Poslanik Demokratske Crne Gore oštro se na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu ostrvio na pripadnike Vlade Crne Gore čak insinuirajući da bi Demokratska Crna Gora iz nje mogla i izaći. Međutim, ni šef Odbora za bezbjednost Miodrag Laković nije mu ostao dužan te je kazao da kako god bilo, bile Demokrate u Vladi ili ne, ova Vlada će nastaviti da vodi Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
„Odupiremo se političkom puzanju i gmizanju pred bilo kojim autoritetima, pred bilo kojim ministrima, predsjednicima, premijerima. I politički i pravno ćemo se boriti i raspravljati do iznemoglosti. Bez obzira na bilo kakvu posljedicu“, kazao je Bogdanović dodajući da princip zakonitosti za njih nisu političke floskule pa dodao:
„Na tome počiva Demokratska Crna Gora. Niko nas ne može natjerati na bilo šta. Ni jedno ime neko ne može izdiktirati“, kazao je Bogdanović.
Dodaje da će se Demokrate boriti za principe zakonitosti uz sve posljedice.
„Spremni smo na posljedice ali neka se spreme i svi drugi. Dobiće adekvatan odgovor ako smo izazvani. U zemlji koja stremi EU, nezakonita imenovanja ne bi trebala da budu moguća“, kazao je Bogdanović.
Šef odbora za bezbjednost Miodrag Lakovć (PES) podržao je želju da se poštuje zakon od strane poslanika Demokrata i pozdravio stav da je njihov politički subjekat autonoman.
„Samostalno donosite odluke i u tom smislu nemam primjedbi. Jedino imam primjedbu što insinuirate na neku diktaturu. Mislim da toj kvalifikaciji nema mjesta u sadašnjem društvu. To pripisujem političkoj retorici. U svakom slučaju, učestvovali vi u vladi ili ne, 44. Vlada će ispuniti svoje ciljeve i iskoristiti priliku da uđe u EU“, kazao je Laković.
Sve ovo izazvao je nedavni izbor Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora policije. I pored činjenice da se za izbor v.d.-a ne raspisuje konkurs već Vlada na sjednici bira vršioca dužnosti do izbora direktora policije u punom mandatu, konkurs je ipak raspisan, a predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića na Vladi nije prošao. S tim u vezi, krajnje je interesantno, da ne govorimo možda i smislena svađa unutar Vlade inicirana od strane Demokrata koje su na izborima bile glavna partija koja je pretrpjela političku štetu od strane Pokreta Evropa sad, imajući u vidu bliskost njihovog biračkog tijela.
Hoće li Bečićeva stranka oboriti dvije Vlade u dvije godine sa DPS-om?
Iako im ne bi bio prvi put da politički pođu potpuno kontra onoga što je volje većinskih građana i da obore Vladu sa svojim ideološkim bratom blizancem DPS-om, Demokratska Crna Gora i ovoga puta se nalazi na političkoj prekretnici zbog izbora v.d. direktora policije. Na sjednici Predsjedništva, Demokrate su donijele odluku da će oročiti svoju podršku Vladi Crne Gore do sticanja IBAR-a a da će nakon toga preispitati njihovu podršku Vladi Milojku Spajića, čije su i sami dio.
Slično je, kako smo prethodno i pisali, govorio i poslanik ove stranke u Parlamentu, Boris Bogdanović. Međutim, kada se sve uzme u obzir, izbor v.d. direktora policije mogao se postići kompromisom, naročito imavši u vidu da nisu samo članovi Demokrata članovi Vlade Crne Gore već tu postoje kadrovi kako Evrope sad, tako i ministri iz redova SNP-a, CIVIS-a, partija albanskih nacionalnih manjina koji takođe moraju dići ruku za izbor šefa policije. S tim u vezi, nejasno je zašto je Šaranović uz očito negodovanje ostalih članova Vlade a samo uz podršku svojih kolega iz Demokratske Crne Gore predložio navodno njima blisko kadrovsko rješenje ne bi li smisleno izazvao krizu vlasti u Crnoj Gori.
S tim u vezi je jako interesantno saopštenje Predsjedništva Demokrata. Ukoliko sve ovo vodi ka potencijalnom padu Spajićeve Vlade, jasno je sa kojom partijom bi to moralo biti izglasano. Matematika je prosta a mnogo bi bilo da za dvije godine sa Demokratskom partijom socijalista Bečićeve Demokrate sruše još jednu Vladu, baš kao što su srušili Vladu Dritana Abazovića avgusta 2022. i to, gle čuda, na inicijativu DPS-a i to zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.