Odović: Cilj Ministarstva prostornog planiranja je da kroz privlačenje visokokvalitetnih investicija stvorimo trajnu vrijednost za građane
Misija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine jeste kontinuirano unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore kroz strateško planiranje i održivi razvoj. Cilj je pozicioniranje Crne Gore kao lidera u održivom i odgovornom urbanom i prostornom razvoju, privlačenjem visokokvalitetnih investicija koje su usklađene s nacionalnim prioritetima i stvaraju trajnu vrijednost za naše građane.
Kako je u intervjuu za eKapiju kazao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, do kraja ove godine očekuje se usvajanje Prostornog plana, a u trećem kvartalu i donošenje novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Takođe, u ovom resoru aktivno rade i na pojednostavljivanju i ubrzanju procesa izdavanja svih dozvola, a pokrenuti su i brojni projekti za unapređenje saobraćajne i zdravstvene infrastrukture, ali i objekata kulture i obrazovanja.
Još jedna aktivnost Ministarstva jeste izrada Strategije stambene politike koja će riješiti pitanje pristupačnog stanovanja za sve građane. Prepoznajući biznis zajednicu kao motor crnogorske ekonomije, u okviru ovog resora osnovano je i Odjeljenje za unapređenje saradnje s poslovnom zajednicom s ciljem olakšavanja i ubrzavanja poslovnih prilika u sektoru urbanog i prostornog razvoja.
Govoreći o trenutnim prioriteti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Odović je kazao da su oni usmjereni na unapređenje infrastrukture, modernizaciju urbanističkih planova i razvoj održive prostorne politike.
– Cilj je osigurati da svaki građanin Crne Gore ima pristup kvalitetnim javnim uslugama i modernoj infrastrukturi, a sve to u skladu s principima održivog razvoja i standardima Evropske unije. Ekonomski gledano, ulaganje u infrastrukturu i urbanizam je temelj za dugoročni rast i razvoj. Kroz ove projekte, ne samo da povećavamo standard života, već i stvaramo povoljnu klimu za investicije, otvaramo nova radna mjesta i podstičemo ekonomski razvoj – kazao je ministar.
Nedavno ste najavili značajne promjene u oblasti izdavanja dozvola. Možete li nam dati više detalja o tome?
– Aktivno radimo na pojednostavljivanju i ubrzanju procesa izdavanja svih dozvola od strane Ministarstva. Politika pojednostavljenja administrativnih procedura nije samo tehničko pitanje, već ima duboke političke i ekonomske implikacije. Brže izdavanje dozvola znači brži početak gradnje, što direktno doprinosi ekonomskom rastu i stvara povoljniju poslovnu klimu. Prije svega, želio bih da naglasim da smo od 31. oktobra obradili 797 Urbanističko tehničkih uslova (UTU), od čega je izdato 232, a u radu je 92. U ovoj godini smo izdali 10 građevinskih dozvola za složene građevinske objekte. Povećavamo transparentnost procesa i uvodimo digitalne platforme koje će olakšati podnošenje i praćenje zahtjeva. Takođe, radimo na unapređenju kadrovskih kapaciteta kako bismo osigurali efikasniji nadzor i kontrolu izdavanja dozvola.
Kakav je plan za unapređenje zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori?
– Mi imamo odgovornost da građanima poboljšamo uslove za život i zato smo uložili velike napore u unapređenje zdravstvene infrastrukture. Realizovan je konkurs za idejno arhitektonsko rješenje novog Doma zdravlja u City kvartu u Podgorici, kao rezultat dobićemo modernu i pristupačnu zdravstvenu ustanovu za sve građane. Takođe, konkurs novog bolničkog objekta u kompleksu Opšte bolnice „Danilo I“ na Cetinju je realizovan, što predstavlja važan korak ka poboljšanju zdravstvenih usluga. Izdali smo UTU za opštu bolnicu u Baru, dok će Budva dobiti savremeni Dom zdravlja. Takođe, Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ je dobila UTU uslove, što će omogućiti modernizaciju ovog važnog zdravstvenog centra za psihijatrijsku njegu i rehabilitaciju. Ova ulaganja imaju dvostruki efekat – s jedne strane, direktno poboljšavamo zdravstvene usluge i dostupnost, a s druge strane, ovi projekti će generisati značajan ekonomski podsticaj kroz građevinsku industriju i otvaranje novih radnih mjesta.
