Potkornjak devastira crnogorske šume: Nadležni pokazuju nemoć
Crna Gora je trenutno jedna od najzelenijih država svijeta sa više od 60 posto teritorije pod šumom.
Međutim, nelegalna sječa, požari i paraziti ozbiljno prijete tom statusu.
Naime, zbog nekontrolisanog razmnožavanja potkornjaka gotovo trećina stabala smrče na sjeveru države je oboljela. Nacionalni park Prokletije je pod posebnom opsadom ove štetočine.
Potkornjak napada koru drveta iz kojeg stablo dobija sve materija za rast. U proljeće ispod kore polaže jaja, iz kojih će izrastaju lutke, čiji se broj može mjeriti milionima.
Šta je potkornjak?
Potkornjak je tvrdokrilac crvenkasto-smeđe, dužine od 2,7 do 3,5 mm. Ima četiri para zuba, a jedna od njegovih karakteristika je da je odličan letač koji može preći nekoliko kilometara u potrazi za slabim drvetom, oštećenim sušom ili smrzavanjem.
Mužjak najprije bušenjem ispod kore stabla pravi bračnu komoru u kojoj su još dvije ženke. Nakon razmnožavanja, larve traže nove bušotine i lavirinte kako bi se smjestile, odrasle i nastavile posao svojih roditelja.
Nema zvaničnih i preciznih podataka koliku je štetu ovaj insket dosad načinio crnogorskim šumama, ali stručnjaci kažu da je pravo vrijeme da se preduzmu adekvatne mjere da bi se spriječilo dalje uništavanje šuma od strane potkornjaka.
Hakija Jasavić, inspektor za šume kaže da prvo treba posjeći sasušena stabla, ali i ona koja su već oboljela.
On podjeća da se i prijedeset godina (2014. godine) pojavio potkornjak, ali u mnogo manjem obimu. Tada je uklonjeno 10.000 kubika drveta za dvije godine.
Problema sa potkornjakom nakon toga nije bilo do 2020 godine.
Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) su krajem prethodne godine rekli da su preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi pitanje razmnožavanje potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije bilo riješeno.
U avgustu 2023. godine je formirana komisija koju su činili predstavnici Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Uprave za inspekcijske poslove. Zadatak komisije bio je analiziranje postojećeg stanja i predlaganje neophodnih smjernica za rješavanje tog gorućeg problema u NP Prokletije.
Nadležni poručuju da će sanitarne sječe biti sprovedene tamo gdje je to neophodno, te da će oboljela stabla biti uklanjanja u skladu sa jasnim procedurama.
Uprava za gazdovanja šumama je naložila područnim jedinicama da sanitarne sječe moraju sprovesti najkasnije do početka proljeća (mart i april), kada se očekuje novo djelovanje potkornjaka.
U međuvremenu, Nacionalni parkovi Crne Gore su (12. februara ove godine) predstavili prvu fermonsku klopku koja je napravljena u Crnoj Gori na njihovu incijativu, a uz podšku „3D Sobe“.
“Ova klopka predstavlja revolucionaran korak ka održivijem pristupu kada je u pitanju zaštita našeg šumskog blaga. Ono što čini ovu klopku posebnom je njena izrada od recikliranog materijala sakupljenog na teritoriji Crne Gore i predstavlja samo prvi korak u našoj misiji da unaprijedimo način na koji se bavimo zaštitom najljepših i najvrijednijih područja Crne Gore. Ovaj inovativni pristup nije samo ekološki prihvatljiv, već i efikasan u suzbijanju štetočina, a takođe promoviše cirkularnu ekonomiju i održivost kao ključne principe našeg djelovanja”, poručeno je iz JP Nacional parkovi Crne Gore.
Ukoliko nadležni žele da sačuvaju što se sačuvati može, treba na ozbiljniji način da se pozabave ovim problemom. Kada ga riješe, onda da bi trebalo napraviti strategiju kojom će se prevenirati ponovna pojava potkornjaka u ovolikom obimu. Mada, s obzirom na to da su partijska nadgornjavanja važnija od životne sredine, vjerovatno će i sledećg puta nadležni biti nedovoljno pripremljeni za novu najezdu šetotičina koje desetkuju crnogorske šume.