Niko nije dovoljno moćan da smiri ili razbije crnogorske kriminalne klanove

Niko nije dovoljno moćan da smiri ili razbije crnogorske kriminalne klanove, pa će se rivalstvo među njima nastaviti.

To između ostalog piše u analizi organizacije Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala.

Autori tog izvještaja konstatuju da su pripadnici kavačkog i škaljarskog kriminalnog klana bili dio veće kriminalne organizacije formirane 2010. godine, ali da je došlo do podjele nakon što je ozloglašeni narko-kralj Darko Šarić pobjegao iz zemlje: “Ubrzo je došlo do svađa između članova, jer više nije postojala jasna hijerarhija”.

“Pomirenje nakon sedam godina sukoba je malo vjerovatno, posebno kada su neki od atentata počinjeni pred očima članova porodice. Štaviše, niko nije dovoljno moćan da smiri ili razbije klanove. Sukob će ostati, ali se broj ubistava neće povećati zbog njihove velike cijene – navodno ciljani udarci na rivale koštaju preko milion eura. Osim toga, neke od glavnih meta su već ubijene. Oni koji su još uvijek na slobodi ili u bijegu, biće pažljiviji prema kretanju i komunikaciji i više ulagati u zaštitu. Postoji i rizik da će unajmljeni atentatori biti ubijeni kako bi se spriječilo njihovo potencijalno svjedočenje na sudovima”, navodi se u analizi.

Predviđaju i da će se pripadnici klanova vjerovati kriti van Balkana, gdje su poznati organima za sprovođenje zakona, ali da će prilikom odabira lokacije za skrivanje ili vođenje biznisa, voditi računa o političkoj klimi, odnosno osiguravanju zaštite podmićivanjem službenika sektora sigurnosti.

“Oni imaju tendenciju da biraju zemlje u kojima je korupcija relativno visoka, kao što je Grčka, manje je ljudi sa Balkana i međunarodna policijska saradnja je nerazvijena. Neki članovi odlučili su se sakriti u Ukrajini. Tamo su se dešavali pokušaji atentata, vjerovatno u koje su bili uključeni visoki policijski zvaničnici. Za sada nema pokazatelja da su crnogorski kriminalci radili u Ukrajini ili Rusiji, ali ako se tamo kriju, to bi moglo predstavljati nove poslovne prilike”.

NASTAVAK KOKAINSKOG BIZNISA

Dodaju da su velike šanse da će klanovi uspjeti da održe svoj posao s kokainom i pojašnjavaju da je to krupan biznis u kojem svako ima svoju ulogu. Neki članovi, kako piše, djeluju kao investitori i obezbjeđuju sredstva za kupovinu kokaina u Južnoj Americi, dok su drugi izvođači i podizvođači odgovorni za pakovanje, transport i prodaju kokaina u Evropi.

“Njihova prednost je dokazana međunarodna logistička mreža za kupovinu i distribuciju… Kokainski biznis je zlatna karta od koje se škaljarski i kavački klan neće odreći. Ponuda i potražnja za kokainom rastu. Pošto je to isplativo, klanovi će nastaviti trgovinu, blokirajući pojavljivanje drugih igrača. Izgubljeni resursi će se nadoknađivati novim partnerstvima sa drugim kriminalnim grupama ili iz njihovih redova, koji nisu zanemarljivi – procjenjuje se da škaljarski i kavački klan imaju 105, odnosno 140 članova”, tvrde autori teksta iz Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.

2012.

godine dogodila se prva borba unutar kotorskog klana, ali konačno odvajanje među nekada zajedničkom grupacijom dogodilo se 2014. u Valensiji, u Španiji, zbog posla s kokainom, navode iz organizacije Globalna inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala. Tvrde da je tada navodni vođa kotorskog klana Jovan Vukotić vjerovao da je drugi član – Goran Radoman, bez njegovog znanja pokušao da proda 200 kilograma kokaina. U februaru 2015. godine, Radoman je ubijen u Beogradu, postavši prva žrtva krvavog sukoba

Iz te organizacije ocjenjuju da će klanovi nastaviti pomno da prate politička dešavanja i biraju političare koji su spremni da koriste svoj novac za lične ili političke interese: “Nedavno nasilje u Ekvadoru možda čak pomaže klanovima da učvrste svoju poziciju u trgovini drogom”.

KO BOLJE STOJI

Iz Globalne inicijative ocjenjuju da se do 2020. godine činilo da je kavački klan pobjeđivao u tom kriminalnom ratu i da je bio bolje pozicioniran u kokainskom biznisu.

Podsjećaju da su ubijeni visokorangirani pripadnici klana Škaljari i da je istovremeno navodni vođa kavačkog klana (Radoje Zvicer) preživio pokušaj atentata u Ukrajini.

“Iako je vođa klana škaljari ubijen 2022. godine, vlast se pomjerila u njihovu korist serijom hapšenja pripadnika kavača 2021. i 2022. godine i raspisivanjem međunarodne potjernice za njihovim osumnjičenim vođom. Suđenja pripadnicima kavčana u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji oslabili su njihovu poziciju u provođenju zakona i carini. U međuvremenu, neki za koje se vjeruje da su bliski saradnici klana škaljari, poput Filipa Koraća i Luke Bojovića, više nisu u pritvoru. Brat ubijenog vođe škaljarskog klana Igor Vukotić nastavlja da izmiče pravdi uprkos raspisanoj potjernici za njim od 2018. godine”.

Zbog svega, poručuju autori, čini se da trenutna situacija ide u prilog škaljarskom klanu, uprkos činjenici da su tokom sukoba pretrpjeli značajnije žrtve i bili opterećeni međunarodnim potjernicama – disparitet je pogoršan njihovim manjim članstvom.

“Budući odnos snaga zavisi dijelom od stepena dogovora između crnogorskih i srpskih članova škaljarske grupe, ali najviše od toga ko bolje upravlja trgovinom kokainom i obezbjeđuje ličnu sigurnost i političku zaštitu kako se sukob nastavlja. To zavisi i od budućeg uticaja Darka Šarića na kokainski biznis”.

Malo je svjedoka saradnika…

Loš učinak krivičnopravnog sistema u Crnoj Gori i Srbiji dodatno otežava suzbijanje aktivnosti klanova. Sudski postupci traju dugo. Optuženi su u bjekstvu, a svjedoka saradnika ima malo, što znači da je teško dokazati optužnice na sudu, navode iz Globalna inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.

Konstatuju i da članovi nižeg ranga, koji uglavnom rade kao kuriri, preuzimaju odgovornost za novčanu naknadu i pravnu zaštitu, što je suprotno od onoga što se dešava, na primjer, u SAD-u i Rumuniji, “gdje su članovi klana efikasnije procesuirani”.

“Četiri faktora će oblikovati institucionalni odgovor na klanove. Prvo, rezultati saradnje Srbije i Crne Gore sa stranim krivičnopravnim institucijama. Drugo, da li se Sky ECC komunikacije smatraju prihvatljivim kao dokaz na sudu. Treće, da li visokorangirani članovi imaju informacije koje se mogu koristiti za suzbijanje terorizma, u zamjenu za popustljivost za vlastite zločine. Konačno, korištenje informacija od strane članova o mogućem angažmanu političkih aktera moglo bi im omogućiti da ranije izađu iz pritvora ili da uspore sudske procese”, piše u analizi.

(vijesti)