Muzej savremene umjetnosti, prirodnjački muzej i park kulture i umjetnosti u okviru kasarne Morača (Foto: Arhitektonski konkursi/A-Fact) Muzej savremene umjetnosti, prirodnjački muzej i park kulture i umjetnosti u okviru kasarne Morača
Možete li nam reći nešto više o značajnim kulturnim i obrazovnim projektima koji su trenutno u toku?
– Kultura i urbanizam su neraskidivo povezani u oblikovanju identiteta i atmosfere gradova. Svjesni činjenice da kulturni sadržaji oblikuju urbani prostor, ali i da je kultura, između ostalog tržišna kategorija koja utiče na turizam i ekonomiju, trudimo se da ubrzano radimo na projektima poput Muzeja savremene umjetnosti, prirodnjačkog muzeja i parka kulture i umjetnosti u okviru kasarne Morača, za koji je okončan konkurs za idejno arhitektonsko rješenje.
Takođe, realizujemo konkurs za paviljon osnovne škole „Oktoih“ u Podgorici, čime ćemo značajno unaprijediti obrazovnu infrastrukturu. Mališani koji pohađaju osnovnu školu „Sutjetska“ će uskoro dobiti nove sadržaje u sklopu svoje obrazovne institucije. Kao ministar sam veoma ponasan jer smo izdali UTU za II gimnaziju u Podgorici, koju naši građani sa nestrpljenjem očekuju već duži niz godina. Nikšić će dobiti moderan Filološki fakultet, što će značajno doprinijeti razvoju humanističkih nauka. Kultura i obrazovanje su ključni stubovi svakog društva. Ulaganja u ove oblasti ne samo da obogaćuju život građana, već i stvaraju uslove za inovacije i dugoročni društveni i ekonomski napredak.
Kako planirate unaprijediti stambenu politiku u Crnoj Gori?
– Radimo na izradi Strategije stambene politike koja će riješiti pitanje pristupačnog stanovanja za sve građane. Takođe, radimo na Nacrtu Zakona o održavanju stambenih zgrada koji će unaprijediti uslove za očuvanje postojećeg stambenog fonda. Cilj nam je stvoriti pravni okvir koji će omogućiti efikasniji razvoj stambene politike i osigurati humane uslove stanovanja za sve građane. Pristupačno stanovanje je osnovni ljudski resurs koji direktno utiče na socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj. Kroz ove inicijative, želimo smanjiti socijalne razlike i omogućiti svim građanima dostojanstvene uslove života.
Kakva je vizija Ministarstva za razvoj prostornog planiranja do 2040. godine?
– Naša vizija je stvaranje prosperitetne budućnosti kroz strateško prostorno planiranje. Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji će biti usvojen do kraja godine, usmjeravaće razvoj zemlje ka održivom i balansiranom rastu. Fokusiraćemo se na infrastrukturne investicije, zaštitu životne sredine i održivi razvoj urbanih i ruralnih područja. Takođe, radimo na prostorno-urbanističkim planovima za ključna urbana područja kao što su Podgorica, Kolašin i Herceg Novi, dok je PUP Nikšić već usvojen i već ima pozitavn odjek u javnosti. U Nikšiću svi nestrpljivo očekuju projekte poput Big Fashiona, tržnog centra LIDL, Sunčanog grada i centra za upravljanje otpadom, i ova Vlade je to omogućila. Održivo prostorno planiranje je ključ za osiguravanje dugoročnog razvoja i konkurentnosti zemlje. Ovi planovi će omogućiti ravnomjerniji ekonomski razvoj i smanjiti regionalne razlike.
(Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)
Koji su ključni projekti u oblasti infrastrukture koje trenutno realizujete?
– Istakao bih nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata koji su dobili upotrebne dozvole, poput prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koja povezuje Smokovac i Mateševo, rekonstruisani regionalni put R-3 koji povezuje Pljevlja i Meteljku. U proceduri je izdavanje UTU za izgradnju objekta saobraćajne infrastukture autoputa Andrijevica-Peć. Ovi projekti su ključni za poboljšanje saobraćajne infrastrukture i povezivanje različitih dijelova zemlje. Investicije u infrastrukturu su temelj za ekonomski rast, jer poboljšavaju mobilnost, smanjuju troškove transporta i podstiču regionalni razvoj.
Kako Ministarstvo planira unaprijediti inspekcijski nadzor u oblasti urbanizma i građevine?
