Milatović: 13. jul 1878. i 1941. godine najznačajniji datumi u crnogorskoj istoriji; Nema većeg ideala od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore.

Predsjednik Jakov Milatović kazao je da su 13. jul 1878. i 1941. godine najznačajniji datumi u crnogorskoj istoriji, poručivši da nema većeg ideala od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore.

„Vjekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili su ovu zemlju simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri. Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršu. Nema 13. jula 1941. godine bez 13. jula 1878. godine. Dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje“, istakao je predsjednik na prijemu koji je, sa prvom damom Milenom Milatović, večeras priredio na Cetinju, povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

Kazao je da je 13. julom zaokružena vrednosna vertikala razvoja Crne Gore, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti.

„Kao predsjednik Crne Gore, radujem se što smo danas ovdje i što, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, možemo složno da pošaljemo poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemamo većeg ideala. Svako vrijeme nosi nove izazove, a na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika Trinaestojulskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece.

„Sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, nama ostaje lakši dio posla – da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode. Kao sin, otac i suprug, cijeneći istorijsku i savremenu ulogu crnogorske majke, kćerke, sestre, supruge, današnji dan vidim kao priliku da se podsjetimo njihovog nesebičnog doprinosa i odamo poštovanje za teret koje su nosile i koji nose u društvu kome pripadamo“, istakao je Milatović.

Podsjetio je da su žene nerijetko u direktno učestvovale u borbama.

„Baš kao što je kralj Nikola opjevao u ‘Balkanskoj carici’, djelu koje samo po sebi predstavlja odu crnogorskim ženama, njihove ruke su na bojnim poljima dodavale borcima za crnogorsku slobodu ‘vode, praha i olova’, ‘ostavljajući suze za drugo mjesto i druge dane’.

„Nerijetko su i direktno učestvovale u borbama, pa je ostalo zapisano da je u toku narodnooslobodiličkog rata u Jugoslaviji učestvovalo 2.546 žena iz Crne Gore, od kojih su 483 izgubile život u ratnim borbama, a njih osam je odlikovano Ordenom narodnog heroja za izvanrednu hrabrost i zasluge u ratu. Moja supruga će zato dati poseban omaž crnogorskim ženama. Dragi prijatelji, U želji da, iz godine u godinu, Trinaesti jul proslavljamo u miru i blagostanju, zahvaljujem Vam se na pažnji i želim nam srećan praznik. Živjela Crna Gora“, zaključio je Milatović.

Prva dama Milena Milatović rekla je kako želi dati omaž svim ženama čija su postignuća i žrtve ugrađeni u temelje Crne Gore.

Kazala je kako je neophodno boriti se za smanjenje ekonomskog potiskivanja žena, kao i za dodatno veće uključivanje žena na svim nivoima odlučivanja, te da se mora učiniti sve da se iskorijeni svaki vid nasilja.

„Danas, takođe želim i da budem glas svih žena koje svojim radom, onim što ga vidimo i onim što ga ne vidimo, značajno doprinose stvaranju nove Crne Gore: pravedne, ravnopravne i jednakih šansi“, dodala je.

Žene Crne Gore su, kako je istakla, svojom nepokolebljivom hrabrošću i snagom dale nemjerljiv doprinos u borbi za slobodu, i zajedno sa muškarcima učestvovale u obnovi zemlje poslije rata. Time su, kako je kazala, trasirale put u konstituisanju novog društvenog poretka koji je doveo do sve većeg učešća žena u političkom i javnom životu u Crnoj Gori.

„O tome najbolje svjedoči prisustvo žena na večerašnjem prijemu, među kojima se nalaze i predsjednica parlamenta, ministarke, poslanice, sutkinje, uspješne preduzetnice, umjetnice, sportistkinje… Danas žene imaju karijere kakve ranije generacije nijesu mogle ni zamisliti dok su istovremeno uspješne i u tradicionalnim ulogama koje imaju kao majke, kćerke, sestre i supruge“, navela je Milatović.

Iako, kako je rekla, statistički podaci ukazuju da je položaj žena danas u mnogim aspektima bolji nego ikada ranije, „svi dobro znamo da imamo još puno posla“.

„Kako bismo postavili zdravije temelje našeg društva, moramo se boriti za smanjenje ekonomskog potiskivanja žena, kao i za dodatno veće uključivanje žena na svim nivoima odlučivanja. Nikada ne smijemo prestati da radimo na podsticanju još veće zastupljenosti žena u politici, biznisu, nauci. I najvažnije: moramo zajedničkim snagama učiniti sve što možemo da iskorijenimo svaki vid nasilja, uključujući i rodno-zasnovano, koje, nažalost, u nekim slučajevima ima tragičan ishod“, naglasila je ona.

Kao sve društvene promjene, dodaje, „i ova je spora i teška“, te zahtijeva odlučnost i istrajnost, kako žena, tako i muškaraca. „Međutim, to je jedini ispravan put i naša je obaveza da ga slijedimo“, poručila je ona.

„Moj suprug i ja vjerujemo da obrazovanje može najefikasnije ubrzati ovaj proces i zato je važnost obrazovanja u fokusu našeg zajedničkog javnog angažmana. Uostalom, upravo nas je obrazovanje dovelo do ovog mjesta sa kojeg vam se večeras i obraćamo.

„Našim primjerom potvrđujemo da predan rad, sistematično učenje i sposobnost kritičkog razmišljanja može svakoga kvalifikovati ne samo da dobije posao koji želi, već i da postane predsjednik države. Nadamo se da će jednoga dana takav put imati i prva predsjednica Crne Gore.

„Obrazovane, samosvjesne, osnažene – savremene žene svoj društveni status zasnivaju na znanju i vještinama, svjesne da je jedini istinski uspjeh onaj koji je u cjelosti samo njihov“, kazala je Milena Milatović.

Poručila je svima koji, kako je kazala, svojim profesionalnim ili ličnim angažmanom žele da učine društvo ravnopravnijim i pravednijim – da će u predsjedniku i njoj kao prvoj dami uvijek naći bezrezervnu podršku.

„‘Hrabrost koja se bori bolja je od slabosti koja traje’ kazao je Hegel. Ja vam s ovog ponosnog mjesta poručujem da budemo hrabre. Hrabre kao žene koje su 13. jula utkale svoje živote u biće slobodne Crne Gore. Njegujmo ljubav prema sebi, prema drugima i prema istini. Promjena počinje od nas samih. Uostalom, to dugujemo budućim generacijama, te svojim primjerom moramo pokazati djevojčicama i dječacima koji dolaze kako izgleda ravnopravnost. Jedino na ovaj način ćemo Crnu Goru učiniti boljim, pravednijim i ljepšim mjestom za život.

„U čast naših pretkinja i za budućnost naših nasljednica, Trinaesti jul proslavljamo sve bliži tom cilju. U to ime, želim nam srećan praznik. Živjela Crna Gora i živjele žene Crne Gore“, zaključila je ona.

Na prijem su došli predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, građanski aktivisti, raniji najviši državni funkcioneri, kao i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.
Zgrada Predsjednika u bojama crnogorske zastave

Povodom 13. jula – Dana državnosti, zgrada Predsjednika Crne Gore večeras je osvijetljena u bojama crnogorske zastave.

(vijesti)