Mladen Mikijelj

„Ukrajina će morati da uđe u pregovore sa Moskvom“

0

Ukrajina će u nekom trenutku morati da uđe u pregovore s Rusijom kako bi okončala njihov više od dvije godine dug rat, rekao je visoki zvaničnik ukrajinske obavještajne službe u intervjuu, javlja Hina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odbacivao razgovore s Kremljom, a dekretom koji je izdao nakon što je Rusija službeno anektirala četiri ukrajinske regije 2022. pregovori se smatraju “nemogućim”.

General major Vadim Skibitski, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne uprave HUR, rekao je, međutim, za časopis Economist da će razgovori na kraju biti potrebni, kao što bi bio slučaj s bilo kojim ratom.

“General Skibitski kaže da ne vidi način da Ukrajina dobije rat samo na bojnom polju. Čak i kad bi uspjela potisnuti ruske snage natrag do granica – što je sve dalja perspektiva – to ne bi okončalo rat”, piše Economist.

“Takvi ratovi mogu završiti samo sporazumima”, kaže Skibitski. “Trenutno se obje strane bore za ‘najpovoljniju poziciju’ uoči potencijalnih pregovora. Ali smisleni pregovori mogu započeti najranije u drugoj polovini 2025. godine”.

Rusija nije pozvana na ‘mirovni samit’

Zelenski i drugi zvaničnici rekli su da Rusija nije pozvana na “mirovni samit” planiran da se održi u Švicarskoj tokom juna jer nema garancija da će Moskva razgovarati u dobroj vjeri.

Čini se da je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba ponovio razmišljanje Skibitskog u odvojenom intervjuu za magazin Foreign Policy, rekavši da je cilj junskog samita bio “ujediniti zemlje koje dijele načela i pristupe na kojima će graditi daljnje akcije”.

“Nakon toga može doći do komunikacije s Rusijom i Rusija može biti dio razgovora, jer ste u pravu: Na kraju, ne možete okončati rat bez obje strane.”

Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki zvaničnici kažu da Ukrajina blokira svaki pokušaj nagodbe.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da skup u junu ne može biti “ozbiljna konferencija s ozbiljnim očekivanjima neke vrste rezultata” bez prisutnosti Rusije.

Zelenski je u svom jučerašnjem videoobraćanju opisao sastanak u junu kao “praktički prvu pravu priliku za početak ponovne uspostave pravednog mira”.

“Sve naše pozicije, na bojnom polju, u diplomatiji i u informacijskoj sferi, sada moraju biti jednako jake”, rekao je Zelenski.

“Naša snaga, naše mogućnosti, naše oružje, jedinstvo s partnerima – sve to mora djelovati zajedno. I djelovaće”.

Kameron obećao pomoć

Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron obećao je tri milijarde funti (3,74 milijarde dolara) godišnje vojne pomoći Ukrajini “sve dok bude potrebno” i dodao da London nema ništa protiv da se oružje koristi unutar Rusije.

“Dat ćemo tri milijarde funti svake godine koliko god dugo će to biti potrebno. Upravo smo stvarno ispraznili sve što možemo u smislu davanja opreme”, rekao je u intervjuu za Reuters tokom posjeta Kijevu, dodajući da je paket pomoći bio najveći iz Ujedinjenog Kraljevstva do sada.

“Nešto od toga (opreme) stiže u Ukrajinu upravo danas, dok sam ja ovdje”, rekao je.

Cameron je rekao da Ukrajina ima pravo koristiti oružje koje joj je dostavio London za napade na mete unutar Rusije te da od Kijeva zavisi hoće li to učiniti.

Susret sa Zelenskim i Kulebom

“Ukrajina ima to pravo. Baš kao što Rusija napada unutar Ukrajine, sasvim se može razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu osigurati mogućnost da se brani”, rekao je Kameron Rojtersu.

Kameron, koji je vodio Ujedinjeno Kraljevstvo od 2010. i 2016. kao premijer, a vratio se u prve političke redove tek prije nekoliko mjeseci, susreo se sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i predsjednikom Volodimirom Zelenskim u svom drugom posjetu Kijevu kao ministar vanjskih poslova.

Glavni britanski diplomata proslavio je objavljivanje dugo odlaganog paketa pomoći od 60-ak milijardi dolara od strane Kongresa SAD-a.

“To je apsolutno ključno, ne samo u smislu oružja koje će donijeti, već i poticaja moralu koji će donijeti ljudima ovdje u Ukrajini.”

Međutim, Kameron nije direktno odgovorio na pitanje kako misli da bi mogući reizbor republikanskog kandidata Donalda Trampa za Bijelu kuću mogao utjecati na američku podršku Ukrajini.

Tramp i tvrdokorni republikanci u Kongresu protive se daljnjoj pomoći Ukrajini, uz mogući izuzetak davanja zajma.

“Nije na nama da odlučujemo koga će Amerikanci izabrati za svog predsjednika – mi ćemo raditi s bilo kime ko će to biti”, rekao je Kameron.

 

(Al Jazeera)

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.