Šta mogu da očekuju region i svijet poslije pogibije Iranskog predsjednika

Teheran je značajan akter na međunarodnom planu, posebno u regionalnim okvirima, a imajući u vidu njegovu dosadašnju politiku ne treba očekivati da će posle pogibije iranskog predsjednika doći do promjene kursa, posebno jer je zemlja član BRIKS-a i ŠOS-a, iako će Zapad pokušavati da je uvuče u neki sukob, ocjena je analitičara Borislava Korkodelovića.

Ibrahim Raisi, predsjednik Irana, poginuo je u padu helikoptera, zajedno sa svojom pratnjom u kojoj je bio i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan.

Ovu informaciju je potvrdio i iranski potpredsjednik Mohsen Mansuri, a kako je predviđeno iranskim zakonodavstvom, prvi potpredsjednik Irana Mohamed Mohber preuzeće funkciju vršioca dužnosti predsjednika na 50 dana do održavanja izbora.

Promjena političkog kursa Irana malo vjerovatna

Na pitanje da li će i kako iznenadna pogibija iranskog predsjednika uticati na tamošnji region i na odnose u svijetu Borislav Korkodelović, spoljnopolitički analitičar, kaže da će ovaj događaj svakako uticati na situaciju na Bliskom istoku. On je ipak uveren da će Iran u doglednoj budućnosti zadržati politički kurs koji je i do sada imao.

„Treba imati u vidu da je Iran regionalna sila u usponu i dobija sve veći međunarodni značaj, naročito od kada je postao članica BRIKS-a od januara ove godine i članica ŠOS-a od 2023. godine. Iran ima i odlične odnose sa Evroazijskom ekonomskom unijom kao i odlične odnose sa Moskvom i Pekingom,“ ističe Korkodelović.

Odlični odnosi sa Moskvom i Pekingom

Sa obje države, dodaje naš sagovornik, Iran blisko sarađuje prije svega na ekonomskom planu, i uključen je i u kineski novi put svile, a sa Rusima u transverzalu jug-sever koja ide praktično od Indije do Petrograda.

„Radi se o državi koja je bitna u međunarodnim odnosima, posebno u regionalnim smislu. To je zemlja sa oko 85 miliona stanovnika, uglavnom je u pitanju mlado, obrazovano stanovništvo koje usvaja visoke tehnologije veoma lako. Još se ne zna uzrok pada helikoptera, i to treba sačekati. Inače, mislim da će Iran sada voditi malo tvrđu politiku prema Americi i Izraelu,“ ocjenjuje sagovornik Sputnjika.

Korkodelović podsjeća da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i da je on neko ko ima odlučujuću riječ i u unutrašnjoj, i u spoljnoj politici države.

„Problem je što se odavno priča da je on bolestan ali vidimo da je on veoma aktivan, tako da od njega zavisi da li će biti promjene političkog kursa. Iskreno, ne mislim da će do toga doći, bar ne u nekom srednjem roku, niti da će Hamnei promeniti davno uspostavljenu politiku, a to je pogleda na istok,“ veruje sagovornik Sputnjika.

Bezuspješni pokušaji Amerike

Naš sagovornik smatra da, s druge strane, ne mora da znači da Zapad, prije svega Amerika, neće pokušati da u narednom periodu učini nešto kako bi politički pravac Irana bar koliko – toliko promjenio u svoju korist.

„To jeste njihov višedecenijski cilj, ali ujedno i višedecenijski neuspjeh. Onu to pokušavaju od Islamske revolucije 1979. kada je njihov glavni igrač Reza Pahlavi tada oboren sa vlasti i kada je inaugurisana Islamska republika. Zapad odnosno SAD pokušava da obore ovu opciju ali do sada u tome nisu uspjeli. Dakle, već 45 godina Zapad u tome nema uspeha, a sada sa ovim ojačanim položajem koji Iran ima u okviru BRIKS-a i ŠOS-a šanse su ima manje nego ranije. Ali sigurno je da će pokušati nešto s obzirom na to šta rade poslednjih godina, posebno poslednjih mjeseci i nedelja,“ napominje Korkodelović.

On podsjeća na incident koji se desio u aprilu ove godine kada je bombardovana ambasada Irana u Damasku (Sirija), za šta je Teheran optužio Izrael.

„Činjenica je, dakle, da oni sve vrijeme pokušavaju da isprovociraju Iran kako bi ga doveli u direktan sa sukob sa Izraelom, koji je u vrlo lošim političkim odnosima sa Iranom, a rat u Gazi je to samo podgrijao. Iran je to do sada mudro izbjegavao, jer ova država uprkos silnom napretku na svim poljima još uvijek nema dovoljno razvijenu vojnu industriju da bi se nosila sa Amerikom,“ napominje Korkodelović, imajući u vidu da upravo Amerika najviše pomaže Izraelu.

Nesreća u kojoj je poginuo u nedelju iranski predsjednik se dogodila u gradu Džulfa u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan. Utvrđena je tačna lokacija pada helikoptera, a na lice mesta su poslate bezbednosne snage. Mnoge zemlje ponudile su pomoć Iranu u akciji potrage i spasavanja. Rusija saopštila i da je spremna da pruži pomoć u istrazi incidenta. Ostatke helikoptera iranskog predsjednika otkrili su spasioci na visini 2.500 metara.

(Sputnik)