Šerlok Holms je ime koje praktično zna svaki čovjek na planeti Zemlji, a dobar dio njih je ubijeđen da je stvarno i postojeći. Detektiv stvoren u bujnoj mašti škotskog autora i ljekara ser Artura Konana Dojla, rođen 1887. u priči “Studija u grimizu”. Sa šezdeset slučajeva razriješenih u istom broju proznih djela pisca Artura Dojla, stekao je slavu koja još uvijek traje punih 130 godina kasnije Toliko smo sa njim upoznati da vjerujemo da ne postoji ništa što već ne znamo.Ipak postoje neke zanimljive činjenice o Šerloku Holmsu imaginarnom liku iz romana za koje vjerujemo niste znali:
Šerlok Holms je prvobitno trebalo da se zove Šerinford
Ser Artur Konan Dojl je već dobrano zagazio u pisanje prvog od četiri romana i mnogo većeg broja pripovijetki o našem najomiljenijem detektivu svih vremena, kada je iznenada shvatio da Šerinford ne radi posao. Zato mu je promijenio ime u Šerlok, što je zapravo, kao i ime njegovog brata Majkrofta, prezime u nekim dijelovima Engleske. Bilo je to prezime jednog kriketaša kojeg je Dojl cijenio a koji je igrao za klub Merilebon, smješten u istom kvartu u kojem se nalazi i ulica Bejker. Šerlok vjerovatno dolazi od staroengleskih riječi koje skupa znače “svjetlokosi“, dok je Majkroft složenica istog porijekla i znači “navodnjavanje polja” ili nešto u tom smislu.
Prva priča o Šerloku Holmsu je bila pravi fijasko
Svoju premijeru, danas čuveni, detektiv Holms imao je u noveli “Studija u grimizu” (engl. “A study in scarlet”). Priču je Dojl koji je imao tada 27 godina napisao za tri nedjelje. Kao inspiracija za stvaranje Šerloka Holmsa poslužio je Dojlov profesor sa fakulteta Džozef Bel koji je mogao da dijagnostikuje bolesti samim pogledom na pacijenta. Kada je kasnije Radjard Kipling čestitao Dojlu na uspjehu njegovog junaka pitao ga je da li je u pitanju njegov stari prijatelj doktor Džo. Veliki uticaj na Dojlovo kreiranje Šerloka imao je i, takođe fiktivni, detektiv Avgust Dupin koji se pojavljuje u dvije novele Edgara Alana Poa. Rukopis Skarletne studije su redom odbijali svi izdavači sve dok ga, na kraju, nije štampala mala izdavačka kuća koja je objavljivala knjige o kulinarstvu i o upravljanju domaćinstvom. Tiraž se nije dobro prodavao i ubrzo je pao u zaborav.
Druga priča je posljedica večere sa Oskarom Vajldom
Jedan od rijetkih kome se svidio prvi roman Artura Dojla bio je urednik magazina Džozef Stodart. On je na jednoj večeri ubjeđivao Konana Dojla da ponovo počne sa pisanjem priča o Šerloku Holmsu koje bi mogle da se objavljuju u časopisu. Na večeri je bio prisutan i Oskar Vajld koji je takođe pristao da za Stodartov magazin napiše jednu novelu. Slika Dorijana Greja bila je objavljena iste godine kada i Znak četvorice.
Šerlok Holms nikada nije nosio svoj čuveni dirstokerskim kačket
Slika koja je svima “urezana” u glavu i koju evociramo svaki put kada neko spomene g. Holmsa jeste čovjek sa dirstokerskim kačketom na glavi. Kada su avanture o Šerloku Holmsu počele da izlaze u časopisu Strand ovaj fiktivni detektiv postao je globalna senzacija. Priče je ilustrovao Sidni Padžet koji je 1891.godine nacrtao Šerloka Holmsa sa lovačkom kapom kada ide da rješava slučajeve van Londona. Čitaoci su smatrali da Šerlok svoju kapu nosi stalno, kako u gradu tako i na selu. U Dojlovim pričama ova kapa se ne spominje.
Šerlok Holms je književni lik koji se pojavljuje u najviše filmova
Pojavljuje se u 226 filmova, a tumačili su ga na desetine glumaca. Ako računamo i junake koji nisu ljudi onda je Drakula taj koji se pojavljuje u najviše filmova. Do sada je snimljeno 566 filmova i serija o ovom grofu krvopiji. Šerlok Holms predstavlja čovječanstvo u ovoj trci. Nijedan fiktivni lik nije uspješniji na tom polju.Uprkos popularnosti ovog posljednjeg Šerloka koji je smješten u sadašnjost, za definišućeg se smatra onaj kojeg je oživio čuveni Džeremi Bret osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Šerlok nikada nije vršio dedukcije
Ono što slavni detektiv Šerlok Holms radi je logički proces koji se zove abdukcija. Razlika između dedukcije i abdukcija je u tome što se ovo potonje temelji više na obzervaciji, a zaključci koji se donose ne moraju da budu logički obavezno istiniti. Dedukcija, sa druge strane, obavezno je istinita. Sa druge strane, pošto je g. Holms uvijek u pravu, možda i vrši dedukciju.
Šerlok Holms nikada nije izgovorio “Elementarno, dragi moj Votsone”
Ne postoji ni u jednom Dojlovom romanu ili pripovijetki situacija u kojoj Šerlok izgovara gore navedenu rečenicu. Dešava se da kaže “osnovno!” i da kaže “moj dragi Votsone”, ali nikada spojeno. U pitanju je obožavateljska konstrukcija. Ova fraza se prvi put javlja u romanu Psmith, Journalist Pelama Grenvila Vudhausa.
Muzej Šerloka Holmsa i jeste i nije u ulici Bejker 221b
Iako na zgradi ovog muzeja stoji zvanična adresa na broju 221B, ona se zapravo nalazi između brojeva 237 i 241, pa je tako fizički na broju 239. Međutim, brojevi u ulici Bejker nisu za vrijeme Holmsa išli toliko daleko, tako da je u to vrijeme čak i sam broj bio izmišljen, pored njegovog žitelja.
Preko 300 udruženja Šerloka širom svijeta
U svijetu postoji preko 375 udruženja posvećena Šerloku Holmsu čuvenom detektivu ta udruženja imaju preko 1.200 aktivnih članova
Ser Artur Dojl pisac Šerloka Holmsa
Ser Artur Konan Dojl je rođen u Edinburgu, 22. maja 1859 godine. Ser Artur je bio britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao “otac” Šerloka Holmsa i doktora Votsona. Tvorac Šerloka Holmsa nije pisao samo o njemu, bavio se mnogim drugim stvarima. studirao je medicinu u Edinburghu Nakon studija postao je brodski ljekar i otplovio je na zapadnoafričku obalu, da bizapočeo je privatnu praksu u Plymouthu.
Dojl je jedno vrijeme bio prijatelj Harija Hudinija, Dojl je mislio da i Hudini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu Ivica nemogućeg. Vitešku titulu “ser” dobio je zbog izvještavanja tokom Drugog burskog rata, ne zbog Šerloka. Pisao je i istorijske romane koje je Čerčil obožavao. Njegov čuveni roman “Izgubljeni svijet” inspirisao je Spilbergov “Park iz doba jure”. Bavio se i advokaturom pored kako smo rekli, medicine. Ser Artur Dojl je umro u Engleskoj u Minstidu, 7. jula 1930 godine.
(Zanimljivosti dana)
