Političkih stranaka sad imamo za izvoz: Duško Marković ne može ponuditi ništa novo, ali ima pravo da nastavi politički život

U Temi Jutra Prve televizije govorili su o formiranju novih političkih partija u Crnoj Gori i šta to donosi Crnoj Gori. Gosti su bili politikolog Predrag Kalezić, član Inicijativnog odbora Stranke evropskog progresa (Duško Marković), Dragoljub Bulatović i urednik Dnevnika na Gradskoj televiziji Nikola Đurović.

Dragoljub Bulatović je komentarišuići osnivanje svoje stranke kazao da je juče Inicijativni odbor predstavio razloge za formiranje stranke i kratak politički program i dali su neke rokove i naloge da se stranka formalno konstituiše.

„Procjena ljudi okupljenih oko Inicijativnog odbora bilo je da Crna Gora zaslužuje demokratsku alternativu. U periodu od 2020. do 2023. godine jasno pokazuje da su građani izgubili povjerenje u izborni proces pa i tim ljudima a samim tim i državi treba pružiti priliku da pronađe i bira neke nove političke aktere“, kazao je Bulatović.

 

Predrag Kalezić kazao je da je nakon 30. avgusta dosta lakše stvoriti politički subjekt.

„Nije to lak posao ali u svakom smislu to će da obogati demokratsku ponudu. Prvenstveno je važno da je u Crnoj Gori zvanično ambijent mnogo demokratskiji nego prije 30. avgusta. Pravo je svakog građanina da se aktivno bavi politikom. Ono što je karakteristično za novu partiju koju smo imali prilike da vidimo je da se oni obraćaju portfoliu birača koji na prethodnim izborima nije imao priliku za koga da glasa. Na taj način zauzima jednu poziciju udaljavanja od politike DPS-a. Oni plediraju na dio tih glasova“, kazao je Kalezić.

Što se tiče ostalih najava, imamo jednu interesantnu situaciju oko Jakova Milatovića gdje postoji značajan izvor kapaciteta, a interesantna je i pozicija Nikole Jovanovića u Budvi gdje je dobra kvota glasova a postoji i neskrivena i jasna politička ambicija.

„To je dobar politički potencijal a Jovanović ima budućnost na političkoj sceni i van lokala. Pitanje je provinijencije a ako on bude mudar, imaće političkog potencijala. Čestitke svim političkim subjektima koji se formiraju“, kazao je on.

Nikola Đurović je kazao da ono što je trend jeste da će sve manje birača izlaziti na izbore i da neće više biti izlaznost kao 2020. godine.

„To je pitanje ko će izaći i ko će dati podršku. Da li mi imamo previše ili malo političkih partija to je subjektivni stav pojedinca. Partija je uvijek bilo i biće. One su se formirale u 10 i 15 godina. Razumijem da 2020. godina aludira na to da u demokratskom kapacitetu neke partije mogu bolje prezentovati svoje programe ali smo i u prethodnom periodu imali partije koje su se osnivale pa nestajale. Imali smo bivšeg premijera koji je osnovao partiju pa kao predsjednik te partije nije ni učestvovao na izborima a podržao je drugu političku opciju“, podvukao je Đurović.

Dodaje da imamo i ljude koji su prije bili aktivni na političkoj sceni a tu mislim na Duška Markovića, bivšeg premijera i čovjeka koji je bio akter svih procesa u državi.

 

„On nije ništa novo niti može ponuditi neki novi model na političkoj sceni ali ima pravo da nastavi svoj politički život a evidentno je da to ne može nastaviti u DPS-u. Tu postoje procesi koji nisu završeni a ne bi me čudilo da iz DPS-a nastane neka nova politička opcija a pitanje je vremena i kada će Jakov Milatović formirati partiju. On svojim autoritetom pokušava da utiče na vanredne izbore i čeka da oni budu izvjesni kako bi izašao sa nekom svojom političkom ponudom. Ipak, legitimnije je da se partija predstavi prije nekih izbornih radnji“, kazao je Đurović.

On dodaje da se Milatović predstavlja kao predsjednik svih građana ali ne želi da izgubi političku moć.

„On ne može računati ipak na one glasove koje je dobio u prvom ili drugom krugu predsjedničkih izbora“, kazao je Đurović.

Bulatović je komentarisao dosadašnja izlaganja ostalih gostiju i kazao da se ne slaže sa činjenicom da prije 30. avgusta nije bilo demokratskih procesa.

„Ne smeta mi da taj politički pol doživljava 30. avgust kao prekretnicu, međutim, vi u periodu do 30. avgusta 2020. godine imate desetinu političkih procesa koji su dovodili nove stranke, cijepanja tih stranaka – Crna Gora je rekorder po broju klubova poslanika koji su izašli iz političkih opcija. To su bili dobri trendovi. Imali smo i Vladu izbornog povjerenja kada je opozicija izdiktirala uslove do izbora 2016. godine, a taj primjer nije zabilježen u regionu. Afirmišem taj pristup“, kazao je on.