Mustafa: Uskoro poslednja faza dijaloga Srbije i Kosova

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Ragmi Mustafa očekuje vrlo brzo dogovor Beograda i Prištine o statusu Kosova.

U razgovoru za Danas on ističe da Albanci iz Preševske doline žele da budu aktivni učesnik u razgovorima o statusu Kosova.

“Mislim da je u ovih posljednjih nekoliko godina Tirana vrlo proaktivana u korisnom smislu rrema Albancima na jugu. Nekoliko ministra u tamošnjoj vladi ne samo da imaju sluha, već su preduzeli konkretne korake, prije svega ministarka obrazovanja Besa Šahini, koja je imala i sastanak sa srpskim kolegom vezano za probleme obrazovanja u Preševskoj dolini”, ocjenjuje za Danas Ragmi Mustafa.

Mustafa navodi i da je albanski šef diplomatije Gent Cakaj bio “ključni faktor” da se dinamiziraju odnosi i postigne dogovor o zajedničkom nastupu albanskih političkih partija na predstojećim izborima u Srbiji.

Prema onome što navodi sagovornik Danasa dijalog između Beograda i Prištine je u poslednjoj fazi pregovora i biće obavezujući za obje strane. Politička situacija na Kosovi kao i u Srbiji jeste određujući izazovni faktor za obje strane, smatra on.

“Novi razgovor je neophodan između jednakih a u cilju trajnog mira. To znači da je svaka eventualna tema koja može biti predmet pregovora od spoljne granice, ustavnog poretka, unutrašnje administrativno-teritorijalne regulacije, prirodnih resursa i ekonomske imovine, prava manjina, ratnih zločina kao i rasvjetljavanje sudbine nestalih, zadatak za obje zemlje u dijalogu”, navodi Mustafa.

Albanci iz tri opštine Preševske doline zatražili su da budu dio ovog dijaloga. Prije svega u skladu sa odlukom „Skupštine albanskih odbornika Preševa, Bujanovca i Medveđe” kao aktuelno najveći političko neformalni organ.

Mustafa podsjeća na stav ovog organa Albanaca, koji je usvojen jula 2018. godine, prema kome su Albanci zatražili ne samo da budu predmet ovog dijaloga, već i aktivni učesnik, kako bi osigurali trajni mir i u ovom dijelu Balkana.

On navodi i da je najveći problem i dalje proces integracije Albanaca u javni i institucionalni život i to ocjenjuje kao „korak unazad”, upozoravajući da je Albancima sa juga teško da se zaposle i na mjestu naplatioca putarine, a kamoli da se negdje drugdje zaposle o čemu odlučuju neki drugi nivoi vlasti.