrajini: Koji su uzroci, koje su posljedice i nazire li se kraj?

Danas se navršava godinu dana od početka ratnog sukoba u Ukrajini. Rusija je započela, kako oni navode, specijalnu vojnu operaciju sa ciljem denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine kako ta zemlja ne bi postala članica NATO-a. Ukrajina i Rusija su u konfliktnom odnosu još od 2014. godine a najnovije otkriće, poput izjave nekadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel, govore u prilog činjenici da je Zapad Minskim sporazumom kupovao vrijeme godinama kako bi Ukrajinu osposobio za njena ratna dejstva.

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević komentarisao je gostujući na Prvoj televiziji u emisiji Jutro Minske sporazume i kazao da su ti sporazumi samo neka vrsta ukrasa na torti bezbjednosno političkog konflikta Kijeva i Moskve.

„Ne treba zaboraviti da je sve počelo narandžastom revolucijom iz 2004. pa onda na Majdanu 2014. a već 2004. imate prisustvo instruktora NATO-a koji rade sa Ukrajinom. To je proces koji je trajao od početka novog milenijuma. Pravi alarm u glavama zapadnih stratega se upalio 2017. tokom sukoba u Siriji. Tada je Moskva pokazala da ima kapaciteta da djeluje mnogo dalje od sopstvenih granica, a kada se taj alarm upalio, oni su problem prebacili u dvorište Moskve“, kazao je Dobrosavljević.

Sa pozicije velikih sila, tvrdi analitičar, imaju potpuno drugu percepciju njihovih interesa.

Urednik spoljnopolitičkog redakcije Javnog servisa Slaviša Đorđević ocijenio je sukob u Ukrajini kao proxy posrednički rat dvije velike imperije, Rusije i SAD-a koji se preliva preko evropskog prostora.

„U svemu tome je Ukrajina kolateralna šteta bez obzira na to što je napad Rusije iznuđen potez. Svakako, to je ugrožavanje teritorijalnog integriteta suverene zemlje. To je jedna politička realnost, a druga realnost je da je cilj Zapada da uništi Rusiju“, jasan je on.

Pukovnik u penziji Dobrislav Bajović tvrdi da kad se razgovara o ovom sukobu, potrebno je vratiti se u prošlost i raspad Sovjetskog saveza.

„Dogovor je bio između SAD-a i Rusije da se NATO neće proširivati na Istok što je pogaženo, naročito zbog republika bivšeg Sovjetskog saveza. Od 1992. godine Rusija upozorava Zapad da prelazi crvenu liniju preko koje Rusija ne želi da ide. Vi znate da je od 16 država nastalo 19, sada 30 i faktički ulazak u NATO-a u Ukrajinu, ulazi se u trbuh Rusije“, kazao je on.

Rusija je prećutno ušla preko učlanjivanja baltičkih zemalja u NATO, tvrdi pukovnik, i dodaje je ovo iznuđen potez Rusije, nažalost.

„Rat je produžena ruka politike. Ono što se nije moglo riješiti politički, rješava se vojnim metodama. Nažalost, ovdje najviše strada Ukrajina“, kazao je on.