– Prije svega razdvojili smo urbanističku i građevinsku inspekciju kako bismo bolje pratili i kontrolisali radove, što se pokazalo kao veoma racionalna odluka. Od izbora 44. Vlade do danas primili smo 545 prijava, a preko 85% je već obrađeno, za inicijative koje su nam proslijeđene, uključujući inspekcijski nadzor, zabilježeno je više od 1.700 slučajeva. Ova krajnje zapanjujuća brojka obuhvata aktivnosti u centralnoj, južnoj i sjevernoj regiji Crne Gore, i pokazuje obimnost i geografsku rasprostranjenost nadzora. Radimo na povećanju kadrovskih kapaciteta i efikasnosti inspekcijskog nadzora, što će osigurati usklađenost radova sa zakonskim regulativama i standardima. Efikasniji inspekcijski nadzor je ključan za osiguranje kvaliteta i sigurnosti građevinskih radova, a time i za očuvanje javnih investicija i povjerenja građana.
(Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)
Možete li nam reći nešto o napretku u procesu legalizacije bespravnih objekata?
– Od primjene važećeg Zakona kada su u pitanju zahtjevi za legalizaciju do 1. jula tekuće godine, jednice lokalne samouprave donijele su oko 3.200 rješenja o legalizaciji bespravnih objekata. Moramo se svi saglasiti da je broj donijetih rješenja veoma nizak u odnosu na broj podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravih objekata koji do 1. jula iznosi 59.878, zato je Ministarstvo pristupilo smisleno i konstruktivno u izradu novog zakona o legalizaciji bespravnih objekata koji će biti usvojen u trećem kvartalu ove godine. Naš tim se usaglasio oko nacrta Zakona, i trenutno radimo na testiranju primjene Zakona na različite okolnosti. Finalna verzija Zakona će morati da dobije saglasnosti raznih institucija i moraće da prođe Javnu raspravu nakon čega će se uputiti Vladi na usvajanje, a potom i Skupštini.
Naš cilj je da omogućimo građanima da legalno regulišu status svojih objekata, čime ćemo ojačati pravni i urbanistički poredak u zemlji. Legalizacija bespravnih objekata nije samo pitanje regulative, već ima značajan uticaj na društvenu stabilnost i ekonomski razvoj. Legalizacija omogućava građanima pristup kreditima, poboljšava tržište nekretnina i osigurava pravedniju distribuciju javnih resursa.
Više puta smo čuli da je postojeće zakonsko rješenje kada je riječ o legalizaciji neefikasno, te da su i sami troškovi legalizacije visoki. Koje je će novine donijeti zakon koji je u pripremi? Na koji način ćete ubrzati sam proces legalizacije i da li će biti olakšica za građane?
– Izrada novog nacrta zakonskog rješenja o legalizaciji bespravnih objekata je u toku, a radi se na osnovu hrvatskog modela zakona. Shodno Programu rada Vlade Crne Gore, donošenje ovog Zakonskog rješenja je predviđeno u trećem kvartalu tekuće godine. Legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, shodno Nacrtu novog zakona o legalizaciji bespravnih objekata, sprovodiće jedinice lokalne samouprave što je i u važećem zakonu slučaj, kao i Uprava za legalizaciju bespravnih objekata koja će biti formirana nakon usvajanja novog Zakonskog rješenja.
Troškovi legalizacije su različiti od opštine do opštine i zavise od visine naknade za urbanu sanaciju, tako da je teško reći koliko iznose ili će iznositi troškovi legalizacije. Novine u Nacrtu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata su: objekat osnovnog stanovanja sa sadašnjih 200m2, povećava se na 300m2; opštine vrše legalizaciju objekata površine do 500m2, a Uprava za legalizaciju bespravnih objekata preko 500m2 i legalizaciju objekata u zaštićenim zonama, koju će oformiti Vlada Crne Gore. Zatim, stranke će biti u obavezi da u roku od 6 mjeseci dostave zahtjeve za legalizaciju. Rad Uprave je ograničen na 5 godina, kao i važenje ovog Zakona. U katastru će biti upisani svi zatečeni objekti koji su prepoznati na orto-foto snimku, upisani u katastar nepokretnosti, objekti koji nisu izgrađeni na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju objekata od opšteg interesa i svojom površinom ne prelazi regulacionu liniju.
Ministarstvo posvećeno radi i teži kako na samom Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, tako i na smanjenju broja nelegalnih objekata i zaustavljanju nelegalne gradnje, a što ujedno i predstavlja jedan od naših ciljeva.
