Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore (SDT) će intenzivno raditi, uz pomoć Tužilaštva Mehanizma u Hagu, na tome da se značajan broj istraga za ratne zločine privede kraju u naredne dvije ili tri godine, uz potpuno očekivanje da će se podići optužnice i da će nakon toga početi suđenja.
To se navodi u izvještaju o napretku, koji je Savjetu bezbjednosti prošlog mjeseca predstavio glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) u Hagu Serž Bramerc, a u koji su “Vijesti” imale uvid. Izvještaj se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2023.
U izvještaju se navodi da je glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović, prepoznajući izazove s kojima se suočava – efikasno i efektivno okončanje istraga koje su u toku, od Tužilaštva Mehanizma zatražio da pojača saradnju s crnogorskim tužiocima za ratne zločine.
“Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Tužilaštvo Mehanizma dogovorili su se da osnuju zajedničku radnu grupu u svrhu proširenja ove saradnje i unapređenja ovih istraga. Dalje je dogovoreno da će Specijalno državno tužilaštvo ove istrage uzeti kao prioritet i dodijeliti im dodatna sredstva. Na zahtjev crnogorskih vlasti, Tužilaštvo Mehanizma je tokom posljednjih nekoliko godina razvilo svoju pomoć Crnoj Gori u procesu sprovođenja pravde u vezi s ratnim zločinima počinjenim u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Dobro je poznato da je u Crnoj Gori do danas ostvareno nedovoljno pravde u vezi s ratnim zločinima”, navodi se u dokumentu.
Izvještaj Mehanizma precizira da Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore trenutno ima sedam predmeta koji se odnose na ratne zločine koji su u predistražnoj fazi.
“Tri se odnose na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a tri na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Od ovih predmeta u predistražnoj fazi, dva se odnose na istražne dosijee koje je pripremilo Tužilaštvo. Jedan predmet protiv jednog optuženog je trenutno na suđenju”, piše u izvještaju.
Po kojim zločinima mogu Crnogorci poznati u BiH i Hrvatskoj?
Vodeći se pomenutim izvještajem, postavlja se pitanje koji su to zločini sa kojim bi se mogla povezivati Crna Gora odnosno tadašnji režim na čelu sa Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem.
Vrlo je lako prisjetiti se tih 90-ih godina koje su svakako bile krvave po Jugoslaviju. Tadašnji veliki Srbin Milo Đukanović, podsjećamo organizovao je pohod na Dubrovnik, tzv. Opsadu Dubrovniku, koja je naziv ratnih operacija koje su se odvijale od Prevlake i Konavala do šire regije grada Dubrovnika.
Opsada je trajala skoro devet mjeseci, do 26. maja 1992. godine.
Poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
Takođe, što se tiče Bosne i Hercegovine, javna je tajna da je Đukanović upravo bio taj koji je slao gorivo za, kako makar sarajevski mediji tvrde, zloglasne Karadžićeve tenkove u Bosni i Hercegovini. Povezuje se i da je slao gorivo ia za srebreničku operaciju JNA, koju bosanski ali i mnogi drugi domaći mediji označavaju kao genocidom, a što se danas koristi za političke obračuna sa srpskim neistomišljenicima u Crnoj Gori.
„Milo Đukanović je bio dobar Srbin i veliki Srbin. Njega je Karadžić predlagao za predsjednika vlade Jugoslavije. Međutim, Slobodan Milošević je izabrao Momira Bulatovića što je bilo u redu. Milo je nama zaista pomagao, dao nam je gorivo i dvije poljske bolnice. Da nije njegovog goriva i nafte bilo preko Crne Gore mi ne bi zadržali niti osvojili Goražde, Srebrnicu, Višegrad ili bilo koji grad koji se graničio sa Crnom Gorom i Srbijom. Međutim poslije se čovjek okrenuo i postao je najveći srbomrzac koga sam ja upoznao u svom životu“, kazao je svojevremeno bivši ministar pravosuđa Republike Srpske, Momčilo Mandić
Niko iz sudsko-tužilačkih instanci još uvijek nije reagovao na ove navode za Mila Đukanovića te se postavlja pitanje hoće li SDT procesuirati Đukanovića za navodno učešće u ratnim zločinima?
Šta još piše u dokumentu?
“Kako je već izviješteno, Tužilaštvo Mehanizma je, oslanjajući se na svoje iskustvo, identifikovalo zakonodavne promjene koje bi omogućile uvođenje dokaza Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma u postupke koji se vode u Crnoj Gori i olakšale efikasno procesuiranje predmeta koji se tiču seksualnog nasilja povezanih sa sukobom. Predložene zakonske izmjene su pripremljene i čekaju usvajanje u Skupštini”, piše u dokumentu.
Iz Mehanizma naglašavaju da će i dalje pružati traženu pomoć kako bi se osigurao napredak u tim i drugim važnim oblastima.
Podvlači se, kao i u ranijim izvještajima, da je, ukupno gledajući, i uzimajući u obzir Strategiju okončanja rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, proces ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori tek u početnoj fazi.
“Državljani Crne Gore koji su počinili zločine tokom sukoba gotovo uopšte nisu bili pozivani na odgovornost. Međutim, crnogorske vlasti prihvatile su činjenicu da je potrebno učiniti daleko više, te su nastavile da preduzimaju korake kako bi osigurale da Crna Gora bude u stanju da u puno većoj mjeri ostvari pravdu i ispuni svoje obaveze”.
Napominju da je Tužilaštvo Mehanizma odlučno u tome da pruži potrebnu podršku i nada se da će u budućnosti moći da izvijesti kako se u procesu ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati.
SDT-u predali dokaze protiv osumnjičenog za zločine u Bosni
U izvještaju se navodi da je tokom izvještajnog perioda, i na osnovu prethodnog zahtjeva, Tužilaštvo Mehanizma pregledalo svoje dokaze u svrhu identifikovanja građana Crne Gore koji su osumnjičeni za učešće u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.
“Tužilaštvo je pripremilo i predalo Specijalnom državnom tužilaštvu drugi istražni dosije u vezi s jednom osobom osumnjičenom za učešće u nezakonitom pritvaranju, sistematskom maltretiranju i/ili ubistvima civila, kao i u prisilnom premještanju grupa civila”.
Istražni dosije u vezi s učešćem jednog državljanina Crne Gore u počinjenju zločina tokom sukoba u Bosni i Hercegovini je, kako se navodi, imao više od 5.000 stranica dokaza.
“Tužilaštvo će nastaviti da pruža pomoć i podršku Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore kako bi se osiguralo efektivno i efikasno procesuiranje ovog predmetnog spisa”, piše u dokumentu.
Ko vjeruje da će novović pokrenuti postupak protiv mila gori je od njega on je tužioca američke administracije i samo što mu baba rajke kaže on radi a milo je čedo amerike tako dok je novović tužioca nek se ne boji a još sad markovića kad izaberu za vdt tek je zaštićen i on i brano i ekipa BLAGOS NAMA
To bi bio apaurd i neoprostiva katastrofa za Crnu goru da Đuksnoviću sude NATO nacisti za izmisljene zločine a ne da mu se sudi u Crnoj gori za pljačku države !Ako je ko pravio ratne zločine to su radili Hrvati i Muslimani a oni svoje zločince dižu u nebesa dak nasa govna kako u Srbiji tako i u Crnoj gori rođenu bi majku proglasili ratnim zločincem da se dodvore zapadnim nacistima i da im ližu dope ko poslušne sluge.