Ovo je sramno: Zdravstvenim radnicima kasne plate 45 dana, a Vlada daje 10 miliona vrijednosti oružja Ukrajini!

Imavši u vidu ekonomsko stanje u državi, postojalo je mnogo drugih solucija kako se taj novac mogao iskoristiti. Naravno, mora se imati u vidu i da u ovaj iznos spada i vrijednost vatrenog oružja, ali svakako predstavlja kapital koji je izašao iz Crne Gore bez da ona dobije išta zauzvrat.

Sramna je i činjenica, sa druge strane, da plate zdravstvenim radnicima kasne već 45 dana, zbog, kako je navedeno, problema sa trezorom, ali sve je u redu kada Vlada šalje milionske donacije ratom pogođenoj Ukrajini. Jasno je da je u pitanju dobra volja Vlade Crne Gore, ali je isto tako jasno da je Crna Gora zemlja od oko 500.000 ljudi, i da 10 miliona evra za takvu ekonomiju predstavlja itekako veliki iznos.

Naročito je važno i napomenuti da postoje mnogo veće zemlje od Crne Gore, i mnogo jače ekonomije koje su mogle da pomognu Ukrajini u ovom ratu, kao što to već kontinuirano rade, kada se ima u vidu politika zapadnih zemalja. Faktički, Ukrajinci su na frontu dok ih Zapad snabdijeva oružjem.

A samim tim se postavlja i pitanje zašto onda zvanična Podgorica svoje prste miješa u mnogo veće svjetske probleme nego što može da ih podnese? Jasno je da se to čini zbog usklađivanja politika sa Evropskom unijom, na šta Crna Gora svakako jeste pretedent, ali može li zemlja od 500.000 ljudi da pomogne zemlji sa preko 40 miliona stanovnika? Koliko je slanje ovog novca pomoglo Ukrajini? Ukoliko se podvuče crta koje zemlje su najviše pomogle, cifra koju je Crna Gora izdvojila je minorna naspram drugih zapadnih zemalja.

Podsjećamo, kontinuirane donacije koje zbirno vrijede više od 10 miliona evra su urađene tajno, a tek prije nekoliko dana je javno obznanjeno kolika je bila njihova vrijednost. To je urađeno sa izgovorom da je postojala procjena da zbog prirode pomoći i osjetljivosti informacija o vrstama i količinama vojne opreme i naoružanja, dokumenta vezana za donacije budu klasifikovana. Makar je to razlog koji je saopštilo ministarstvo odbrane.

Slanje oružja Ukrajini nije ništa što je strano evropskim zemljama, međutim, one su bile krajnje transparentne prilikom slanja svojih donacija.

”Od početka rata u Ukrajini 24. februara prošle godine, Vlada i MO su, do sada, u sedam navrata obezbjeđivali donaciju različitih vrsta humanitarne i vojne opreme, kao i municije i naoružanja. Procijenjena vrijednost dosadašnjih donacija je 10.062.905,20 evra”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane, čijim radom koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Prva donacija poslata Ukrajini, ukupne vrijednosti 83.650 evra, bila je neborbenog karaktera, odnosno sadržala je samo zaštitnu opremu za vojnike i tzv.suve dnevne obroke koji se koriste za ishranu vojnika u terenskim uslovima, pokazuju podaci MO.

U toj donaciji bilo je 7.000 komada suvih dnevnih obroka, 500 šljemova, 300 komada borbenih prsluka i 600 komada balističkih zaštitnih ploča za borbene prsluke.

U drugoj donaciji, vrijednosti preko pola miliona evra, Vlada je Ukrajini poslala naoružanje iz rezervi MO i to po 600 komada minobacačkih mina kalibra 60mm i 82mm, kao i deset lakih prenosnih protivvazduhoplovnih raketnih sistema (MANPADS) tipa “strela-2M”.

Treća i pojedinačno do sada najvrednija donacija naoružanja u Ukrajinu je vazdušnim putem upućena 25. jula prošle godine. U pošiljci ukupne vrijednosti 8,24 miliona evra, najznačajniji su bili laki prenosni protivvazduhoplovni raketni sistemi “strela-2M” (9K32, odnosno SA-7B Grail) kojih je tada poslato 216 komada. Ukrajini su inače, MANPADS sistemi poput vremešne, ali još uvijek upotrebljive “strele -2M” koja je masovno korišćena u nekadašnjoj JNA, veoma bitni jer sa njima ukrajinski vojnici obaraju niskoleteće ciljeve – prvenstveno ruske helikoptere i bespilotne letjelice-dronove, čak i krstareće rakete nad područjem gdje se izvode borbena dejstva.