Pomenuli ste da brže izdavanje dozvola direktno doprinosi ekonomskom rastu i stvara povoljniju poslovnu klimu. Ako govorimo o poslovnom ambijentu, upravo jedna od novina koju ste uveli kada je riječ o ovom resoru jeste i osnivanje Odjeljenja za komunikaciju sa biznis zajednicom. Koji je tačno zadatak ovog Odjeljenja, u čemu se ogleda njegov značaj i na koji način pomaže, odnosno olakšava procedure koje su u domenu Ministarstva prostornog planiranja, ubranizma i državne imovine?
– Biznis zajednica je motor naše ekonomije, a dvosmjerna, kvalitetna komunikacija od ključne važnosti za zajedničke rezultate. Upravo je i to razlog osnivanja Odjeljenja za unapređenje saradnje s poslovnom zajednicom s ciljem olakšavanja i ubrzavanja poslovnih prilika u sektoru urbanog i prostornog razvoja. Naša misija je njegovanje snažnih partnerstava, promovisanju inovativnih rješenja i osiguranje transparentnih i efikasnih procesa. Takođe, radimo na uklanjanju svih poslovnih barijera vezanih za naše ministarstvo. Želimo da Crnu Goru pozicioniramo kao lidera u održivom i odgovornom urbanom i prostornom razvoju, privlačenjem visokokvalitetnih investicija koje su usklađene s nacionalnim prioritetima i stvaraju trajnu vrijednost za naše građane.
(Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)
Nedavno ste kazali da je u prvih šest mjeseci služba Glavnog državnog arhitekte dala saglasnost na idejna rješenja za objekte čije je površina preko milion kvadrata neto. Kada bismo to prebacili u brojke, da li imate podatak kolika je vrijednost građevinskih radova, koliki je prihod države i na koje projekte ta sredstva mogu biti preusmjerena?
– Direktorat za sprovođenje državnih smjernica u oblasti arhitekture, kojim rukovodi Glavni državni arhitekte, izdao je saglasnosti na idejna rješenja za površinu od ukupno 1.097.120 m² u prvih šest mjeseci. Za naše građane to znači da će ukupan iznos izvedenih radova premašiti milijardu eura, tačnije 1.097.120.24 EUR. Država će prihodovati ukupno 182.602.516 EUR od PDV-a. S obzirom na to da je Glavni državni arhitekta nadležan za objekte iznad 3.000 m², a da se radi o stambenim ili turističkim objektima, očekujemo promet od prodaje tih jedinica u iznosu od 1.354.478.497 EUR.
Od tog iznosa, država će prihodovati dodatnih 235.074.780 EUR od PDV-a. Takođe, opštine će prihodovati ukupno 9.481.349 EUR po osnovu poreza na nepokretnost. Posvećeni smo uklanjanju poslovnih barijera i razvoju privrede jer vjerujemo da je to najbolji način za stvaranje ravnopravnijeg, inkluzivnijeg i stabilnijeg društva.
Dnevno-političke teme će postati prošlost ako se svi posvetimo razvoju naše države, kao što smo to mi radili u proteklih šest mjeseci. Uz ove cifre, već smo obezbijedili sredstva za jednu dionicu autoputa, a u drugoj polovini godine očekujemo da postignemo još više.
Na kojim aktivnostima će biti fokus u narednom periodu kada je riječ o radu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine?
– Naša misija je kontinuirano unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore kroz strateško planiranje i održivi razvoj, i nastavićemo raditi posvećeno na ostvarenju tog cilja. U ovom trenutku, ključni fokus Ministarstva urbanizma je usmjeren prema ostvarenju održivog urbanog razvoja koji će osigurati prosperitet i dobrobit svih građana. Kroz inovativne projekte i planska ulaganja, težimo stvaranju modernih i funkcionalnih gradova koji će biti u skladu s potrebama suvremenog društva.
Naša vizija za budućnost urbanizma temelji se na principima očuvanja okoliša, promicanja inkluzivnosti i unaprjeđenja kvalitete života. Kroz uspostavu partnerskog odnosa s lokalnim zajednicama i socijalnim dionicima, želimo osnažiti participativni pristup u planiranju i realizaciji projekata.
U prvoj polovini 2024. godine, postigli smo značajne rezultate u poboljšanju infrastrukture, revitalizaciji stambenih i poslovnih prostora te unapređenju javnih površina. Projekti koji su započeti pokazali su obećavajuće rezultate i uvjereni smo da će doprinijeti daljem napretku urbanog prostora.
Uz vašu podršku i angažman, vjerujemo da zajedno možemo ostvariti naše ciljeve i stvoriti gradove bolje prilagođene potrebama građana, sa održivim pristupom razvoju i inovativnim rješenjima za izazove urbanizma u 21. stoljeću.