Bratski osjećaj i neprekidni i čvrsti kontakti slavenskih pisaca u razmjeni kreativnosti na svjetskom nivou, veliki su doprinos održavanju tradicije i kulture slavenskih naroda. Da se duh slavenstva sačuva, želja je pjesnika iz raznih zemalja koji se već dvije decenije sastaju na bugarskoj obali Crnog mora 22. maja, na Dan Svetih Ćirila i Metodija, ujedno praznika ćirilične azbuke, obrazovanja i kulture Slovena – rekla je poznata pjesnikinja Roza Bojanova, otvarajući 20. Majski literarni festival „Sveto slovo” u Burgasu.
U ime biblioteke „Ljuben Karavelov 1940” i Art salona „KaRo” kao glavnih organizatora i osnivača festivala, kao i burgaskog Slavenskog kluba i Društva za prijateljstvo sa Rusijom i narodima bivšeg SSSR-a, ona je zajedno sa priznatim pjesnikinjama Vili Kolevom i Natalijom Nedeljkovom pozdravila pisce iz Bugarske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Čehoslovačke i Poljske, dodijelivši nam plakete i diplome za učešće i doprinos kulturi Slovena. Priznanje je dodijeljeno i gošći iz Jermenije književnici Ermini Navasardan. Tim povodom, učesnicima se obratio predsjednik Društva pisaca Burgasa Nikolaj Fenereski:
„Braćo Sloveni, priznanje je i zahvalnost za to što ste prevalili veliki put da stignete na Crno more i obalu bogate istorije, ali je ono i podsticaj da nastavimo da razvijamo pjesnički festival u cilju međunarodne promocije slavenstva, a prije svega radi očuvanja naše duhovnosti. Po njoj smo kao autori prepoznatljivi u svijetu.”
Pjesnike je pozdravila i zamjenica gradonačelnika Burgasa Dijana Savateva, inače autorka četiri literarne knjige, koja za „Politiku” kaže: „Zajedništvo Slovena upravo održava riječ, koju nastavljamo da razmjenjujemo i danas u moderno digitalno doba, nimalo jednostavno za književnost. Mreža kontakata koju je ovaj festival razvio jača i održava naše pismo. Ona čuva još poeziju u našim srcima izloženim udarcima i uticajima novoga doba. Dobro je da se svake godine na našoj pozornici pojavljuju novi autori, prijatelji slova. Taj proces širi i krug prijatelja Burgaskog zaliva. Ovaj festival prethodnica je kandidature Burgasa za Evropsku prijestonicu kulture 2032. godine. On pokazuje da smo otvoreni ka svijetu, ka Evropi. Jer, bez kulture i njenih mostova nema ni nas.”
Na petodnevnom festivalu predstavili smo i naš list kao dnevne novine koje se više od 120 godina štampaju na ćiriličnom pismu, kao i „Politikin” nedjeljni „Magazin” i njegove reportaže poput onih koje će u narednim brojevima opisati dane čitanja pjesama učesnika festivala na ostrvu Sveta Anastasija, u starom gradu Nesebaru i na tračkom svetilištu Beglkikaš na planini Strandža.
Delegacija pjesnika iz Srbije imala je uspješno učešće. Organizatori su predložili da dopunjeno izdanje knjige pjesama „Plašljiva riječ” (autorke ovoga teksta) prevedu do sledećeg festivala na bugarski jezik. Pisac i izdavač Miodrag Jakšić osvojio je sa pjesmom „Hodopeščnici” glavnu nagradu od samih učesnika za mističnu poeziju, koju su kao zadatak pisali u odmaranju na planini Strandža, a Dušica Ivanović, koja ističe svoje panslavensko opredjeljenje, predstavila je bugarsko izdanje svoje izabrane poezije. Njih je na susretima pratio i naš poznati fotograf Zoran Vujanović.
Goste su kao domaćini kroz crnomorske legende i tajne proveli i priznati nagrađivani pisci Bugarske Roman Kisjov, organizatorka tradicionalnih slavenskih susreta u Varni Elka Nagolova, Stefan Stojanov i drugi. Učesnici ovih susreta i njihove pjesme postali su dio antologije „Sveto slovo”, objavljene tokom festivala. Njihovu poeziju pratili su i tambura i gitara etno-rok muzike Petra Suhova i Amerikanke Anđele Rodel koja je, poslije izvornog bugarskog, zapevala u druženju i ostale stare balkanske pjesme.
Najmlađa pjesnikinja, dvadesetdvogodišnja Maraja Milanova, koja piše od 16. godine, kaže na rastanku za naš list da je „važno biti strpljiv i čitati, kako biste znali šta je bilo prije vas i ko ste”.
(POLITIKA)