Osim “strela-2M”, Crna Gora je tada Ukrajini poslala i ukupno 759 granata 57×438 mm kakve koriste brzometni brodski tipovi “bofors” kalibra 57mm, koji su u naoružanju rashodovanih raketnih topovnjača klase “Rade Končar” u Mornarici VCG.

Ove granate, osim “boforsovih” topova inače, mogu ispaljivati i sovjetski PVO topovi kalibra 57 mm kakve ukrajinska armija još uvijek ima u naoružanju, a osim za gađanje ciljeva u vazdušnom prostoru, mogu se koristiti i za uništavanje žive sile, mehanizacije i oklopljenih sredstava neprijatelja.

Granate kalibra 57 mm sa različitim varijantama punjenja, slate su i u narednim pošiljkama koje počev od 19. avgusta prošle godine, Crna Gora realizuje u koordinaciji sa ovdašnjom ambasadom Velike Britanije. Granata kalibra 57mm u tim pošiljkama bilo je ukupno 7.277 komada.

Takođe iz mornaričkih viškova, Ukrajini je Crna Gora poslala i 7.992 komada granata kalibra 76mm sa upaljačima, a koje su bile municija brodskih topova AK-726 sovjetske proizvodnje, kojima su bili naoružani veliki patrolni brodovi klase “Split” i “Kotor”.

Pored toga, do sada je u Ukrajinu poslato i oko 2,3 miliona komada puščanih metaka kalibra 7,62mm, te 7.964 komada nevođenih raketnih zrna kalibra 57mm, za dejstvo iz vazduha po cijevima na zemlji.

U posljednjoj isporuci Crna Gora je sredinom septembra Ukrajini donirala i rezervne djelove za transportne helikoptere tipa “Mil Mi-8” kakvi su nekada bili u naoružanju VazduhoplovstvaVCG, ukupne vrijednosti 180.000 evra.

Podaci o vojnoj pomoći pruženoj Ukrajini do sada su bili označeni stepenom tajnosti, a koji je ukinut nakon što su “Vijesti” krajem januara od MO zatražile informaciju što je sve i u kojoj vrijednosti do sada iz stokova naoružanja i opreme VCG poslato u Ukrajinu.

Na pitanje zašto je to do sada bio tajni podatak kada je najveći broj drugih članica NATO, ali i država koje nisu u Alijansi a šalju naoružanje i vojnu opremu Kijevu detaljno publikovao te svoje podatke, iz MO su objasnili da je prošle godine, kad je Vlada donijela odluku da počne sa donacijama Ukrajini, “postojala procjena da zbog prirode pomoći i osjetljivosti informacija o vrstama i količinama vojne opreme i naoružanja, dokumenta vezana za donacije budu klasifikovana”.

”Nakon što su NATO saveznici počeli da objavljuju podatke o donacijama, počelo se razmišljati o ukidanju stepena tajnosti o donacijama Crne Gore, što je u konačnom i urađeno početkom februara 2023,” istakli su iz MO.

Navode i da osim slanja pomoći u naoružanju i opremi, Crna Gora namjerava da Ukrajinu podrži i kroz organizovanje rehabilitacije ranjenih pripadnika oružanih snaga te države u našim medicinskim i rehabilitacionim ustanovama.

“Vlada Crne Gore trenutno razmatra mogućnost rehabilitacije ukrajinskih ranjenika u Crnoj Gori. Vlada je zadužila resorna ministarstva da predlože model i način organizacije zbrinjavanja ukrajinskih ranjenika i njihove rehabilitacije u Crnoj Gori”, naveli su iz MO.

Nastaviće podršku, razmatraju se potrebe Ukrajine

Iz MO je “Vijestima” rečeno da će Crna Gora u koordinaciji sa NATO saveznicima nastaviti da donira Ukrajini humanitarnu i vojnu opremu, shodno svojim mogućnostima, sve dok to bude potrebno.”

”U toku je komunikacija sa Ministarstvom odbrane Ukrajine u vezi novih vrsta i količina opreme koja je neophodna oružanim snagama te zemlje i koja bi bila upućena u narednom periodu. Obzirom da lista opreme još nije usaglašena, ne možemo dati precizne informacije,” rečeno je iz MO.

(Vijesti/Borba)